Kosovo: Brojni problemi u nastavi na bosanskom jeziku

Studiju je uradilo Kosovsko društvo za ljudska prava i pravdu, a cilj studije je bio da se iznesu iskustva bošnjačke zajednice na Kosovu u vezi uticaja obrazovnog sistema na njihovu integraciju u kosovsko društvo. Prezentacija je održana u nedavno otvorenom Bošnjačkom kulturno-informativnom centru u Prištini, a među prisutnima su bili bošnjačka poslanica u Skupštini Kosova i predsjednica Nove demokratske stranke Emilija Redžepi, zaposleni u nastavi na bosanskom jeziku, učenici i roditelji.

Profesor doktor Aidan Hehir sa Univerziteta Westminister, koji je glavni autor studije, najprije je govorio generalno o stanju obrazovanog sistema na Kosovu, dok se Osman Džudžević iz Kosovskog društva za ljudska prava i pravdu usmjerio na stanje nastave na bosanskom jeziku.

Džudžević je naveo da na Kosovu trenutno živi oko 30.000 Bošnjaka, što je 1,6 posto kosovskog stanovništva i najviše ih je u opštinama Prizren, Peć i Mitrovica. On je kazao da Misija OEBS procjenjuje da na Kosovu gotovo 4.000 kosovskih Bošnjaka nastavu pohađa na bosanskom jeziku, ali glavna zabrinutost među Bošnjacima je da broj učenika u bosanskoj nastavi stalno opada.

“To je veliki problem za mitrovačku regiju, gdje je nastava gotovo pred gašenjem i za prištinsku regiju važi isto”, kazao je Džudžević.

Po njegovim riječima, studija je došla do zaključka da je u nastavi na bosanskom jeziku veliki problem nabavka udžbenicima i loša školska infrastruktura, te da Bošnjaci gotovo da ne uživaju nikakvu podršku kroz programe stipendiranja. Istaknut je i problem nostrifikacije diploma stečenih u zemljama regiona, posebno onih u Srbiji.

Opšti je utisak, među intervjuisanim Bošnjacima, da postoji potreba za kvalifikovanijim nastavnim osobljem u nastavi na bosanskom jeziku. Na univerzitetskom nivou obrazovanja, bošnjačka zajednica je privilegovana time što postoje upisne kvote za manjine, ali postoji problema malog broja smjerova koji se nude u nastavi na bosanskom na javnim univerzitetima u Prizrenu i Peći.

Džudžević je rekao da među Bošnjacima postoji percepcija da su bošnjački politički predstavnici djelimično krivi za pogoršanje stanja Bošnjaka na Kosovu, a razlog tome je njihova razjedinjenost.

“Na gotovo 30 hiljada Bošnjaka ima 12 političkih partija i postoje regionalne i podregionalne podjele u bošnjačkoj zajednici na Kosovu”, kazao je on.

U studiji, koja je predstavljena, navedene su i preporuke u kojima se preporučuje da bošnjački politički lideri treba više da rade kako bi poboljšali stanje svoje zajednice, te da Vlada Kosova treba da radi sa bošnjačkom zajednicom i njenim političkim predstavnicima na izradi strategije o obrazovanju, posebno u osmišljavanju kurikuluma i implementaciji obrazovanih politika na opštinskom nivou.

Jedna od preporuka je i da Vlada Kosova treba da poveća ulaganja u udžbenike na bosanskom jeziku u svim predmetima, na svim nivoima obrazovanja, pa i kroz uvoz udžbenika iz BIH. Potrebno je i povećati broj stipendija za bošnjačke studente i broj smjerova na bosanskom jeziku.
Akos.ba