Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Koja je razlika između islamskog buđenja i islamskog po­kreta?

Koja je razlika između islamskog buđenja i islamskog po­kreta?

ŠTA PODRAZUMIJEVAMO POD ISLAMSKIM POKRETOM?

Pod izrazom “islamski pokret” podrazumijevamo svena­rodno, zajedničko i organizovano djelovanje s ciljem vraćanja islama na vodeću poziciju u društvu, kao i u cjelokupnom ži­votu.

Islamski pokret je prije svega rad, i to kontinuiran i marljiv rad, koji nikako nije ograničen samo na puki govor, vazove i predavanja koje treba neko održati, na knjige ili članke.

Sve je ovo nesumnjivo potrebno, ali ipak to predstavlja samo dio aktivnosti pokreta, a ne pokret u cjelosti.

Allah dž.š., u Kur’anu kaže:

“I reci: Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici…” Et-Tavba, 105.

Islamski je pokret, dakle, narodno djelovanje zasnovano uglavnom na samomotivaciji i uvjerenju.

To je trud učinjen u ime vjere i ni zbog čega drugog osim radi Allahovog dž.š., zadovoljstva, nadajući se Njegovoj, a ne ljudskoj nagradi.

 Suština ove samomotivacije jeste nemir koji musliman osjeća kao rezultat kontradikcije između njegovog vjerskog uvjerenja, s jedne, i stvarnog stanja njegovog naroda, s druge strane.

Tada on kreće u akciju nošen ljubavlju prema svojoj vjeri, odanošću Allahu dž.š., Njegovom Poslaniku, Kur’anu i musli­manskoj zajednici, te osjećajem da su on i njegov narod zapo­stavili svoje obaveze.

Radeći to, stimulisan je svojom odlučnošću da ispuni obaveze, ukloni sve nedostatke, te tako doprinese oživljavanju zapostavljenih obaveza primjene Šerijata (islamskog zakono­davstva objavljenog od Allaha dž.š.).

Pored toga, trudi se da okupi ummet oko časnog Kur’ana, podrži Allahove prijatelje i suprotstavi se Njegovim neprija­teljima, oslobodi muslimanske teritorije od svake agresije ili strane dominacije, ponovo uspostavi sistem islamskog hila- feta onako kako to zahtjeva Šerijat, te obnovi obavezu širenja islamskog poziva.

Islamski pokret, pored toga što predstavlja djelovanje ši­rokih narodnih masa u ime Allaha dž.š., ujedno je i organizi­ran, zajednički rad.

Zajednički i organizirani rad mora biti predvođen odgo­vornim i iskrenim rukovodstvom, zatim mora imati čvrstu bazu i jasna shvatanja koja definišu odnos vodstva i baze.

Ta shvatanja moraju biti utemeljena na obavezujućoj i obaveznoj šuri (konsultaciji) i neophodnoj poslušnosti.

Islam ne poznaje stihijski (neorganizovan) zajednički rad.[1]

I pored toga što je zaglibljen u velike i ozbiljne pro­bleme, islamski svijet danas proživljava svojevrsno vjersko buđenje.

Razlika između ovog islamskog buđenja i islamskog po­kreta ogleda se u tome da pokret predstavlja organizovanu grupu (ili više njih) sa specifičnim ciljevima i jasnim usmje­renjima, dok, s druge strane, buđenje predstavlja generalni, uzburkani tok sastavljen od grupa i pojedinaca, kako onih or­ganiziranih, tako i neorganiziranih. Prema tome, buđenje je općenitije i šireg je opsega od pokreta.

Kada govorimo o pripadnicima islamskog pokreta, sva­kako da vodeća uloga pripada Muslimanskoj braći, jer su oni majka svih drugih islamskih pokreta, udruženja i grupacija.

Braća predstavljaju prije svega uspješnu školu islamskog odgoja u kojoj su ponikle nove generacije muslimana koji pra­vilno razumiju islam, koje u njega duboko vjeruju i primjenju­ju ga na sebi i u svojim porodicama.

Tako odgojene nove generacije muslimana bore se za uz­dizanje islamskih načela, primjenu islamskog vjerozakona i ujedinjenje islamskog ummeta.

Svi pripadnici svjetskog islamskog pokreta koji su ostali na kursu srednjeg puta, puta Muslimanske braće najviše su koristili islamu i muslimanima.

Srednji put ili islamska sredina kojoj težimo u našim ži­votima znači:

  1. sredina između zagovornika tijesnog mezhebizma i zago­vornika mezhebskog raspuštanja;
  2. sredina između sljedbenika sufizma i neprijatelja sufizma; sredina između zagovarača otvaranja prema svijetu bez regulativa i zatvaranja u sebe bez razloga; sredina između promotora razuma, iako se suprostavljaju jasnom tekstu, i onih koji ga zaobilaze čak i u razumijeva­nju prenesenih dokaza;
  3. sredina između onih kojima je tradicija neprikosnovena, iako su jasni znaci ljudske nemoći u njoj, i onih koji tra­diciju ignorišu potpuno čak i kada je rezultat savršenstva upute;
  4. sredina između onih posvećenih politici na račun odgoja, i onih koji potpuno zanemaruju politiku, pozivajući samo odgoju;
  5. sredina između onih koji požuruju berbu (islamskog rada) prije vremena i onih nemarnih koji dopuštaju da plodovi tog rada padnu u ruke drugih;
  6. sredina među onima koji žive samo sadašnjost, zanema­rujući budućnost, i onih koji pretjeruju u predviđanju bu­dućnosti;
  7. sredina između onih koji za organizacijske forme i vidove drže da su svete i da ih se treba slijepo pridržavati, i onih koji su daleko od bilo kakvog organizovanog rada; sredina između zagovornika internacionalizacije, koji se ne osvrću na lokalne prilike i onih koji zagovaraju strogi loka­lizam, bez ikakvih veza sa svjetskim islamskim pokretom;
  8. sredina između zakletih optimista koji zanemaruju mno­ge opasnosti i poteškoće i teških pesimista kojima je sve crno i ne vide svanuće poslije tmine;
  9. sredina između isticanja harama, kao da na dunjaluku ne postoji ništa što je halal i pretjerivanja u ohalaljivanju kao da vjerom nije ništa zabranjeno.

Ovo su odlike srednjeg puta, mada je u našim društvima danas pretežno zastupljeno priklanjanje ekstremizmu, pretje­rivanju ili prevelikoj popustljivosti što upućuje na dubinu krize koju preživljava naš ummet.

Nažalost, bilo je, a i danas ima onih pokreta koji su vođeni površnim shvatanjem islama i svijeta oko sebe završili kao mi­litantni i na taj način nanijeli veliku štetu islamu i muslimanima. U tome je razlika između Hamasa i El-Kaide koja nema jasno profilirane stavove i ciljeve što za posljedicu ima konfu­ziju u radu i djelovanju.

Hamas je tipičan izdanak Muslimanske braće koji ni za milimetar ne odstupa od srednjeg puta, i pored toga što radi i djeluje u gotovo nemogućim uslovima.

 

Zahvaljujući predanom i poštenom radu u društvenom sektoru, uspješnoj borbi protiv organizovanog kriminala i ko­rupcije, oružanoj borbi, Hamas je postigao impozantne rezul­tate i na taj način pobrao simpatije ne samo svojih sunarod­njaka, već i cijelog islamskog svijeta.

 

Isti taj islamski svijet neće moći izaći iz ove teške situacije u kojoj se sada nalazi sve dok se ne okrene islamskom pokretu i njegovom načinu rada i razmišljanja.

 

Duboko smo ubijeđeni da Hamas i njegov način rada može koristiti svim muslimanima, i iz tog razloga smo pristu­pili pisanju ovog skromnog rada kako bi naša čitalačka publika mogla podrobnije upoznati Hamas iznutra.

Fusnote:

[1]Dr. Jusuf Kardavi, Prioriteti islamskog pokreta, str. 15.

Odlomak iz knjige: "HAMAS – islamski pokret otpora"

 

Autor: Mirsad ef. Mešanović

Sarajevo, 2009. god.

Recezent: Nezim Halilović, Muderris

Str. 208, tvrdi povez

Cijena knjige 10 KM

Narudžbe na e-mail [email protected]

Akos.bA

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top