Kolumne i intervjui

Ko je odgovoran za genocid u Bosni i Hercegovini?

Posljednjih nekoliko sedmica u kontekstu rasprava o prijedlogu Rezolucije UN-a o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici politički lideri iz Srbije i RS kao jedan od temeljnih argumenata protiv usvajanja predmetnog dokumenta navodili su činjenicu kako će se njime nametnuti kolektivna odgovornost i svojevrsna stigma cjelokupnom srpskom narodu.

Piše: Prof. dr. Vedad Gurda

Posljednjih nekoliko sedmica u kontekstu rasprava o prijedlogu Rezolucije UN-a o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici politički lideri iz Srbije i RS kao jedan od temeljnih argumenata protiv usvajanja predmetnog dokumenta navodili su činjenicu kako će se njime nametnuti kolektivna odgovornost i svojevrsna stigma cjelokupnom srpskom narodu.

Takav politički kvazinarativ je potpuno neutemeljen, s obzirom na to da se tekst rezolucije eksplicite referira na odgovornost koja je utvrđena u presudama međunarodnih sudova. Pa, iako su te činjenice dobro poznate domaćoj javnosti, u okviru ovog teksta dati će se kratki faktografski prikaz dosadašnjih suđenja za zločin genocida pred različitim pravosudnim forumima.

Kada je riječ o krivičnom procesuiranju genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini na međunarodnom nivou, ti postupci su se odvijali pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ), kolokvijalno poznatim i kao Haški tribunal, te od 2017. godine i pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom. Pred Haškim tribunalom za zločin genocida optužene su 22 osobe. Sve optužnice su se odnosile na zlodjela počinjena na prostoru Bosne i Hercegovine i sve su vezane za zločinačko djelovanje (para)vojnih formacija vojske i policije RS i susjedne Srbije.

Neki od optuženih, poput Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika SRJ i Momira Talića, su umrli tokom postupka. Neki, poput Momčila Krajišnika, Radoslava Brđanina i Gorana Jelisića su osuđeni za druge zločine, ali su oslobođeni optužbi za genocid, dok su Radoslav Krstić, Zdravko Tolimir, Ljubiša Beara, Vujadin Popović, Drago Nikolić, Radovan Karadžić i Ratko Mladić pravomoćno oglašeni krivim (krivično odgovornim) za zločin genocida.

Premda su pojedinci (Radovan Karadžić i Ratko Mladić) bili optuženi i za genocid u drugim općinama (Foči, Ključu, Kotor-Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici), kako oni, tako i ostali spomenuti su oglašeni odgovornim (krivim) isključivo zbog genocida nad bošnjačkim (muslimanskim) stanovništvom na području Srebrenice.

Paralelno sa navedenim, pred domaćim pravosuđem, odnosno pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su krivični postupci protiv nekoliko desetina pripadnika (para)vojnih i policijskih snaga RS, te ih je do danas 15-ak pravomoćno osuđeno i oglašeno odgovornim za učinjenje zločina genocida na području Srebrenice.

I dok su apokaliptičke slike zlodjela u Srebrenici kao najstravičnije iskustvo zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata postale planetarno poznate, te kao takve pred Haškim tribunalom i domaćim sudom pravno kvalifikovane kao zločin genocida, na marginama našeg kolektivnog pamćenja ostaje spoznaja kako postoje pravomoćne presude njemačkog pravosuđa da je zločin genocida počinjen i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini.

S tim u vezi, treba podsjetiti da su njemački sudovi na temelju univerzalne jurisdikcije krajem 90-ih i početkom 2000-ih procesuirali pojedine pripadnike (para)vojnih snaga RS te su pravomoćno osudili izvjesnog Nikolu Jorgića zbog učinjenja zločina genocida na području Doboja te Maksima Sokolovića za pomaganje u genocidu na prostoru Osmaka kod Zvornika.

No, osim spomenutih krivičnih postupaka koji su vođeni protiv pojedinaca, zločin genocida je procesuiran i pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), koji predstavlja visoki sud UN-a čija stvarna nadležnost obuhvata rješavanje sporova između država kao subjekata međunarodnog javnog prava. Bosna i Hercegovina je 1995. pokrenula spor protiv tadašnje SRJ, a kasnije državne zajednice Srbije i Crne Gore, zbog kršenja Konvencije UN o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Spor je okončan 2007. godine na način da je tužena Srbija oslobođena odgovornosti za direktno učinjenje i saučesništvo u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, koji su prema odluci ovog suda počinili pripadnici policije i vojske RS, ali je oglašena odgovornom stoga što nije spriječila ovaj zločin, niti procesuirala njegove počinitelje. Premda je u prošlosti bilo malo sporova pred MSP povodom spomenute konvencije, Srbija je jedina država koja je do sada oglašena odgovornom za kršenje iste, a pro futuro ostaje da vidimo kakvi će biti ishodi tužbi Gambije protiv Mijanmara zbog zločina nad Rohingya muslimanima iz 2019., Ukrajine protiv Rusije iz 2022. te Južnoafričke Republike protiv Izraela iz 2024. godine.

Zaključno, zbog činjenja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici krivično su oglašeni odgovornim pojedinci pripadnici vojske i policije RS te istaknuti članovi njenog političkog i vojnog rukovodstva, a pred MSP zbog kršenja Konvencije i susjedna Republika Srbija kao sukcesor SRJ/SCG.

MSP nije utvrdio odgovornost RS, jer ona kao socijalni konstrukt nastao nasilnim rušenjem ustavnopravnog poretka međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine, niti kasnije kao entitet unutar Bosne i Hercegovine nije bila subjektom međunarodnog prava, koji bi mogao učestvovati u sporu pred ovim visokim sudom UN.

No, jeste utvrdio da su genocid u Srebrenici počinili pojedini pripadnici vojske i policije RS, a pred Haškim tribunalom su osuđeni politički i vojni lideri RS.

Srpski narod nije oglašen odgovornim za genocid, jer se niti prema nacionalnom, niti prema međunarodnom pravu, ne može suditi narodima. Rezolucija kao prevashodno politički dokument to nedvojbeno potvrđuje. (Preporod.info)

akos.ba

Povezani članci