Kultura i tradicijaU Fokusu

Vakufi – dobro koje pojedinac izdvaja iz vlastite imovine

Vakuf predstavlja imovinu koje se odriče pojedinac u opće dobro. Iako vakuf nije propis koji potiče iz Kur`ana, na njega upućuje u hadisima Božiji poslanik Muhamed a.s. 

Riječ vakuf potiče od arapske riječi vekafe, a riječ na bosanskom jeziku nosi značenje zadržati, posvetiti. Dobro koje pojedinac izdvaja iz vlastite imovine u svrhu služenja ljudima definicija je vakufa.

Vakuf predstavlja imovinu koje se odriče pojedinac u opće dobro. Iako vakuf nije propis koji potiče iz Kur`ana, na njega upućuje u hadisima Božiji poslanik Muhamed a.s.  Vakufi se u Bosni i Hercegovini pojavljuju dolaskom Osmanlija u naše krajeve. Prvi vakif u Bosni i Hercegovini bio je Isa-beg Isaković. Tokom četiri stoljeća osmanske vladavine Bosnom, mnogi velikani podizali su svoje zadužbine. Međutim, nekoliko historijskih ličnosti se naročito ističe, a to su Isa-beg Isaković, Gazi Husrev-beg, Ferhat-paša Sokolović, Mehmed-paša Sokolović, Mehmed-beg Karađoz te Ali-paša Rizvanbegović. Najznačajniji vakifi, koji su utjecali na razvoj glavnog grada BiH, jesu utemeljitelj Sarajeva Isa-beg Ishaković i najveći vakif Gazi Husrev-beg. Međutim, ne treba izostaviti ni velikog vezira Rustem-pašu kao i Skender-pašu, koji su također podigli nekoliko zadužbina u šeheru.

Piše: Nermana Crnčalo

Isa-beg Ishaković, utemeljitelj Sarajeva, sin je Ishak-bega. Bio je zadnji krajišnik Bosanskog krajišta. Također, on je od strane sultana Mehmeda Fatiha imenovan za drugog na poziciju drugog sandžak-bega Bosne. Utemeljitelj Sarajeva podigao je 1457. godine drvenu četverosvodnu džamiju u čast sultana Mehmeda Fatiha na obali Miljacke. Ova džamija u narodu je poznata kao Careva džamija, a nalazila se na mjestu današnje Careve džamije koja je izgrađena 1566. godine. U haremu Careve džamije nalazi se stotinjak starih nišana, a predpostavlja se da je i sam Isa-beg sahranje tu. Oko Careve džamije nastala je i prva sarajevska mahala koja je nosila naziv Careva mahala. Isa-beg je u blizini džamije podiga i hamam te most preko rijeke Miljaceke. On je na prostoru današnje Baščaršije podigao i prvi han, poznat kao Kolobara. Kolobara je prvi karavan-saraj koji je bio sačinjen od 40 soba te je mogao primiti 400 ljudi i 35 konja. Isa-beg Ishaković izgradio je na Bentbaši tekiju mevlevisjkog reda uz koju se nalazila i musafrihana. Za održavanje tekije Isa-beg je uvakufio mlinove u selu Brodac. Nije utvrđen tačan datum podizanja tekije, ali se zna da je sagrađena prije 1462. godine, tj. godine pisanja vakufname. Izgradnjom zadužbina u 15. stoljeću Isa-beg je postavio matricu za šeher koji će svoj vrhunac dostići u Osmanskom carstvu, dolaskom Gazi Husrev-bega u Sarajevo.

Jedan od najznačajnijih namjesnika Bosne bio je Gazi Husrev-beg. Rođen je 1480. godine u Srezu gdje mu je otac Ferhat-beg bio na funkciji sandžak-bega. Majka Gazi Husrev-bega bila je Seldžuka, kći sultana Bajazita II, a otac Ferhat-beg bio je porijeklom iz Bosne. On je rano ostao bez roditelje te je odrastao na osmanskom dvoru. Bio je begler-beg Skenderije koja je imala sjedište u Skadru. Prilikom osvajanja Beograda 1521. godine, zbog vojničkih uspijeha i izrazite hrabrosti, stekao je titulu gazije. Godine 1521. odlukom carskog divana postaje sandžak-beg Bosne, te je uz kraće prekide na ovoj poziciji ostao sve do smrti. Husrev-beg je širom Bosne i Rumelije uvakufio brojni imetak. Nemjerljiv je njegov uticaj na razvoj Sarajeva te se smatra i najvećim sarajevskim vakifom.

Sastavljene su i tri vakufaname gdje su zabilježena uvakufljena dobra Gazi Husrev-bega. Prva vakufnama pisana je u novembru 1531. godine za džamiju, imaret i hanikah. Druga vakufnama pisana 1537. godine te je u njoj zabilježeno podizanje medrese koja je prvobitno nazvana Seldžukija po Husrev-begovoj majci. Međutim, kasnije je medresa dobila naziv Kuršumlija i to prema olovnom krovu. Trećom vakufnamom uvakufljena je dodatna imovina za održavanje centralne baščaršijske džamije, Begove džamije. Gazi Husrev-beg imao je ogroman utjecaj na razvoj Sarajeva. Izgradio je mnošvo građevina kao što su hamam, bezistan, sahat-kulu, imaret, karavan-saraj te je obnovio Carevu džamiju. Period u kojem je živio sarajevski gazija sa sigurnošću se može reći da predstavlja najplodonosniji period u razvoju Sarajevo. „Hvala ti Gazi Husrev-beže što izabra Sarajevo“, rečenica je koja se i danas često čuje među Sarajlijama.

Rustem-paša rođen je oko 1500. godine u blizini Sarajeva. Pored mnogih funkcija na dvoru, Rustem je bio i begler-beg Dijabakira kao i Anadolije. Ovaj bošnjački velikan bio je veliki vezir u dva navrata, prvi put je na ovoj poziciji bio od 1544. do 1553. godine, da bi na ovu poziciju došao ponovo 1555. godine te se na njoj zadržao do svoje smrti 1561. godine. Pored značajnih državničkih funkcija, veliki vezir Rustem-paša bio je i veliki vakif koji je gradio svoje zadužbine širom Imperije. Podizao je vakufe od Turske, preko Balkana, do Mađarske kao i u Jerusalemu, Egiptu i Medini. Veliki vezir u prijestolnici carstva nije zaboravio svoj rodni kraj, pa je u mjestu odakle potiče izgradio nekoliko objekata te ih uvakufio. U središtu trgovačkog jezgra Baščaršije 1551. godine nikao je kupolama prekriveni bezistan. Bio je jedan od tri bezistana koje posjedovalo Sarajevo. Ovaj bezistan dao je izgraditi Rustem paša, a poznat po imenu Brusa bezitan i to prema skupocjenoj brusanskoj svili koja se u njemu prodavala. Također, Rustem-paša je u Sarajevu podigao i jedan han na Ilidži kao i most preko rijeke Željeznice. Predpostavlja se da je taj most nalazi na Plandištu, a u narodu je poznat kao Rimski most. Rustem-paša zasigurno spada u red najznačajnijih Bošnjaka u Osmanskom carstvu te se ubraja u jednog od najznačajnijih vakufa Sarajeva.( intelektualno.com)

akos.ba

Povezani članci

Back to top button