Mula Mustafa Bašeskija – svestrani intelektualac svoga vremena
Veliki je broj naših intelektualaca koji su nas zadužili svojim djelovanjem, međutim o mnogim baš i ne znamo puno podataka. Takav slučaj je svakako i sa Mula Mustafom Bašeskijom, čij nam poznati ljetopis daje informacije o njegovom životu. Tačan datum njegovog rođenja nije poznat, te se smatra da je rođen 1731. ili 1732. godine. Pseudonim pod kojim je pisao bio je Ševki, a njegovo odrastanje i profiliranje vezano je za poznatu Mimar Sinanovu mahalu. Početno mektebsko obrazovanje dobio je kod Sulejman efendije Arnauta, a osim vjerske naobrazbe njegov interes bio je vezan i za izučavanje kazaskog zanata. Ovaj zanat izučio je kod izvjesnog imama Šahinbašića. U medresi je bio veoma vrijedan, te se dosta razlikovao od svojih vršnjaka. Pa je bilo i očekivano da će nastaviti sa obrazovanjem nakon završenog mekteba.
Napuštanje kazaskog zanata i pohađanje medrese
Kazaski zanat ga nije previše dojmio, a tome je sigurno doprinijelo i to što sa svojim tadašnjim mentorom Šahinbašićem nije bio u baš dobrim odnosima. Godine 1757. nakon izučene medrese bilo je jasno kojim putem želi krenuti Mula Mustafa, naime postavljen je na poziciju mualima u jednom od mekteba nedaleko od Ferhadija džamije. U Buzadži-hadži Hasanovoj džamiji dvije godine kasnije dobio je poziciju glavnog imama, što je je svakako bio „skok“ u karijeri mladog Mula Mustafe. Ipak, nemirnog duha kakvog je bio nije se dugo zadržao na ovoj poziciji. Nakon nekog vremena odlučio se za potpunu promjenu djelatnosti, pa je tako postao pisar. Od tog trenutka ovo je postala njegova glavna djelatnost, a tokom obavljanja ovog zahtjevnog posla upoznao se sa dosta ljudi, te je na taj način postajao dijelom njihovih teških sudbina. Bašeskiji su tokom obavljanja pisarskog posla klijenti bili razni slojevi društva. Imao je zadatak da piše molbe, upite, i ostale pravne dokumente raznim nepismenim građanima, kojih je u tom periodu bilo veoma puno.
Potraga za znanjem
Bašeskija je veoma rano počeo sa obavljanjem raznih djelatnosti, a njegov glavni posao pisara oduzimao mu je puno vremena. Ipak, nije prestao sa svojim ličnim usavršavanjem. Posjećivao je razna predavanja koja su sadržavala pravnu tematiku, a šerijatsko pravo i astronomiju izučavao je kod muderisa Gazi-Husref begove džamije Mehmed-Razi Velihodžića. Nakon uspješno savladane šerijatsko pravne tematike, još aktivnije se posvetio radu u svom dućanu. Osim raznih pisarskih poslova, aktivno je podučavao pismu, ali i arapskom jeziku te njegovim pravilima. Svi oni koji su željeli naučiti nešto novo mogli su u potragu za znanjem krenuti put Bašeskijinog dućana. Šerijatsko pravo i kaligrafija bile su najtraženije Bašeskijine vještine. Njegov privatni život bio je dosta tužan, zbog toga što je veoma rano ostao bez oca, te činjenice da mu se majka brzo preudala. Također, činjenica da mu je od devetoro djece samo troje ostalo u životu govori nam o tragičnoj sudbini ovog intelektualca. Kao i o datumu rođenja vođene su razne polemike i o tačnom datumu preseljenja na ahiret. Dok jedni tvrde da je na bolji svijet otišao 1803. drugi zapisuju da je živio dvije godine duže. Bašeskijinom smrću Sarajevo je izgubilo velikog učenjanaka, koji je osim zaljubljenosti u pisarski poziv pokazao sklonost prema astronomiji, šerijatskom pravu i kaligrafiji.
Za Akos.ba piše: Admir Lisica
