Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci

Mulabdićeva vizija bošnjaštva koju je potrebno oživjeti

Nakon pada Bosanskog kraljevstva i osvajanja od strane Osmanskog carstva, Bošnjaci, naročito oni koji su primili islam, svoje književno stvaralaštvo počinju da pišu na orijentalnim jezicima. Ta praksa pisanja na orijentalnim jezicima zadržat će se kod Bošnjaka-muslimana do dolaska Austro-Ugarske monarhije, kada će književno stvaralaštvo doživjeti svoj preporod, kako taj

Koje je značenje stiha “Pocrkali manji neg’ se rodili” iz kaside o Mustafi Busuladžiću

U poznatoj kasidi „Ya Mustafa“ posvećenoj Mustafi Busuladžiću, posljednja strofa sadrži zanimljiv stih: „Noć je prošla, propali su zlotvori, pocrkali manji neg' se rodili...“ Na sinoćnoj naučnoj konferenciji „Bošnjačka stvarnost 1938-1945 – savremeni izazov“, jedan od izlagača je bio i prof. dr. Džemaludin Latić, autor kaside „Ya Mustafa“. Na kraju svečanosti

Sjećanje na muftiju Kurta: Alim koji je na Badnje veče 1942. spasio tuzlanske Srbe

Ustaški Tajni odbor za istrebljenje Srba i Jevreja u Tuzli planirao je da šestog januara 1942., na Badnje veče, minira Saborni hram Uspenja i pobije okupljene pravoslavce. Planirane su likvidacije i u Srpskoj varoši. Za ovu informaciju je saznao tuzlanski muftija Šefket ef. Kurt koji je, sa grupom uglednih Tuzlaka,

Obilježena 180. godišnjica rođenja Mehmeda-bega Kapetanovića Ljubušaka

U Sarajevu je jučer održan okrugli sto povodom obilježavanja 180 godina od rođenja Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Bošnjačke zajednice kulture Preporod - Instituta za bošnjačke studije. Ljubušak je utemeljitelj moderne kulture Bošnjaka i o njegovom djelu govorili su direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić, direktor

Ahmed Smajlović: pokretač, urednik i saradnik časopisa Islamska misao

PROFESOR DR. AHMED-EFENDIJA SMAJLOVIĆ: POKRETAČ, UREDNIK I SARADNIK REVIJE ISLAMSKA MISAO Piše: dr. Ismet Bušatlić Pokretač Na pragu petnaestog stoljeća po Hidžri, prvog muharrema 1399. / 1. decembra 1979. god. izašao je iz štampe prvi broj revije Islamska misao čime je realizirana četiri godine stara ideja odgovornih ljudi Starješinstva Islamske zajednice Bosne i

Sjećanje na Aliju Isakovića: Naš jezik je naš moral

Kad je polovinom marta 1997. klanjana dženaza rahmetli Aliji Isakoviću (1932.-1997.), nismo mogli ni slutiti da njegovim odlaskom s Ovoga svijeta ostaje daleko veća praznina negoli smo kadar priznati...         Piše: H. H. Među bošnjačkim inetelektualcima devedesetih godina nije baš bilo previše onih koji su u tim teškim, haotičnim, opasnim vremenima uspijevali razbistriti

Muhadžir sam, vatan mi je bio Nikšić, ime mi je hafiz Salih Gašević

Pitanje očuvanja identiteta jednog naroda nije uvijek vezano za određenu teritoriju, jer su migracije, dobrovoljne ili prisilne, dio ljudske civilizacije od njenog početka. Međutim, pitanje očuvanja jezika, nacionalnog pamćenja, kulture i tradicije određuje sudbinu svakog naroda. Piše: Voloder Sanadin Priče, narodna predanja, epske pjesme sastavni su dio tradicije svakog naroda,  a u

Znate li priču o Dervišu Korkutu: Antifašista koji je stradao od komunista

 Studirao je na univerzitetima u Istanbulu i na Sorboni. Objavljivao je tekstove o manjinama u Bosni, Jevrejima (Sarajevski Jevreji u godini 1848., antisemitizam je stran muslimanima u Bosni i Hercegovini) i Albancima. Bio je gospodin, antifašista, intelektualac. Njegov brat Besim Korkut (1904-1975), arabista, preveo je Kur’an na bosanski jezik.  Njemačka

Na Ahiret preselio Mirsad ef. Mahmutović

Mirsad ef. Mahmutović preselio je na Ahiret 28. oktobra 2019. godine, a dženaza će se obaviti u utorak, 29. oktobra, poslije ikindije u mezarju Tramošnjik u Gračanici kod Visokog Mirsad ef. je rođen 4.9.1953 godine u Boškovićima kod Zenice. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, a nakon studija hadisa na Univerzitetu “El-Džamiatu

Pionir bošnjakog kulturnog preporoda: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak

Piše: Hamza RIDŽAL Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rodio se 19. jula 1839. godine u Vitini kraj Ljubuškog, gdje je završio mekteb. Školovanje je nastavio u ruždiji u Mostaru, a zatim u Ljubuškom, gdje završava medresu. Još kao mladić dobro je govorio arapski, perzijski i turski jezik. Od 1862. bio je kotarski poglavar

Top