Koji je smisao i mudrost ponavljanja određenih riječi u Kur’anu?

 Jedna od njih jeste i tzv. ”matematička”. Naime, u pitanju je broj ponavljanja određenih riječi koje se u izvjesnom međusobnom odnosu na krajnje začuđujući način ponavljaju u Kur’anu u istom broju.

U nastavku navešćemo nekoliko primjera koji nas mogu navesti na razmišljanje, to jest, učvrstiti naše vjerovanje i ljubav prema ovoj veličanstvenoj božanskoj Objavi koja je data cijelom čovječanstvu kao ”milost”.

Uzvišeni Allah u časnom Kur’anu izraz ”sedam nebesa” spominje sedam puta, kao i izraz ”stvaranje nebesa”. Riječ ”dan” u jednini spominje se 365 puta, a u množini 30 puta. Riječ ”mjesec” se pominje 12 puta koliko ih i ima u jednoj godini.

Riječ ”rob” i ”Gospodar” pominju se 152 puta, ”izdaja” i ”zloba” 16 puta, ”biljka” i ”stablo” 26 puta, dok se imperativ ”reci” spominje 332 puta, kao i glagol ”rekli su”.

Vrlo je zanimljivo da se riječ ”kazna” spominje 117 puta, dočim se riječ ”oprost” spominje duplo više puta – 234. Ovo je nekim znanstvenicima pokazatelj da je milost Allaha, dž.š., puno veća od Allahove srdžbe i kažnjavanja.

Broj ponavljanja riječi ”dunjaluk” i ”ahiret” je 115 puta, ”melek” i ”šejtan” 88 puta, dok se riječ ”iman” (bez određenog člana) u cijelom Kur’anu spominje kao i ”bogohuljenje”, 25 puta. Riječ ”zekat” ponavlja se 32 puta, koliko i riječ ”bereket”.

Riječ ”ebrar” (dobar, čestit, pobožan) ponavlja se 6 puta, dočim se riječ ”fadžir” (bludnik, razvratnik, lažov) ponavlja duplo manje: 3 puta.

”Bogatstvo” se spominje 26 puta, a riječ ”siromaštvo” duplo manje: 13 puta, što je po nekima pokazatelj da Allah Uzvišeni ljude više stavlja na iskušenja sa bogatstvom za duplo, negoli to čini sa siromaštvom.

”Život” i ”smrt” se spominje 140 puta, ”ljudi” i ”poslanici” po 368 puta, ”udjeljivanje” i ”zadovoljstvo” 73 puta, ”sihr” i ”smutnja” 60 puta, ”razum” i ”svjetlost” 49 puta, ”žudnja” i ”strah” po 8 puta, te pojmovi ”muškarac” i ”žena” po 24 puta.

I za kraj, pomenućemo broj 19. Dr. Halifa Rešid istraživao je matematičku formulaciju o broju 19 u Kur’anu. Za ovu formulaciju mnogi istraživači i znanstvenici kažu da je tačna, međutim prvobitna namjera cijele priče i navođenja ”fascinantnosti i svetosti broja 19”, koju su pojedinci diljem islamskog svijeta provlačili kroz razne knjige i predavanja, počesto je vezana za sektu Behaijja.

Naime, heretička sekta Behaijja, čiji je osnivač poznat kao Buhaullah, vjeruje da je broj 19 sveti broj, te su oni sve svoje obrede i aktivnosti zasnovali na toj pogrešnoj tvrdnji i zabludi. Tako Behaijje poste samo 19 dana. Svaki Behaijja mora svakih 19 dana pozvati u goste 19 drugih Behaijja. Njihova sekta je pod upravom 19 najvažnijih članova, kojima svaki Behaijja mora dati petinu svog godišnjeg prihoda kao znak da je odan i lojalan vodećem rukovodstvu.

Ova Behaijska priča o posebnosti i svetosti broja 19 pokušala se lagano ubaciti među naše muslimane, ali hvala Allahu nije našlu neku posebnu prođu niti pažnju.

Stoga, mi muslimani iz navedenih i izloženih čudotvornih kur’anskih karakteristika, ne izvlačimo nikakve mističnosti niti se bavimo praznovjernim vjerovanjima o svetosti bilo kojeg broja, već nam ove činjenice i podaci isključivo služe kao dokazi Allahove svemoći i mudrosti, tj. dokazi koji će još više učvrstiti naše vjerovanje (iman) i pomoći nam u širenju kur’anskih uputa i propisa drugim ljudima.

Prve generacije muslimana nisu znale za naprijed navedene činjenice, ali su bili iskreni sljedbenici časnoga Kur’ana koji su učili i pamtili svakodnevno, crpeći pouke za svoj svakodnevni život. Oni su noći provodili u učenju Kur’ana, razmišljali o njegovim porukama i poukama, znajući da ih čeka Sudnji dan i ispitivanje za svoja loša i svoja dobra djela. Noću bi učili Kur’an i razmišljali o Allahovim porukama, a danju bi nastojali te Njegove poruke da primijene u praksi.

Nije im Kur’an služio kao ”Knjiga mističnosti i svetih brojeva”, niti kao ”Knjiga namjenjena za duše umrlih”. Kur’an im je bio zakonik, uputa i lijek za ranjene i ucviljene ljudske duše, i spas za ustreptala, ljubavlju i nadom ispunjena vjernička srca.

I mi možemo i trebamo biti poput njih. Naprijed navedena istraživanja o čudotvornim ”matematičkim” karakteristikama i odlikama Kur’ana, mogu nam samo još više učvrstiti naš iman (vjerovanje), te nas nagnati da još više, češće i iskrenije učimo Kur’an i živimo po njegovim univerzalnim savjetima, propisima i korisnim životnim porukama.

Za Akos.ba piše: Admir Iković