Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Knjiga Hane Younis nam približava svakodnevnicu u Sarajevu na kraju osmanske uprave

Knjiga Hane Younis nam približava svakodnevnicu u Sarajevu na kraju osmanske uprave

Čast mi je da Vam dostavim recenziju rukopisa knjige dr. Hane Younis „Svakodnevni život u Sarajevu pred kraj osmanske uprave“.

Tekst rukopisa knjige ima ukupno 191 stranicu i sastoji se iz uvoda, deset obimom nejednakih glava većinom izdijeljenih na više poglavlja, zaključka, rezimea na engleskom jeziku, popisa izvora i literature, dok će index ličnih imena i geografskih pojmova naknadno biti urađen. Dr. Hana Younis je temu rekonstruirala na osnovu dosta široke izvorne podloge. Koristila je neobjavljenu građu iz više fondova i zbirki koje se čuvaju u Arhivu Bosne i Hercegovine, Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu, Historijskom arhivu Sarajevo, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, Srpsko pravoslavnoj crkvenoj opštini Sarajevo i Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, četiri onovremena lista (Bosna, Bosanski vjestnik, Sarajevski cvjetnik, Sarajevski list), objavljene izvore, putopise, ljetopise, memoarsku građu te zavidnu količinu relevantne literature koja se u većoj ili manjoj mjeri doticala njene teme.

         Bosanski ejalet (vilajet) kao najisturenija pokrajina Osmanskog carstva prema Zapadu je posljednjih decenija osmanske vlasti postao žarište susreta i sukoba suprotnih i suprotstavjenih nazora u skoro svim sferama društvenog i ekonomskog organiziranja i djelovanja. Novine i promjene inicirane izvana, ali i iznutra, od ubijeđenih osmanskih pobornika nužnosti „zapadne“ modernizacije, počele su utjecati i na bosanskohercegovačko društvo po dubini, mjestimično dodirujući i najintimnije segmente privatnog prostora i privatnog života. Istovremeno, dijelovi tradicionalnih društvenih struktura nastoje ostati nepromijenjeni i zadržati staro – i društvene i porodične odnose, i nazore okovane u tradicionalne norme i forme. Upravo takvo društvo u kretanju i zaustavljanju, društvo koje živi ala-turka ili ala.franka, ili između tih krajnosti,  posebno njegovi segmenti svakodnevnice, bili su predmet istraživanja dr. Hane Younis u ovoj knjizi. Ona je sebi stavila u zadatak da prikupljanjem podataka, analizom i uopćavanjem više segmenata privatnog i javnog života stanovnika Sarajeva rekonstruira njihovu svakodnevnicu.

Da bi realizirala cilj knjige dr. Younis nas vodi od općeg ka konkretnom, od konteksta prema segmentima privatnog života koji su se počesto nužno preklapali s javnim životom. Počela je s kratkom prethistroijom teme (histrorija grada), priopćila modernizacijske promjene u gradu pred kraj osmanske uprave, definirala privatni prostor u svjetlu nove zakonske regulative u izgradnji kuća i organizaciji grada. Poslije ovakve kontekstualizacije detaljno je obradila pitanje porodice (ko je čini, brojnost, porodični odnosi), braka (ašikovanja i provodadžisanje. sklapanje braka, supružnici,  bračni odnosi,  razvod), odijevanja i ishrane, (propisi i praksa, odijelo i društveni status nositelja, tradicionalna i zapadnoevropska moda),  prehrane (kuhinja-mutvak, hrana, posuđe, prehrana i društvene razlike) zdravstvene kulture (stari i novi „doktor“ – berber i hećim,  prva bolnica u Sarajevu i moderna apoteka), druženja i zabave (druženja ala turka ili ala franka, praznici, kafane), svakodnevnih problema i prirodnih nepogoda (imovinski problemi; ubistva, prevare, krađe i uvrede; kršenje reda na ulici; požari, poplave, zemljotresi i druge prirodne nepogode).

U cjelini posmatrano dr. Hana Younis je koristeći se rezultatima ranije nauke i svojih istraživanja, dobrim postavljanjem istraživačkih pitanja, selekcijom i analizom građe te nužnim sintetiziranjem uspješno rekonstruirala značajan segment svakodnevnice građana Sarajeva. Obradom ove konkretne teme dala je značajan doprinos boljem razumijevanju  vanjske i unutrašnje dinamike ukupnog društveno-ekonomskog razvoja Sarajeva i Bosne i Hercegovine u vremenu intenzivnih promjena posljednih decenija osmanske vladavine.

Zaključno, mišljenja sam da je ovaj rukopis značajan doprinos bosanskohercegovačkoj historiografiji koja istražuje posljednje decenije osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Svježina, važnost i zanimljivost teme historiografskom i širem kulturnom krugu, ozbiljno temeljito istraživanje građe, selekcija i prezentacija relevantnih primjera, dovoljan nivo analize i uopćavanja mi daju za pravo da sa zadovoljstvom predložim rukopis knjige dr. Hane Younis „Svakodnevni život u Sarajevu pred kraj osmanske uprave“za objavljivanje.  

Piše: Prof. dr. Edin Radušić, Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet

RECENZIJA

Hana Younis, Svakodnevni život u Sarajevu pred kraj osmanske uprave, 184 str.

Navedeni rukopis autorice Hane Younis obima 184 strane standardnog teksta u Word formatu sastoji se od Predgovora, Uvoda, deset poglavlja koji su podijeljeni na više potpoglavlja te Zaključka, Summary, Citiranih izvora i literature i Sadržaja.

Autorica Younis u Predgovoru navodi da je rukopis, zapravo, izmijenjena magistarska teza koju je odbranila 2012. godine na Univerzitetu u Sarajevu te da se u formi knjige, u nešto drukčijem sadržaju, na arapskom jeziku pojavila 2012. i 2015. godine u dva izdanja.

Rukopis je utemeljen na neobjavljenim izvorima u devet arhiva, biblioteka i muzeja, četiri štampana lista, dvanaest objavljenih izvora, šesnaest putopisa, ljetopisa i memoara, pedeset i jednoj monografiji i šesdeset stručnih i naučnih članaka. Osim toga, autorica je unijela i 768 podnožnih napomena.

Čitajući „Svkodnevni život u Sarajevu pred kraj osmanske uprave“ prema peru autorice Younis, saznajemo mnoge detalje o mahalama i čaršiji, privatnom prostoru, porodici i braku, odijevanju, prehrani, liječenju, druženjima i zabavama, pojedinačnim i društvenim problemima te prirodnim nepogodama koje su zabilježene u Sarajevu krajem 19. stoljeća.

Doista, autorica je veoma temeljitim i stručnim pristupom uspjela prikazati gotovo sve detalje iz žive i dinamične sarajevske svakodnevnice na razmeđu dvije historijske, ali i kulturno-civilizacijske epohe u prošlosti Bosne i Hercegovine. To je i temeljna odrednica vremena i načina života ljudi koji su u fokusu knjige. Sarajevo se nakon mnogo stoljeća i klasičnog života ala-turca upoznaje sa nečim novim a to je ala-franka životni stil. I ne samo da se upoznaje s njim, već ga prisvaja i zadržava za sebe sve do danas. To je doba prvih fotografija, fabrika pića, hemijskih čistionica, menafi sanduka, telegrafskih linija, kućnih brojeva, banja za liječenje, modernih apoteka, balova i maskenbalova, automobila…

Lepršav i jednostavan stil kojim je pisano ovo djelo u kombinaciji sa faktografijom i mnoštvom detalja iz svakodnevnog života kod čitaoca može stvoriti dojam da gleda „film na papiru“. Nakon odgledanog „filma“ osnovni utisak koji se nameće iz perspektive čitaoca na početku 21. stoljeća je da se malo toga promijenilo odnosno da ljudska svakodnevnica na svakom mjestu i  u svakom vremenu bilježi određene identične forme i događaje.

U tom smislu, posebno bi trebalo vidjeti reakciju savremenog sarajevskog čitaoca na podatke iz knjige koji govore o utapanju u Miljackoj, o tome da je 1866. godine grad imao 68 vodovoda ukupne dužine 55 km i 156 javnih česmi, o kafanama – onim tradicionalnim u kojima je srž kafa i razgovor i onim evropskim u kojima centralno mjesto zauzima alkohol, i posljedično tome raznorazni neredi, o problemu pasa-lutalica i prosjačenja ili baščatlamama i skakavcima koji se pale i bacaju među ljude kao pretači pirotehnike itd.

Nadam se da će ovo djelo dodatno motivisati istraživače da na sličan način osvijetle svakodnevnicu bosanskog čovjeka i u drugim bosanskohercegovačkim sredinama kroz različite historijske epohe.

Zbog svega navedenog smatram da rukopis „Svkodnevni život u Sarajevu pred kraj osmanske uprave“ autorice Hane Younis posjeduje sve potrebne karakteristike koje ga preporučuju za štampanje i predstavljanje stručnoj, ali i široj čitalačkoj javnosti.

Dr Sedad Bešlija

naučni saradnik

Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top