Mediji Islamke zajednice u BiH

3. POGLAVLJE

3.1.  ISLAMSKA ZAJEDNICA I MEDIJI

Odnos Islamske zajednice prema medijima pojasnit ću na osnovu Protokola o odnosima sa medijima^[1] IZ-e, te iz perspektive Ekrema Tucakovića, koji je rukovodilac Službe za odnose s javnošću^[2] pri Rijasetu.

Islamska zajednica, između ostalog, u medijskom smislu treba biti glas poniženog i obespravljenog čovjeka, a kada je to potrebno biti i posve drugi i drugačiji javni glas.

• Zašto je važno i zašto je dužnost IZ da bude medijski glas poniženih i marginaliziranih?
• Zato što je imanentno misiji i karakteru Islamske zajednice da bude takav glas.
• Zato što treba biti njeno temeljno poslanje naređivanje dobra i sprječavanje zla.
• Zato što je pravda među ljudima vrhunska vrijednost, ideal i temelj prosperiteta svake zajednice.
• Zato što su moralne vrijednosti i zahtjevi iznad, višeg su reda od bilo kojih drugih (poslanički kredo: poslan sam da usavršim moral kod ljudi).
• Zato što za Islamsku zajednicu, kada se radi o temeljnim pravima i slobodama, nema važnih i manje važnih, osoba s većim i manjim mogućnostima, s većim ili manjim pravima, s većim ili manjim ljudskim dostojanstvom, s manjim ili većim zaslugama.
• Zato što Islamska zajednica nudi vjeru, a vjera je nada, dok nepravda i poniženje razaraju svaku nadu u progres i društvenu koheziju.
• Zato što ne smije biti ravnodušna prema pitanjima opstanka i napretka, sigurnosti i identiteta svoje zajednice, a nepravda i marginalizacija razaraju te kategorije i vode u propast.
• Zato što je u medijskom sistemu Bosne i Hercegovine radikalno urušen profesionalni novinarski kodeks i profesionalna neovisnost medijskih kuća.
• Zato što su politički subjekti uništili profesionalizam javnih servisa i dopustili da javni servisi budu „oteti" od strane privatnih i političkih centara moći i uskih interesnih grupa i tako upropastili javno dobro naroda.^[3]

Što se tiče Protokola, spomenut ću prva tri člana, kojima se jasno definira odnos IZ-e i medija, cilj Protokola, te način na koji se uspostavlja kontakt između medija i IZ-e, i obratno.

Član 1.- Protokolom se definira odnos Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s medijima, pojašnjava način na koji Islamska zajednica održava kontakte s medijima, preciziraju se organi, ustanove i nosioci vjerskog autoriteta čije izjave i stavovi odražavaju ili prezentiraju zvanične stavove Islamske zajednice. Pod medijima, u ovom Protokolu, podrazumijevaju se sve vrste printanih i elektronskih medija, internet stranice i portali, i općenito sredstva javne komunikacije za masovno prenošenje poruka javnosti.

Član 2.- Cilj Protokola je uspostavljanje principa, standarda i procedura u odnosima s medijima radi ujednačenog predstavljanja zvaničnih stavova Islamske zajednice u medijima, izbjegavanja konfuzije i nesporazuma, postizanja boljeg razumijevanja između Islamske zajednice i javnosti i funkcije koju Zajednica vrši, davanje objašnjenja o radu i aktivnostima.

Član 3.- Mediji prvi kontakt s Islamskom zajednicom, i obrnuto, ostvaruju putem Službe za odnose s javnošću, koja dalje usmjerava i prati tok komunikacije, daje smjernice i odgovore na medijske upite.

Nijedan službenik Islamske zajednice, u svojstvu uposlenika Islamske zajednice, ne može se samoinicijativno obraćati medijima ili im slati službene materijale i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu bez prethodne konsultacije i odobrenja pretpostavljene osobe ili organa, a po potrebi neophodno je izvršiti koordinaciju sa Službom za odnose s javnošću.^[4]

Iz gore navedenog vidimo kakav bi trebao biti odnos IZ-e i medija, ali da to nije onako kako bi trebalo biti, pokazuju gotovo svakodnevni medijski napadi na IZ-u, njene institucije i predstavnike. Mediji u BiH sve češće gube svoju prvobitnu ulogu informiranja i nepristrasnog prenošenja stavova o ljudima i događajima ili preciznog opisivanja stvarnosti, kada se radi o IZ. Sve manje opisuju stvarnost a sve više ustvari sami proizvode događaje, ne izvještavaju onako kako jest nego plasiraju vijest iz svoje perspektive. Na taj način mediji postaju moćna sredstva manipulacije i širenja predrasuda. Dodatni problem je to što je naša država plodno tlo za medijske manipulacije, jer nema demokratske kontrole, ne poštivaju se zakoni o medijima niti se kvalitetno provode od strane institucija.

Kako bih pokazao da postoji zakon, ali da se ne poštuje i ne provodi, navest ću član 5. „Zakona o slobodi vjera i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH‘,koji glasi:

1.     Zabranjena je svaka diskriminacija koja je zasnovana na vjeri ili uvjerenju.

2.      Zabranjena su također sljedeća djela:

a.       napadi i uvrede vjerskih službenika;

b.       napadi i oštećenja vjerskih objekata ili druge imovine crkava i vjerskih zajednica;

c.    aktivnosti ili djela usmjerena na raspirivanje vjerske mržnje protiv bilo koje crkve ili vjerske zajednice ili njenih članova;

d.      omalovažavanje ili izrugivanje bilo koje vjere;

e.    javna upotreba službenih simbola, znamenja, atributa i naziva crkve ili vjerske zajednice bez saglasnosti nadležne crkve ili vjerske zajednice.^[5]

Problem IZ-e pored svakodnevnih napada je to što nema kvalitetnih obrambenih medijskih mehanizama. Danas, muslimani Bošnjaci nemaju respektabilnu, konkurentnu i perspektivnu TV. Dok s druge strane, skoro svaki, i malo ozbiljniji sportski klub na svijetu ima svoju TV na kojem promovira svoje vrijednosti i rezultate. Naprimjer, da su svi oni koji drže do islamskih vrijednosti, a koji su se u proteklu deceniju hrvali i prepucavali sa onima koji napadaju IZ-u, uložili makar polovinu te energije u projekat formiranja navedene vrste medija, bilo bi nam svima bolje, jer kako je rekao jedan turski vizionar: „spas čovječanstva je u tome da se TV koristi u pozitivne svrhe i da se preko njega emitiraju moralne vrijednosti “.

Jedno od rješenja za probleme je da IZ-a usmjeri određen broj darovitih učenika iz svojih medresa za studiranje novinarstva, kako bi raspolagala kvalitetnim kadrovima.

1.2.  MEDIJI UNUTAR ISLAMSKE ZAJEDNICE

3.2.1.  Preporod

Preporodje informativno glasilo IZ-e, počeo je izlaziti 1970. godine, a izdavač je Rijaset. Preporod izlazi dva puta mjesečno i distribuira se na cijelom području IZ-e, kako u BiH tako i u dijaspori. Intencija lista jeste da javnosti ponudi sve relevantne informacije u vezi sa radom organa i ustanova Islamske zajednice, čelnih ljudi, obavijesti o dešavanjima u džematima, medžlisima, muftijstvima, aktuelnostima među muslimanima i ostalim pitanjima od interesa za islam i muslimane, te pruži informacije o aktuelnostima iz islamskog svijeta. Preporodima važnu ulogu među muslimanima, te ga mnogi muslimani tradicionalno smatraju svojim vjerskim listom i redovni su čitaoci i pretplatnici.^[6]

3.2.2.  Novi Muallim

Bavi se temama i pitanjima iz područja odgoja i obrazovanja. Časopis izlazi tromjesečno, a izdavač je Udruženje ilmijje Islamske zajednice u BiH.^[7]

3.2.3.  Glasnik

Službeno glasilo Rijaseta IZ-a u BiH. Izlazi dvomjesečno. Štampani tiraž je 2.000 primjeraka. Prvi broj Glasnika izašao je u januaru 1933. godine. Tematika kojom se Glasnik bavio je raznolika: ovisna je o nastalim prilikama, problemima i zadacima koji se postavljaju pred Islamsku zajednicu. U Glasniku se redovno objavljuju razne islamske teme iz Kur’ana, tefsira, hadisa, fikha, ahlaka, vaza i drugih islamskih naučnih disciplina. Zatim, članci iz opće i kulturne historije, književnosti, ekonomije, astronomije, razni prijevodi sa orijentalnih (arapskog, turskog, perzijskog) i evropskih jezika (engleskog, njemačkog, francuskog i dr.)

Tu su i prikazi raznih djela i časopisa, osvrti, godišnji izvještaji o hadžu, razne strane posjete organima Islamske zajednice, posjete reisu-l-ulema mnogim islamskim zemljama, izvještaji o radu medresa, o svečanostima i manifestacijama vjerskog života, i drugi natpisi.

Pored spomenutih tema, u drugom dijelu Glasnika se objavljuju službene odluke i zaključci najviših organa IZ-e i reisu-l-uleme.^[8]

3.2.4.   Takvim

Takvim,islamski godišnji kalendar kojeg izdaje Rijaset IZ-e, u Sarajevu. Prvi Takvimje štampan za 1934. godinu na osnovu odluke tadašnjeg Vrhovnog starješinstva IZ-e. Uz svaku svesku takvima, kao poseban prilog ili u sklopu same sveske, izdaje se i kalendarski dio.^[9]

3.2.5.  Web stranica Rijaseta

Web stranica Rijaseta,www.rijaset.ba, zvanično je počela raditi 2006. godine.

Portal je sastavljen od triju osnovnih komponenti:

–  prezentacije organa i ustanova IZ-e- njihove organizacione strukture i djelatnosti (Rijaseta i njegovih službi i ureda, direkcija, Sabora, muftijstava, medžlisa i mešihata isl.)

–     informativnog dijela (postavljanje vijesti i sadržaja informativnog karaktera od značaja za IZ, osobito službenih saopćenja i stavova),

–    servisnog dijela (što uključuje pitanja i odgovore, pružanje različitih vrsta savjetodavnih usluga i vođenje korespondencije koja se vrši putem portala, postavljanje sadržaja koji će se moći preuzimati sa portala).

Portal pruža mogućnost da svaka služba, ured, direkcija, muftijstvo ili medžlis prezentiraju svoje aktivnosti ili akcije koje vode, aktualizira projekte i probleme, ali istovremeno pomaže da se uspostavi komunikacija sa terenom i potrebama koje se osjete na terenu i džematima.^[10]

3.2.6.  MINA

Rijaset IZ-e u BiH je 1990. godine osnovao Muslimansku informativnu novinsku agenciju MINA, koja je na neki način servis i ispomoć zainteresiranim redakcijama i novinama koji žele pisati o islamu, muslimanima i IZ-i. MINAse bavi informiranjem o stanju muslimana u BiH i bošnjačkoj dijaspori, aktivnostima Iz-e u cjelini, a posebno njenih organa i tijela, Sabora, Rijaseta, muftiluka, medžlisa, džemata… MINA prima i šalje informacije medijima, prenosi zvanična saopćenja i izjave, po potrebi organizira konferencije za novinare, na usluzi je novinarima i redakcijama u njihovim zahtjevima za intervjue sa nadležnima u Rijasetu, te pokušava pomoći u realizaciji pojedinih emisija i tema.^[11]

3.2.7.  Radio BIR

Radio islamske zajednice BIRje zvanično počeo sa radom 11.2.2008. godine, a prvi gost je bio reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić. Program se emituje 24 sata, na frekvencijama: Sarajevo 95,5 MHz, Zenica 87,7 MHz, Tuzla 95,4 MHz. Mnogo stanica u BiH preuzima program Radio BIR-a, tako da je slušan na području cijele države. Zahvaljujući internetu program Radio BIR-adostupan je Bošnjacima širom svijeta.^[12]

1.3.  ISLAMSKI MEDIJI VAN OKVIRA ISLAMSKE ZAJEDNICE

Od završetka agresije u BiH je na sceni pojava brojnih medija izvan IZ-e, elektronskih i printanih, koji programski i shematski u cijelosti ili djelomično svoj prostor posvećuju islamu i njegovu tumačenju. Ovaj prostor je vrlo dinamičan i razuđen te je teško, s obzirom i na vremenski period, pobrojati sve časopise koji su se pojavljivali i nestajali u ovom periodu. Primjera ovih izdavačkih avantura i eksperimenata ima mnogo kako van IZ-e tako i u njoj samoj. Teškoću cjelovitog uvida u to kako se tumači islam kod nas dodatno stvara i činjenica da ti časopisi nisu objavljivani isključivo u našoj zemlji nego i u inozemstvu.

Na ovaj način narušena je jedna “idilična” slika po kojoj je IZ-a ta koja objavljuje časopise islamskog sadržaja i tumači islam. Razna udruženja štampaju svoje časopise. Primjera radi: Nove horizonte izdaje Udruženje “Selam” iz Zenice, časopis Saff izdaje “GID Saff” u Sarajevu, časopis Sumejju izdaje “Udruženje Bošnjakinja Sumejja” u Tuzli, Kabes je izdavao Islamski centar u Mostaru, Zehra “MŽO Kewser” u Sarajevu, časopis el-Asr izdaje Stichting (udruženje) “Hidžra”, Amsterdam.^[13]

Većina muftijstava, medžlisa, pa čak i neki džemati izdaju određene listove ili biltene. Vrijedni pažnje su svakako listovi medresa i islamskih fakulteta, kojima su većinom autori sami učenici odnosno studenti.

Nebrojeno je mnogo web portala koji u cijelosti ili djelomično govore o islamu. Neki od najpoznatijih su: www.islambosna.ba, www.minber.ba, www.n-um.com, www.akos.ba. www.islam-iman.com, www.islamika.net, www.nur-islam.com, www.bosnjaci.net, www.bosnamuslimmedia.com/, www.islamskitv.comi dr. Treba napomenuti i to da većina novinskih izdanja ima i svoje web portale, kao i muftijstva, medžlisi te mnogi džemati.

Vrijedan spomena i respekta je svakako jedan živi projekat koji se zove televizija Igman. Započela je s radom još u novembru 2000. godine. Program emituje svakodnevno od 10:00 do 00:00 sati. To je jedinstven televizijski, edukativni i vjerski program za djecu i odrasle koji je drugačiji od svih po svojoj opredjeljenosti da ponudi istinu i korisne savjete za svoje gledatelje, a što manje iluzija i obmane. U to se gledaoci mogu uvjeriti svakim danom.