Konjic: Predstavljena knjiga “Iz kur’anskoga beskraja”

O knjizi je, pored autora, govorio hafiz mr. Hamza Lavić. 

On je naglasio da je ova knjiga značajna zbog kontinuiteta u stručnom izučavanju kiraeta na prostoru Bosne i Hercegovine, te je prisutne upoznao sa historijatom izučavanja Kur’ana, sa posebnim akcentom na škole Kur’ana u Bosni i Hercegovini.

– Svijet ne počinje od nas, nažalost, često smo u situaciji omalovažavanja kulturnog i naučnog postignuća muslimana na ovim prostorima koji traju zadnjih 150 godina i koji su izgradili razne komplekse kod muslimana na način da oni svoje institucije, svoju ulemu, često smatraju neodstatnim za odgovore kako na životna pitanja tako i na pitanja na polju naučno istraživačkog rada. Mislim da je važno istaći da “Tamni vilajet”, kako su nas nazivali neki drugi, nije ni taman ni zaostao. Mnogi od nas ne znaju recimo da je 1537. godine kada je osnovana Gazi Husrev-begova medresa i biblioteka uz nju, godina kada je osnovana Nacionalna biblioteka Francuske. Već od 16. stoljeća postoje organizirani skriptoriji, institucije u kojima je na sistematiziran način vršeni prepisi djela. Ovo nam, pored sveg drugog, govori da nismo svjesni potencijala koje naša prošlost ima u sebi – kazao je hafiz Lavić.

Kako je naveo autor, “kada kažemo kiraeti onda mislimo na različite načine čitanja, učenja Kur’ana”.

– Od samog početka njegovog objavljivanja, Kur’an je svo­jim stilom plijenio pažnju i oduševljavao svakoga ko bi ga čuo. On je najveća mu’džiza data poslaniku Muhammeda, a.s., a time i jedan od njegovih glavnih aduta u realizaciji od Boga mu date misije da ljude poziva Pravom putu. Iako se kiraeti javljaju prevashodno kao vid olakšice i prilagodbe govornicima različitih dijalekata arapskog jezika koji su osjećali poteškoće u usvajanju kur’anskoga teksta, fonetsko-fonološka i leksička raznolikost predstavlja samo jednu dimenziju fenomena kiraeta. U praktičnome smislu, dok je za prve recipijente Kur’ana olakšica bila u većem broju kiraeta, za današnje je muslimane olakšica u primjeni jednog kiraeta. Iako su kiraeti kroz taj vid raznolikosti sačuvali bogatu leksičku građu arapskog jeziku i to što je u tome smislu njihov značaj u izučavanju njegovih dijalekata ključan, kiraeti koji impliciraju semantičke promjene imaju daleko veću važnost i značaj za izučavanje kur’anskog teksta – naveo je on.

Dodao je da se “kroz njih manifestira sva raskoš i bogatstvo kur’anskoga izraza”.

– Oni pomažu u otkrivanju različitih značenjskih nijansi kur’anskih poruka i svjedoče o širini i otvorenosti kur’anskog jezika – kazao je autor. 

Također je posjetiocima predstavio kako se na različite načine može čitati Kur’an, obrazlažući razloge i specifičnosti koje se tiču ove tematike.

– Različiti načini čitanja Kur’ana na poseban način doprinose jednoj stilskoj raznovrsnosti kur’anskog izraza, zapravo doprinose bogatstvu, dubini, širini otvorenosti kur’anskog jezika – zaključio je hafiz Drkić.

Izdavač knjige je Fakultet islamskih nauka Univereziteta u Sarajevu i Centar za Kur’an i sunnet, a knjiga je štampana 2022. godine, objavio je Medžlis Konjic.

akos.ba