Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Obilježena 829. godišnjica Povelje Kulina bana: Skinuti prašinu s kulturoloških dragulja BiH

Obilježena 829. godišnjica Povelje Kulina bana: Skinuti prašinu s kulturoloških dragulja BiH

Kako naći Kulina bana i dobre dane, kada nemamo ni bana ni dobrih dana. Imamo na sve strane sirotinju, siromaštvo i zloupotrebu prava, rekao je Hasan Balić, jedan od uvodničara na tribini o temi “Za Kulina bana i dobrijeh dana – 829. godina Povelje Kulina bana”

Povodom 829. godišnjice Povelje Kulina bana, prvog srednjovjekovnog dokumenta pisanog na starobosanskom jeziku, autentičnim pismom bosančicom, i jednom od najstarijih državnih dokumenata svih južoslavenskih naroda i država, u Sarajevu je danas organizovana tribina o temi “Za Kulina bana i dobrijeh dana – 829. godina Povelje Kulina bana”, javlja Anadolu Agency (AA).

Organizator je Udruženje bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor”, a predsjednik udruženja Rizvan Halilović podsjetio je kako Udruženje već sedam godina organizira tribinu povodom obilježavanja godišnjice od nastanka Povelje Kulina bana.

”Mi na neki svečan način reafirmišemo značaj kulturološki, politički, pravni, sociološki, etnički, moralni i naravno prije svega kao dokument koji potvrđuje državno-pravni kontinuitet BiH koja je kako banovina nastala u devetom vijeku, a evo ove godine je okruglih 1.200 godina Bosne, bilo da je banovina, kraljevina, vilajet ili Republika BiH, sasvim je svejedno”, dodao je Halilović u izjavi za AA.

Kazao je kako žele skinuti prašinu s ”velikih kulturnih dragulja”, kao što je Povelja Kulina bana, bosanski stećak, Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha i brojni drugi dokumenti koji oslikavaju pravnu, političku i svaku drugu kulturu življenja u zajedništvu u BiH.

”Cilj je reafirmirati značaj tog dokumenta kao uvjerenja, kao najbolje potvrde da Bosna postoji 1.200 godina i naravno cilj nam je da naši današnji uvodničari kao i svake godine svako iz svog ugla, politološki, pravno, sociološki i sve druge načine prikažemo današnjoj javnosti značaj tog dokumenta”, rekao je Halilović ukazavši na interesovanje mnogih instituta i muzeja širom svijeta za “kulturne dragulje BiH“.

Jedan od uvodničara bio je i prof. dr. Hasan Balić koji je izjavio kako je problem na koji način pronaći Kulina bana u današnje vrijeme.

”Kako naći Kulina bana i dobre dane, kad nemamo ni bana ni dobrih dana. Imamo na sve strane sirotinju, siromaštvo i zloupotrebu prava”, rekao je Balić.

Pozvao je na potragu za ljudima koji vole Bosnu i Hercegovinu, rade za nju i nisu kompromitovani.

”Nama je Kulin ban kao historija potreban. Ali, stvarnost nam moraju kreirati neki novi ljudi koji će ličiti na Kulina bana”, smatra Balić koji je oštro kritizirao političku situaciju u zemlji i regionu.

Akademik Džemal Najetović prezentirao je rezultate istraživanja za vrijeme Kulina bana. Dodao je kako period istraživanja seže od 1997. godine. On se tokom obraćanja osvrnuo na vjerovanja, odnosa prema državi i inače sliku društva u srednjovjekovnoj Bosni.

Uvodničari tribine bili su i Adil Kulenović, Rajko Živković i Senadin Lavić.

Povelja Kulina bana pisana 29. augusta 1189. je najstarija bosanska isprava, pisana bosanskim književnim jezikom, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku. To je dvojezični dokument, što znači da je namijenjen i onima koji ne razumiju bosanski jezik. Ujedno, potvrđuje državnost Bosne i Hercegovine u 12. stoljeću i prvi je bosanskohercegovački dokument upućen stranom vladaru.

akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top