Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Mahir Kevrić za Akos.ba: Medžlis Livno primjer predanog i ustrajnog rada

Mahir Kevrić za Akos.ba: Medžlis Livno primjer predanog i ustrajnog rada

Mahir Kevrić je jedan od prvih saradnika i stipendista portala Akos.ba sa kojim smo saradnju uspostavili 2012. godine. U međuvremenu, Mahir je završio dva fakulteta, zaposlio se u Medžlisu islamske zajednice Livno. U novembru mjesecu 2018. godine imovan je za glavnog imama MIZ Livno gdje je naslijedio Dževada ef. Hadžića.

Saradnja sa ef. Mahirom se proširila na saradnju AKOS-a i Udruženja Svitanja sa Medžlisom Livno kroz projekat prikupljanja i podjele školskog pribora.

Razgovarao: Voloder Sanadin

Akos.ba: Kako je tekao vaš životni put od Visokog preko Sarajeva do Livna?

Rođen sam u Visokom gdje sam završio osnovnu školu i medresu ”Osman efendija Redžović”. Nakon medrese upisao sam Fakultet islamskih nauka u Sarajevu koji završavam 2011. a 2013. godine završavam engleski jezik i književnost. Neposredno nakon diplomiranja prijavio sam se na konkurs za imama džamije Ćurčinice u Livnu i nakon provedene konkursne procedure i probnog rada primljen sam na poziciju imama, hatiba i muallima u džamiji Ćurčinici, džemat Donji Grad, Medžlis islamske zajednice Livno. Uporedo sa pozitivnim odgovorom u Livnu, dobio sam pozitivan odgovor i za jedan veliki džemat u jednom evropskom centru, međutim, Allahova odredba je bila, a kojoj se ja cijelim svojim bićem predajem, da svoj životni put nastavim u Livnu. Nakon toga sam se oženio i sa svojom suprugom Šejlom aktivno uključio u organizaciju i kreiranje sadržaja vjerskog života na ovom području.

Akos.ba: Medžlis Livno zahvaljujući dosadašnjem glavnom imamu Dževadu ef. Hadžiću je jedan od najuspješnijih u Bosni i Hercegovini. Na čemu temelji Medžlis svoj uspjeh, te kroz koje projekte ostvaruje dodatnu vrijednost?

Dževad ef. Hadžić je jedan poseban čovjek, vjernik u punom smislu te riječi, čestit, iskren, posvećen i usmjeren ka jednom cilju a to je zadovoljstvo Uzvišenog Allaha. Za njegovih 18 godina provedenih na mjestu glavnog imama urađeno je sljedeće:

  • Izgrađeno je 5 novih džamija
  • Temeljito je obnovljeno 5 džamija
  • Izgrađeno je i opremljeno 10 mektebskih učionica po svim savremenim pedagoškim mjerilima i standardima
  • Izgrađeno je ili adaptirano 11 imamskih stanova
  • Izgrađeno je ili obnovljeno još 5 vakufskih objekata koji služi svojoj namjeni
  • Uposleno je 7 imama sa visokom stručnom spremom
  • Uposlene su četiri muallime sa stalnim angažmanom ili honorarno
  • Za 18 godina je podijeljeno 420 stipendija livanjskim studentima
  • Sa 30 djece u mektebu kada je on došao, danas je taj broj 220 ili 81% od ukupnog broja djece osnovnoškolskog uzrasta

Sve su ovo pokazatelji koji kazuju da se ovi rezultati nisu mogli ostvariti bez čvrstog pouzdanja u Uzvišenog Allaha i građenja lijepih odnosa sa ljudima. Medžlis Livno svoj uspjeh temelji na čvrstoj vjeri u Uzišenog Allaha i radu za opće dobro svih muslimana.

Akos.ba: Medžlisi odnosno džemati u Feceraciji Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati ili Srbi većina su na neki način u podređenom položaju u donosu na Medžlise u bh entitetu Republika Srpska. Međutim, Livno i Glamoč su pozitivni primjeri kako u teškim okolnostima se može uraditi mnogo. Da li ste zadovoljni podrškom Mostarskog muftijstva, Rijaseta i državnih i entitetskih institucija iz Sarajeva?

Ovo je prilika koju ću iskoristiti da se najtoplije zahvalim našem muftiji mr. Salem-efendiji Dedoviću koji je primjer konstruktivne podrške i kvalitetnog odnosa prema članovima zajednice. Od njegovog dolaska na poziciju muftije uvijek smo imali samo podršku i doprinos projektima koje smo realizirali. Što se tiče saradnje sa drugim institucijama unutar naše zajednice mogu reći da je ta saradnja korektna, produktivna i u onolikoj mjeri koliko postoji potreba za njom. Podrška dominantne lokalne politike je minimalna, često otežavajući faktor u projektima koje nastojimo realizirati ali ipak uz dogovor neki problemi se uspiju riješiti. Što se tiče vjerskog života naša tri medžlisa na ovom području Livno, Duvno i Glamoč mislim da su primjer požrtvovanog i kvalitetnog rada, sa muallimama i imamima koji misijski djeluju i svakodnevno su na usluzi džematlijama.

Akos.ba: Pitanje dikriminacije Bošnjaka u Hercegovini je problem koji još uvjek nije riješen. Koje su prepreke da bošnjačka djeca u Livnu i Duvnu dobiju pravo učenja maternjeg jezika kojeg njihovi vršnjaci u Glamoču imaju od 2003. godine?

To je svakako činjenica i problem koji nastaje iz nepoštivanja ili namjernog kreiranja uslova za neprovođenje osnovih zakonskih akata iz domena obrazovanja, jedankopravnosti svih građana ove države i nepoštivanja samog Ustava ove zemlje. Problem koji nas prati evo već desetljećima je problem obrazovnog sistema i plana i programa po kojem uče bošnjačka djeca u osnovim i srednjim školama na području Kantona 10. Taj plan i programa minimalno poznaje i obrađuje historiju, geografiju, jezik naše domovine uz često umetanje vjerskih simbola, motiva i nauka kroz redovno obrazovanje. Djeca se osjećaju loše, segregirano i moraju da dignu gard kako bi zaštitili osnov svoga identiteta. Iz toga se rađa konflikt i odnos nepovjerenja koji je primjetan u našem društvu. To je ta boljka koja naš tišti i kada je u pitanju odnos naših kantonalnih, entitetskih i državnih institucija prema nama. Međutim, u ovoj priči velikim dijelom je i do nas kao članova zajednice, kao roditelja i odgovornih ljudi koji trebaju odlučno ustati i tražiti prava za svoju djecu, ne samo da imaju pravo učenja maternjeg jezika već i da budu sačuvani od nasrtaja religijske prirode u svojim učionicama. Sve su to problemi, koje da bismo riješili potreban je naš daleko snažniji angažman i zainteresiranost.

Akos.ba: Svjedoci smo pojačanog iseljavanja iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Taj proces je najvidiljiji u rubnim područjima, a Livno često nosi epitet „grad duhova“ i prednjači u ovom negativnom procesu. Kako se bošnjačka zajednica u Livnu nosi sa ovim izazovom?

Mi se još uvijek ne suočavamo u drastičnoj mjeri sa ovim problemom. Svakako, odlazaka ima, čak cijelih porodica ali Bošnjaci na ovom području imaju jedan daleko veći problem a to je negativni prirodni priraštaj prisutan već godinama. To je rezultat besperspektivnosti i lošeg socio-ekonomskog statusa. Kako će ovo uticati na naš Medžlis, Bošnjake na ovom području, vjerski život treba biti rezultat jedne ozbiljne analize koju skorije planiramo uraditi.

Akos.ba: Ti si bio dio prve generacije saradnika-stipendista portala Akos.ba 2012. godine. Koliko ti je to ispustvo pomoglo u tvom radu?

Portal Akos.ba je jedna svijetla tačka na bosanskohercegovačkoj medijskoj sceni sa odgovornim i ozbiljnim pristupom informacijama i njihovom plasiranju što je za svaku pohvalu. Angažman na portalu kao i upoznavanje ozbiljnih, odgovornih i ljudi sa vizijom pomoglo mi je da shvatim da sa jasnim ciljem i predanim radom uspjeh je neizostavan. Portal Akos.ba je danas referentna tačka kada se govori o ozbiljnim medijima. To se izgradilo za nekoliko godina ozbiljnog i predanog rada. Veliko mi je zadovoljstvo da sam bio dio tog procesa i da sam u određenoj mjeri dao svoj doprinos.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top