Ko ima najvišu, a ko najnižu platu u BiH?

Generalni direktori na čelu velikih firmi i kompanija imaju najbolje plaćena radna mjesta u BiH, a njihova prosječna plaća sa bonusima dostiže i do 9.300 maraka, dok najslabije zarađuju trgovci čiji je prosjek tek oko 350 KM.

Zarade po profesijama analizirane su u najnovijem istraživanju specijalizovanog portala, koji se bavi tržištem rada “Plata.ba”. Svi navedeni rezultati su urađeni u periodu od 06. 10. 2015. godine do 06. 10. 2016. na oko 11.000 učesnika istraživanja, piše portal  poslovnisvijet.ba

„Najplaćenija zanimanja od oktobra prošle godine do oktobra ove godine su u oblasti menadžmenta i bankarstva, a najmanje plaćeni su radnici u sektoru turizma, gastronomije, hotelijerstva i trgovine“, ističu na ovom portalu, koji od 2010. godine analizira plaće sa više od 300 radnih mjesta širom BiH.

Na listi iza generalnih direktora slijede izvršni direktori čiji je mjesečni prosjek 7.217 maraka. Plaćom od okruglo 5.000 maraka mogu se pohvaliti konsultanti, uglavnom angažovani u oblasti ekonomije, finansija i bankarstva, prenosi www.nezavisne.com.

Direktori sektora u oblasti bankarstva zarađuju 4.583, dok na račun regionalnih menadžera svakog mjeseca legne prosječno 4.117 maraka. Sa druge strane, najmanje plaćeni su trgovci, koji mjesečno zarade tek 350 KM, a od njih su za samo deset maraka plaćeniji agenti osiguranja.

Dobrim plaćama ne mogu se pohvaliti ni kuhari, novinari i dispečeri, koji su svrstani među najslabije plaćena radna mjesta sa prosjekom od 370 maraka, iako vrhunski kuhari i novinari mogu dostići i petostruko višu plaću.

Tek neznatno iznad su konobari, dok blagajnici mjesečno primaju 390 maraka. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je za niske plaće u mnogim oblastima i veliki jaz u zaradama skriva nedovoljno razvijena proizvodnja i činjenica da na našim prostorima samo uslužna djelatnost dobro funkcioniše.

„Na konkurs za jedno radno mjesto u trgovini u prosjeku se javi između 700 i 3.000 radnika. Dakle, kvalifikaciona struktura i ponuda radne snage utiče na nivo zarada. Tako i imamo situaciju da su uslužne djelatnosti veoma slabo plaćene, jer je velika ponuda radne snage“, objašnjava Pavlović.

Kada su u pitanju dobro plaćene pozicije, one uglavnom pripadaju visokoobrazovanim i kvalifikovanim radnicima sa iskustvom i odgovornošću za upravljanje velikim kompanijama.

„Privreda je sa aspekta potražnje i plaćenosti potpuno na repu, što će nas skupo koštati u budućnosti“, naglasio je Pavlović ističući da je pozitivne pomake moguće napraviti jedino ako dođe do izjednačavanja zarada na istim poslovima u javnom i realnom sektoru.

Najviše prosječne plaće sa bonusima

9.300 – generalni direktor

7.217 – izvršni direktor

5.000 – konsultant – ekonomija, finansije, računovodstvo

4.583 – direktor sektora (bankarstvo)

4.117 – regionalni menadžer

Najniže prosječne plaće

350 – trgovac

360 – agent osiguranja

370 – kuhar, novinar i dispečer

372 – konobar

390 – blagajnik

Gorući problem odliv radne snage

Odliv radne snage Zoran Pavlović kaže da je jedan od gorućih problema tržišta rada u BiH odliv radne snage.

„Nažalost, još malo nam fali da ostanemo bez radne snage. Dokaz za to je i nedavni slučaj kada je čak 30 porodica iz Čelinca otišlo da radi na aerodromu u Lincu. Dobili su radne dozvole i smještaj, spakovali kofere i napustili zemlju“, ističe Pavlović.

S druge stane, evidentno je da, ipak, muškarci bolje zarađuju od žena, pa je tako najveća neto plaća muškarca na poziciji izvršnog direktora 7.217 KM, a za ženu 4.200 KM na istoj poziciji. Slična situacija je i na poslovima u sektorima finansija, bankarstva, IT-a i farmacije gdje su muškarci plaćeniji od žena na istim pozicijama i do 1.000 KM.

Za bosanskohercegovačke građane mogućnost zapošljavanja izvan granica čini se kao dobra vijest, naročito za one najkonkurentnije, dok se za BiH kao državu radi o manje dobroj vijesti jer bi najbolji kadar imao još jednu dodatnu inicijativu napustiti zemlju.