Islamske teme

Muderrisova hutba: Ljudima se bliži čas polaganja računa, a oni bezbrižni

Braćo i sestre u islamu! Tema današnje hutbe je Ljudima se bliži čas polaganja računa njihova, a oni bezbrižni ne mare za to.

Za pomenutu temu sam se opredijelio u vremenu osjetnog nemara velikog broja ljudi, pa među njima i muslimana, koji tvrde da pripadaju Ummetu i da su od sljedbenika Sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a njihova djela to ne potvrđuju. Ljudi su nemarni u: ibadetima, obavezama prema široj i užoj zajednici, prema svojim roditeljima, supružnicima, djeci, komšijama, rodbini i prijateljima, pa i prema samima sebi.

Kaže Allah, dželle še’nuhu, u 1. ajetu Sure El-Enbija:

اقْتَرَبَ لِلنَّاسِ حِسَابُهُمْ وَهُمْ فِي غَفْلَةٍ مُعْرِضُونَ

Ljudima se bliži čas polaganja računa njihova, a oni bezbrižni ne mare za to!

Kada malo bolje razmislimo o citiranom ajetu vidjećemo da se naše današnje stanje odslikava u njemu, jer srljanje ljudi, a među njima i nas Bošnjaka je više nego očigledno. Ljudi su zabavljeni prolaznim dunjalučkim stvarima i pitanjima i sve manje imaju vremena za Allaha, azze ve dželle, svoj Din i budući svijet. U toj svakodnevnoj trci, ljudi izgledaju kao da su radi dunjaluka stvoreni ili kao da će na njemu trajno ostati. Kada nešto rade, rade uglavnom radi dunjaluka. Kada razmišljaju, opet to najčešće čine radi dunjaluka. Kada vole, vole radi dunjaluka. Radi dunjaluka se prepiru, ratuju i sude, tako da su mnogi od njih spremni ostaviti namaz na račun bilo čega dunjalučkog, kao što su: sastanak, utakmica, serija, sijelo i tome slično. A da li se smije obaveza prema Allahu, subhanehu ve te’ala, zapostaviti na račun nečega drugog?

Allah, dželle še’nuhu, govoreći o onima koji su nemarni, u 7. ajetu Sure Er-Rum, kaže:

يَعْلَمُونَ ظَاهِرًا مِنَ الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَهُمْ عَنْ الْآخِرَةِ هُمْ غَافِلُونَ

Oni znaju samo spoljašnju stranu života na ovom svijetu, a prema onom svijetu su ravnodušni.

Allah, azze ve dželle, podsjeća ljude na to da oni nisu uzalud stvoreni, te na neminovni povratak Njemu, o čemu govore slijedeći ajeti Sure El-Mu’minun:

أَفَحَسِبْتُمْ أَنَّمَا خَلَقْنَاكُمْ عَبَثًا وَأَنَّكُمْ إِلَيْنَا لَا تُرْجَعُونَ(115) فَتَعَالَى اللَّهُ الْمَلِكُ الْحَقُّ لَا إِلَهَ إِلَّا هُوَ رَبُّ الْعَرْشِ الْكَرِيمِ(116) وَمَنْ يَدْعُ مَعَ اللَّهِ إِلَهًا آخَرَ لَا بُرْهَانَ لَهُ بِهِ فَإِنَّمَا حِسَابُهُ عِنْدَ رَبِّهِ إِنَّهُ لَا يُفْلِحُ الْكَافِرُونَ(117) وَقُلْ رَبِّ اغْفِرْ وَارْحَمْ وَأَنْتَ خَيْرُ الرَّاحِمِينَ(118)

Zar mislite da smo vas uzalud stvorili i da Nam se neće vratiti?(115) I neka je uzvišen Allah, Vladar istine, nema drugog boga osim Njega, Gospodara svemira veličanstvenog!(116) A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakva dokaza o njemu, pred Gospodarom svojim će račun polagati i nevjernici se neće spasiti!(117) I reci: “Gospodaru moj, oprosti i smiluj se, Ti si najmilostiviji!”(118)

Prema citiranim ajetima, ljudi nisu stvoreni uzaludno i za njihovo ponašanje slijede nagrada ili kazna. Oni se prema tome suštinski razlikuju od životinja, koje nemaju nikakve odgovornosti za ono što čine. Ljude čeka povratak njihovu Gospodaru, pred Kojim će položiti račune, za sva djela koja su činili.

Prenosi Ebu Nu’ajm od Ibrahima ibn El-Harisa: „Poslao nas je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sllem, u jedan vojni pohod i naredio nam je da učimo kada omrkemo i kada osvanemo: أَفَحَسِبْتُمْ أَنَّمَا خَلَقْنَاكُمْ عَبَثًا وَأَنَّكُمْ إِلَيْنَا لَا تُرْجَعُونَ Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete vratiti? (Suretu El-Mu’minun; 115) Pa smo mi to učili, plijen izborili i zdravi i čitavi se vratili.“

Ovaj uvaženi ashab nas podučava da kada bi svaki od nas ujutro i uveče učili citirani ajet, da bi sve naše poslove obavljali savjesno i odgovorno i da bi nam Allah, subhanehu ve te’ala, davao bereket u njima i to bi bio razlog nizanja naših uspjeha i postizanja konačne ahiretske nagrade.

Kaže Allah, dželle še’nuhu, u 36. ajetu Sure El-Kijame:

أَيَحْسَبُ الْإِنْسَانُ أَنْ يُتْرَكَ سُدًى

Zar čovjek misli da će sam sebi prepušten biti; da neće odgovarati?

Allah, azze ve dželle, postavlja pitanje, čovjeku, tom sićušnom biću, koje je prihvatilo emanet halife na Zemlji, da li on misli da će biti tek tako ostavljen i puštan bez bilo kakve odgovornosti. To je ujedno podsjećanje čovjeku, da dobro pazi na svoje postupke i da u svakom momentu ima na umu da će za svako svoje djelo, pokret i riječ, biti pitan i na osnovu toga, nagrađen ili kažnjen. Pa zbog čega su ljudi i pored svega toga nemarni i neodgovorni u svojim životima?

Na Sudnjem danu će svaki čovjek naći svoja dobra i loša djela, što potvrđuje 30. ajet Sure Alu Imran:

يَوْمَ تَجِدُ كُلُّ نَفْسٍ مَا عَمِلَتْ مِنْ خَيْرٍ مُحْضَرًا وَمَا عَمِلَتْ مِنْ سُوءٍ تَوَدُّ لَوْ أَنَّ بَيْنَهَا وَبَيْنَهُ أَمَدًا بَعِيدًا وَيُحَذِّرُكُمْ اللَّهُ نَفْسَهُ وَاللَّهُ رَءُوفٌ بِالْعِبَادِ

Onoga dana kad svaki čovjek pred sobom nađe dobro djelo koje je uradio i hrđavo djelo koje je učinio, poželjeće da se između njih i njega nalazi udaljenost velika. A Allah vas na Sebe podsjeća i Allah je milostiv prema Svojim robovima!

Allah, subhanehu ve te’ala, obavještava Svoje robove da On zna ono što oni tajno i javno čine i da mu ništa ne može promaći. Njegovo Znanje obuhvaća u svakoj situaciji i vremenu, nebesa i Zemlju i sve što je na njima i ne može mu izmaći ni koliko trun, niti manje od njega. To je upozorenje robovima Njegovim da Ga se boje i imaju strahopoštovanje prema Njemu, kako ne bi učinili ono što je On zabranio i što izaziva Njegovu srdžbu.

Na Sudnjem danu će biti pred čovjekom predočeno svako njegovo djelo, bilo dobro ili zlo, pa ako bude dobro, obradovaće ga, a ako bude zlo, ožalostiće ga, pa će on poželjeti da bude daleko od njega. Uzvišeni Allah upozorava ljude na Svoju kaznu i ohrabruje Svoje robove da ne gube nadu u Allahovu, dželle še’nuhu, milost. On je milostiv prema Svojim stvorenjima i voli da oni budu na Njegovom putu i da slijede Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Imam Ibn Madždže bilježi slijedeći hadis:

عَنْ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ قَالَ خَطَبَنَا رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى اللَّه عَلَيْهِ وَسَلَّمَ فَقَالَ يَا أَيُّهَا النَّاسُ تُوبُوا إِلَى اللَّهِ قَبْلَ أَنْ تَمُوتُوا وَبَادِرُوا بِالْأَعْمَالِ الصَّالِحَةِ قَبْلَ أَنْ تُشْغَلُوا وَصِلُوا الَّذِي بَيْنَكُمْ وَبَيْنَ رَبِّكُمْ بِكَثْرَةِ ذِكْرِكُمْ لَهُ وَكَثْرَةِ الصَّدَقَةِ فِي السِّرِّ وَالْعَلَانِيَةِ تُرْزَقُوا وَتُنْصَرُوا وَتُجْبَرُوا (إبن ماجه)

Prenosi Džabir ibn Abdullah: „Govorio nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „O ljudi, učinite tevbu Allahu, prije nego umrete i požurite sa činjenjem dobra, prije nego budete zauzeti! Povežite ono što je između vas i vaša Gospodara na način što ćete puno spominjati Njega! Puno dijeliti sadaku tajno i javno, pa ćete biti opskrbljeni, potpomognuti i ojačani! (Ibn Madždže)

Katade kaže: „Spomenuto nam je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao nekog čovjeka: „Šta obožavaš?“ Odgovorio je: „Obožavam Allaha i toga i toga“, nabrojavši neke kipove. Pa ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: “Koji od njih ti kada te nešto pogodi, pa ga pozoveš, to otkloni?“ Odgovorio je: “Allah, Slavljeni i Uzvišeni.” Zatim ga je upitao: “Koji od njih ti kada imaš neku potrebu, pa ga pozoveš, to da i ispuni?” Odgovorio je: “Allah, Slavljeni i Uzvišeni.” Zatim je rekao: “Pa šta te onda navodi da obožavaš ove uporedo sa Njim ili ti misliš da Njega možeš nadvladati?” Odgovorio je: “Ja samo želim da Mu budem zahvalan robujući i ovima uporedo sa Njim.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Vi znate, a oni ne znaju.” Rekao je ovaj čovjek nakon što je primio islam: “Sreo sam čovjeka koji me je pobijedio u raspravi.” (Tirmizija)

Braćo i sestre! Budimo od onih koji su odgovorni u svojim životima, ne budimo nemarni u izvršavanju Allahovih, azze ve dželle, naredbi i pripremajmo se za Dan polaganja računa!

Gospodaru, učvrsti nas na putu islama! Pomozi našoj ugroženoj braći i sestrama ma gdje bili, a posebno onima u Palestini, Siriji, Iraku, Kašmiru, Mijanmaru, Jemenu, Libiji i Egiptu! Sačuvaj nas od zla Tvojih i naših neprijatelja! Spletke neprijatelja Ummeta i naše Domovine vrati na njih i zabavi ih njima samima! Smiluj se našim umrlim roditeljima i precima koji su na nas prenijeli svjetlo Dina! Uputi našu djecu i potomke i učini ih prvacima Ummeta i boljim čuvarima Dina i Domovine od nas i radostima naših očiju i srca na ovom i budućem svijetu! Budi nam Milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih!

Nezim Halilović Muderris

Akos.ba

Povezani članci