Odlike daije – onaga koji poziva u islam: Druga odlika – spoznaja i znanje

DRUGA ODLIKA • SPOZNAJA l ZNANJE

Postoji grupa zanesenih mladića koji posjeduju jednu od tri prethodno navedene osobine. Neki posjeduju duboki iman i vjeruju da je on dovoljan uslov da bi neko bio daija i pored vrlo ograničenog znanja i slabog poznavanja vjere. Ovakvo uvjerenje je pogrešno. Ovaj faktor je često predmet pogrešnog tumačenja. Jedni smatraju da uopće ne treba da poziva onaj ko ne posjeduje dovoljno znanja o vjeri koje bi ga pomoglo da bude dosljedan u izvršenju poziva.

Drugi, koji umanjuju vrijednost i značaj nauke im odgovaraju da nije potrebno da daija bude učeniji od običnog svijeta. Ni jedno od ovih mišljenja nije ispravno. Istina je u sredini, između ovoga dvoga. Sama obrazovanost ne čini čovjeka daijom, ali jeste bitan uvjet za ispravnost da’ve kod daije kod koga su ispunjeni ostali uvjeti.

Analizirajmo i obrazložimo ovaj problem:

Ne možemo tražiti od daije da posjeduje potpuno znanje o   svim pojedinostima vezanim za vjeru. Takvo što niko ne može podnijeti. Spoznaja je – kako to kažu učenjaci – more bez granica. Čovjek provede sedamdeset godina u istraživanju, čitanju, pisanju i svaki dan otkriva nešto što do tada nije znao. Istinu je rekao Uzvišeni Allah: A vama je dato samo malo znanja.

Znanje koje se traži od daije se može podijeliti na dvoje:

Prvo: poznavanje temeljnih principa ideje kojoj poziva, više ciljeve šeriata koje Islam ostvaruje i općenita pravila koja uređuju propise za kojima je u potrebi svaki musliman. Korisno je da ukažemo na neke discipline koje treba da prouči daija:

a)     Korisno je da prouči čitav Kur’an, da pročita komentar Kur’ana koji će mu prosvijetliti poznavanje makar jasnih ajeta.

b)   Da poznaje dobar dio sahih hadisa i da poznaje njihov komentar.

c)   Da poznaje vjerske propise o ibadetima i ono što mu je potrebno iz područja prava koje uređuje međuljudske odnose.

d)    Da poznaje biografiju Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, njegovih ashaba i prvih generacija muslimana, jer će u njima naći živo praktikovanje ideje Islama i najbolji način da’ve. Bitno je da pročita u najmanju ruku skraćen prikaz događaja iz njihova života.

Možemo još dodati i to da je za daiju potrebno da poznaje metode i načine da’ve preko kojih će najlakše dostaviti Ideju koju zastupa. Mora poznavati i sredinu u kojoj poziva i prema njoj podesiti metode da’ve.

Drugo: Kod daije mora postojati volja za poznavanjem primarnih i sekundarnih propisa vjere. Znači, neće se zadržati samo na općenitim stvarima. Doći će u situaciju gdje će mu ljudi postavljati razna pitanja. Nije lijepo da se daija stalno izvinjava i traži ispriku za svoje neznanje. Često puta će biti prisiljen da pred ljudima zauzme određeni stav.

Želim napomenuti dvije stvari:

Prva se tiče samog početka da’ve, a druga čitanja i knjiga.

Za prvo je bitno da se pravilno razumije ono što sam već spomenuo u vezi sa pronalažanjem dosljednog daije. To ne znači da onaj, što ne posjeduje dovoljno znanja, ne treba da poziva u vjeru. Naprotiv, sve što je čovjek u stanju da uradi treba učiniti. Ako neko vidi loše djelo i u stanju je da ga spriječi ili ukloni, dužan je da ga spriječi. Ko vidi nemarnog i smatra da ga može upozoriti, dužan je da ga upozori.

Striktno određen nivo znanja nije bitan preduslov početku pozivanja u vjeru. Na čovjeku je da stremi onome što smatra ispravnim, i to na odgovarajući način. Pored ovoga je dužan da se stalno naoružava znanjem koje će mu osvjetljavati stazu i biti putokaz na pravome putu.

Druga bitna stvar koju ne smijemo zanemariti jeste stalni kontakt sa knjigom i naukom. Ako se čovjek bude bavio da’vom a ostavi knjigu, to će biti početak kraja njegove misije.

Pitanje koje se samo nameće jeste: Šta da se čita?

Postoje dvije vrste islamske literature od kojih ni jedna nije dovoljna sama za sebe već se međusobno dopunjuju:

1.    – Savremena islamska djela: tj. djela pisana modernim jezikom a koja liječe probleme današnjice. Današnjim generacijama je Allah ukazao veliku blagodat jer moderna istraživanja čine veliku islamsku biblioteku. Sjećam se da nam je dok sam bio mlad, na raspolaganju bilo malo djela, ograničen broj studija, neuporedivo mali broj u odnosu na današnje biblioteke koje su nam na raspolaganju. Danas je dalja u mogućnosti da svoje obrazovanje razvija korisnim l interesantnim djelima pisanim čitkim i jasnim stilom i da generacijama koje poziva u vjeru obezbijedi da dođu u dodir sa ovim knjigama.

Niko ne može tvrditi da su ove studije dostigle stepen savršenstva i da obuhvataju sve što čitalac želi da sazna, all su one u svakom slučaju dobre. Isto tako se ne može odsječno tvrditi da je sve što je u njima tačno i da predstavlja čisto islamski stav. Ne, u njima ima tačnih i netačnih činjenica. Niko nije bezgriješan. l pored toga osjećam da sam njihovim autorima dužan veliku zahvalnost jer su oni iskreno pokušali da predstave islamsku misao na najbolji mogući način. Naredne generacije će ispravljati nepravilnosti i pogrešne zaključke.

2.   – Klasična djela: Nije dovoljno osloniti se samo na savremena djela, jer su ona uglavnom nastala u vrijeme kolonijalističke evropske civilizacije i pod pritiskom današnjih materijalističkih pokreta. Veliki broj ovih djela jesu reakcija na stanje u kome se nalazi današnji ummet. Djelo učenjaka koji živi u jakoj državi i zajednici se razlikuje od djela učenjaka u poniženoj i ugnjetenoj zemlji. U tom smislu prvo čitati savremena pa onda klasična djela radi jezika i boljeg shvatanja. Jer je stari stil težak za shvatanje obrazovanom dijelu omladine, ali i pored toga je neophodno da se na njih obrati. Naša potreba za klasičnim djelima je utoliko veća ukoliko na naše opće obrazovanje vrši uticaj zapadna kultura.

Obrazovanost i nauka ne koriste daiji ukoliko nisu okrunjeni strahopoštovanjem i bogobojaznošću. Danas vidimo koli’ko je pogubno po islamsku nauku kada se od nje odstrani bogobojaznost i opreznost pred sumnjivim. Koliko je takvo znanje nanijelo štete Islamu. Još uvijek se sjećamo glasova “učenjaka” ovog stoljeća koji su odobrili ono što je Allah zabranio.

***

Odlomak iz knjige: “ODLIKE USPJŠMOG DAIJE (ISLAMSKOG AKTIVISTE)”

Naslov originala: Min šifati daije

Autor: Muhammed Es-Sibbag

Prijevod: hfz. mr. Senaid Zajimović i Mevlida Zajimović 

Nastavit će se, ako Bog da.

Akos.bA