Naše misli – otrov ili lijek

„Misliš li da možeš ili misliš da ne možeš; u oba slučaja si u pravu“ poznata je izreka iz arsenala suvremene teorije o pozitivnom razmišljanju.

A naučnicikoji su proučavali uticaj misli na naše tijelo, odavno su konstatirali istinu koja bi mogla biti izrečena otprilike ovako:

“Pogledam li tvoje tijelo danas, znam kakve su bile tvoje misli jučer. Poznavajući tvoje misli danas, mogu naslutiti kako će sutra izgledati tvoje tijelo.”

Nevjerojatno je snažna i uska veza naših misli i našega tijela, naših strahova, strepnji, razočaranja ili radosti u odnosu na sve one promjene na tkivima, organima i organskim sistemima. Nažalost, o toj se vezi govori i piše mnogo manje nego što bi trebalo.

Psiha stvara bolest

Jedna studija iz 1987. godine (Mogens R. Jensen, Yale Sveučilište) potvrdila je da se rak dojke širi brže među ženama koje osjećaju izrazito beznađe i frustracije u životu, strah ili druge negativne emocije. Najnoviji pokazatelji s ratom ugroženih područja Hrvatske i posebno Bosne i Hercegovine ukazuju na statistički značajan porast upravo slučajeva raka dojke.

Nekada se samo uski krug fizičkih bolesti nazivao psihosomatskim oboljenjima. Ubrajali smo tu visoki pritisak, čir na želucu, kasnije infarkt i… tu je popis obično završavao. Danas se već dokazano zna da je niz bolesti – i to bolesti čisto fizičke prirode – uzrokovan psihičkim činiteljima.

Primjera je napretek, navedimo neke: upale slijepog crijeva, giht i bolesti metabolizma, zapravo se pogoršavaju negativnim emocijama, stavovima, strahovima i preduvjerenjima. Mnogi naučnici tvrde kako očaj i beznađe povećavaju rizik od srčanog napada i raka.

Negativne emocije – velika opasnost

Malo je poznato da su emocionalni činitelji snažno povezani s reumatoidnim artritisom. Ovaj poremećaj čini se pogađa žene koje imaju sklonost potisnuti svoje osjećaje, koje, umjesto da se razljute i suoče s ozbiljnim emocionalnim problemima, prihvaćaju pasivnost i potištenost kao reagiranje na životne probleme.

Uska je veza između emocija, položaja tijela i mnogih ortopedskih tegoba koje se javljaju. Nervozne i frustrirane osobe drže glavu na poseban način, neprirodno, uz stalnu prenapregnutost mišića vratne kralješnice. Takvo držanje uzrokuje oštećenja na kralješnici. Iz sličnih razloga utučeni, žalosni, nesigurni i bezvoljni ljudi imaju spuštenu grudnu kralješnicu.

„Katkada već po rendgenskoj snimci kralješnice pacijenta mogu naslutiti o kakvom se psihološkom profilu radi” – kaže japanski liječnik Kazuhiro MinatiYa – “Vrijedi i obrnuto: po ponašanju pacijenta često unaprijed zaključim kakva bi mogla biti slika njegove kralješnice.“

Ortopedi odavno već znaju i upozoravaju: Nakon duljeg vremena depresivna stanja uzrokuju dugotrajnu napetost muskulature, a da čovjek nema mogućnosti za rasterećenje. Posljedica je toga ukrućenost mišića, što pak djeluje na nepravilno opterećenje kralješaka. Tjelesno preopterećenje organizam još može kompenzirati, ali ako je posrijedi i psihička prenapetost, nastaje istinska bolest.

Naša velika prilika

Srećom, kao što sve ima i svoju drugu stranu, tako i problem utjecaja emocija na tijelo ima i svoj vedriji pogled. Naime, kao što negativne misli i ružna sjećanja mogu postupno razarati naš duh i naše tijelo, isto tako je moguć obrnuti proces: pozitivne i dobre misli, ugodna i lijepa sjećanja blagotvorno i iscjeljujuće djeluju na svaku stanicu našega tijela donoseći katkada čudesna poboljšanja, izlječenja, sreću i zdravlje.

Placebo učinak nije više obavijen velom misterije, detaljno je naučno obrađen i objašnjen. Ukratko, kažu eksperimenti, ako dobiju placebo, tj. lažan lijek, 30% pacijenata će doživjeti isto djelovanje kao da su primili stvarno sredstvo protiv bolova.

Na kakvu to praksu usmjerava ovaj podatak? Na cijeli niz novih metoda liječenja koje se baziraju na snazi (pozitivnih) misli.

Radost i ispunjenje čine nas zdravima i produžuju život. To znači, zaključuju naučnici, da se granica između biologije i psihologije ne može sa sigurnošću povući.

William James, otac američke psihologije rekao je: “Što god utisnete u podsvijest, to će pomaknuti i nebo i zemlju kako bi se ostvarilo. Stoga, u podsvijest morate odašiljati samo ispravne ideje i stvaralačke misli.“

Ako Vam se ovaj savjet čini suviše poetičnim i nestvarnim, evo i dokumentiranih primjera iz stručne i znanstvene literature.

Tako pacijenti koji pate od krvnog pritiska, uče regulirati promjer svojih krvnih žila, reagirajući na svjetlosne signale koji im kažu da li su im krvne žile previše proširene ili sužene.

Historija ratnih godina bitaka na moru Prvog svjetskog rata, bilježi mnoge slučajeve kad su njemački mornari ponekad proveli dane ili tjedne u čamcima za spašavanje nakon što su njihovi brodovi potonuli. Po pravilu, uvijek bi umro najmlađi čovjek. Ova je pojava ostala tajna sve dok se nije shvatilo da su stariji mornari, koji su preživjeli ranija potapanja, znali da se kriza može sretno prebroditi.

Smijeh je zdravlje

Ako se smijete i smiješite, zapravo čudesno djelujete na svoje zdravlje nizom fizičkih i mentalnih činitelja. Nije samo osjećaj radosti taj koji pridonosi zdravlju, nego je i izravni utjecaj smijeha na tijelo nedvojben.

Primjer:

Dok se smijete, aktivirate i jačate trbušne mišiće i dijafragmu.

Kretnje trbuha produbljuju vaše disanje, a to pojačava dotok kisika u vaše tijelo i poboljšava cirkulaciju.

Smijanje proširuje krvne žile što ubrzava zacjeljivanje tkiva.

Ako se smiješite i smijete, stimulirate proizvodnju endorfina (prirodnih tjelesnih sredstava protiv bolova), a to stvara osjećaj ushićenja.

Kad se smijete, pomažete svom limfnom sustavu da se riješi otpadnih tvari, trošite masnoće i opuštate mišiće.

Emocije i imunitet

Mnogi ljekari i psiholozi vjeruju da postoji životno važan odnos između vaših emocija i načina na koji funkcionira vaš imunološki sistema. Negativne emocije poput krivnje, beznađa, potisnutog bijesa i straha česte su među oboljelima od AIDS-a i mogu oslabiti sposobnost organizma da se bori protiv infekcije.

Vjeruje se da ćete biti zdraviji i duže živjeti ako učinite sve što možete kako biste zadržali pozitivan stav. Trenuci neraspoloženja i potištenosti neizbježni su i čovjek si ne smije predbacivati što ga katkada obuzimaju ova stanja, ali mora steći naviku eliminiranja negativni misli. U tome mnogo pomažu, slažu se znanstvenici i psihoterapeuti, tjelovježbe.

naučnici medicinskog odjela Univerziteta Nebraska zaključili su nakon mnogh eksperimenata da stariji ljudi – muškarci i žene – koji imaju najmanje jednu dobru prijateljicu kojoj se mogu povjeriti, pokazuju bolje funkcioniranje imunološkog sistema, nižu razinu holesterola te manje mokraćne kiseline u krvi, odnosno da stres na njih puno manje djeluje nego na ljude koji nemaju pored sebe žensku osobu od povjerenja. Dobri međuljudski odnosi i prijateljstva su za žene, ako ne najizrazitije sredstvo daljnjeg razvoja, onda svakako na drugom ili trećem mjestu po važnosti. Stoga mnoge žene svoje veze promatraju kao bitan preduslov za ostvarenje sreće u životu.

Kako promijeniti svoje misli?

Ovo jednostavno pitanje ostavljamo za kraj. Odgovor površnih iscjelitelja, šarlatana i lovaca na brzu zaradu u pravilu je vrlo jednostavan i glasi: „Mislite pozitivno i vaš će se život promijeniti! Odmah, od ovoga trenutka postat ćete druga osoba!“

Nažalost, stvari nisu tako jednostavne. Bilo bi to kao kad biste violinistu početniku rekli neka samo zamisli sebe kao virtuoza i od sutra će njegova glazba biti savršena.

Ne ide to baš tako. Konkretno, može netko usredotočiti sve svoje misli na to da će od sutra biti vitak i riješiti se pretilosti, ali ako ne počne sa sustavnom promjenom prehrambenih navika i redovitom tjelovježbom, nikakve pozitivne misli neće promijeniti njegovo tijelo i njegovu fiziologiju.

Malo je vrijednih stvari koje nam padaju s neba i preko noći. Bez muke, strpljenje i napora. No, ne treba se zbog toga obeshrabriti, baš kao što se obeshrabriti ne smije niti violinist početnik na startu svoga dugog puta prema savršenstvu. Postoje remekdjela nastala u trenutku inspiracije, no većina vrijednih dostignuća zahtijevala je dugotrajan i strpljiv rad. A upravo takav dugotrajan i strpljiv rad zahtijeva i mijenjanje sebe, svojih navika, misli i stavova.

Vlatko Mišković, mag. iur, direktor, Izvor: vasezdravlje.com