Kapital, iskustva, upornost i puno ljubavi prema zavičaju
Hercegovina posljednjih godina privlači sve više „svojih“ ljudi iz iseljeništva, ali i mnoge druge koje mame sunce, kamen, rijeke, more... Iz godine u godinu u medijima možemo čitati sve više uspješnih priča povratnika iz dijaspore koji investiraju svoja sredstva, znanja i iskustva.
Digitalni nomadi su savremeni trend, ali i potreba nastala kroz kombinaciju IT sektora i turizma. Najveći kapacitet za ovaj novi složeni koncept ekonomije imaju upravo mediteranske zemlje koje privlače putnike ugodnom klimom, raznovrsnim reljefom, bogatim kulturnim naslijeđem te aktivnim društvenim životom.
U toj slagalici za privlačenje digitalnih nomada Bosni i Hercegovini, očekivano, fali jedna karika, odnosno onaj famozni „jedan papir“. Naime, naše zakonodavstvo dozvoljava boravak turista na 90 dana te ne prepoznaje njihov radni angažman. Međutim, uporni i domišljati Mostarac Senad Šantić pronašao je rješenje koje omogućava strancima da kroz radnu vizu preko firme uživaju i rade kao digitalni nomadi u BiH do 12 mjeseci.
Kako privući digitalne nomade
Šantić već osam godina nakon povratka iz Švedske ulaže u bosanskohercegovački IT sektor, a početkom juna ozvaničio je početak novog projekta kroz koji je spojio IT sektor i turizam. On je investirao u smještajni objekat “Old Town Nest”, u kojem će digitalni nomadi moći boraviti i raditi.
“Uložio sam u ‘Starogradsko gnijezdo’, prvi Co-living/Co-working prostor u Bosni i Hercegovini. To je ujedno i moj novi dom. Uvijek sam osjećao da Mostar može ponuditi mnogo više od jednodnevnog izleta, Starog mosta, suvenira… Iz tog razloga sam odlučio investirati u novi oblik turizma, a nadam se da će ga slijediti i mnogi drugi. Old Town Nest je ugodan prostor u Starom gradu, gdje putujući profesionalci i digitalni nomadi mogu doći, uživati u suncu, ali i raditi“, kaže Šantić.
Objekat, između ostalog, ima tzv. Co-working prostor, dnevni boravak te brzu internetsku vezu. Sve sobe i apartmani također imaju i mali radni kutak s monitorom na raspolaganju.
Senad Šantić
„Na raspolaganju imamo četiri jedinice za iznajmljivanje, dva udobna apartmana i dvije sobe sa vlastitim kupaonicama. Minimalni boravak je dvije noći, ali cijene drastično padaju za duži boravak“, dodaje Šantić.
Već u prvim sedmicama rada Šantić je stekao nove kontakte i prijatelje, čime je dodatno obogatio svoj socijalni kapital.
„Sebičan razlog za ulaganje u Co-living/Co-working prostor bio je da se okružim zanimljivim ljudima koji bi mi dali novu perspektivu. Tokom proteklih nekoliko sedmica imao sam zadovoljstvo upoznati mnoge jedinstvene osobe. Prostor je samo prostor, a zidovi su samo zidovi jer samo im ljudi daju svrhu i vrijednost“, smatra Šantić.
On je svoju životnu ušteđevinu uložio u ovaj projekat. „Ali šta je život bez malo rizika i razbijanja kalupa“, poručuje Šantić.
Senad Šantić, osnivač i suvlasnik IT firme ZenDev, prepoznatljiv je po promjeni paradigme odnosa poslodavac – uposlenik. Naime, on je svoje radnike počastio osmodnevnim plaćenim godišnjim odmorom u Turskoj te ih je nagradio i udjelom od 50 % ukupnog godišnjeg profita kompanije.
Trebinje – destinacija na tromeđi
U Trebinju je prošle godine otvoren prvi halal restoran – ćevabdžinica koja je smještena u Vakufskoj kući u Starom gradu u blizini Sultan Ahmedove džamije. To je jedinstveni halal objekat na jugu naše zemlje u blizini Dubrovnika i Herceg Novog koji je rezultat partnerstva Medžlisa Islamske zajednice Trebinje i investitora iz dijaspore. Orhan Tičić rođen je u Trebinju, a živi i radi u Engleskoj. Uprkos udaljenosti, mnogo vremena provodi u rodnom gradu, gdje je investirao značajna sredstva, svoje iskustvo i znanje.
„U Engleskoj imam firmu koja sarađuje sa prehrambenom industrijom, gdje mi radimo marketing, advising, socijalne mreže, web-stranice i aplikacije. Zajedno sa kolegom Tihomirom Ateljevićem iz Trebinja došli smo na ideju da otvorimo ćevabdžinicu u Starom gradu“, kaže Tičić.
On želi da svojim primjerom motivira i druge iz dijaspore da ulažu u svoju domovinu. Objekat je u sistemu Halal kvalitete, po čemu je jedinstven u ovom dijelu Hercegovine. Njihov primjer slijedi jedan restoran i klaonica u Stocu.
Orhan Tičić
„Poslujući u Trebinju, upoznao sam se sa mnogo novih ljudi iz Trebinja i iz cijele Bosne i Hercegovine koji su nam izašli u susret i pomogli. Jedan od njih je i poznati bosanskohercegovački kuhar Nihad Memeledžija, koji je tokom priprema za otvaranje objekta, odnosno edukacije osoblja, boravio u Trebinju te nam je mnogo pomogao na početku, kad je najizazovnije“, dodaje Tičić.
Njegov restoran nabavlja ćevape iz Stoca, što je motiviralo vlasnika mesnice i restorana Hana da uđe u sistem halal kvalitete.
Medžlis Islamske zajednice Trebinje, iako djeluje u specifičnim okolnostima, već godinama ulaže u razvojne projekte obnove vakufske imovine i njeno stavljanje u privrednu funkciju. Prije otvaranja ovog restorana, Medžlis je 2018. godine investirao u četiri apartmana, čime je upotpunjena ponuda Trebinja halal smještajem. Ovaj je projekat realiziran u najvećoj mjeri zahvaljujući velikom dobrotvoru i najvećem poslijeratnom trebinjskom vakifu Kasimu Čustoviću Kami, koji je ostvario uspješnu karijeru oftalmologa u Švicarskoj. Pored njega i drugih uspješnih Trebinjaca iz dijaspore, jedan od najvećih donatora za obnovu Vakufske kuće bila je općina Karatay iz Konye.
U Trebinju postoji više privatnih smještajnih objekata čiji su vlasnici iz dijaspore. Jedan od njih je Avdo Karadža, koji je prizemlje porodične kuće u prigradskom naselju Prljače preuredio u tri apartmana.
“Mi smo prije 20-tak godina odlučili uložiti sredstva u porodično imanje s ciljem bavljenja turizmom. Međutim, različite životne okolnosti su nas udaljile od tog cilja. Početkom prošle godine krenuli smo sa radom. Naša kuća se nalazi izvan grada, prema Nikšiću, što gostima pruža miran boravak i tišinu u sezoni“, ističe Karadža.
Trebinje je vrlo privlačna turistička destinacija koja se naslanja na velike turističke centre na Jadarnu u susjednoj Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Avdo Karadža
„Trebinje je jako privlačna destinacija u svim godišnjim dobima, a posebno zimi kada je magla u Sarajevu. Također, Trebinje je povoljnija opcija za smještaj ako želite posjetiti Dubrovnik, Herceg Novi ili neki drugi grad u blizini. Zbog toga naši gosti dolaze iz skoro svih evropskih država, ali i sa drugih kontinenata”, dodaje Karadža.
Za njega je ova investicija i priprema za povratak iz Švedske, odnosno posao kojim se može baviti njegova porodica. U planu je izgradnja dodatnih smještajnih objekata, bazena, podizanje voćnjaka i ograđivanja cijelog posjeda kako bi podigao kvalitet usluge.
Uspješan primjer Trebinja slijedi Stolac, gradić na putu od Neuma, koji je označio kraj saobraćajne izolacije ovog dijela Hercegovine. Stolac sve više postaje privlačan za dijasporu koja želi da ima svoju nekretninu za odmor ili ugodno življenje u trećoj dobi.
Mediteranska klima, povoljne cijene, blizina mora i prepoznatljiv ambijent učinili su Stolac privlačnim za turiste i investicije u turizam. Popunjenost postojećih smještajnih kapaciteta u Stocu tokom sezone je maksimalna, dok je u drugim dijelovima godine između 30 i 40%. To otvara ogromne mogućnosti za ulaganja u Stocu u narednom periodu. Do sad su nedostatak radne snage i administracija prepoznati kao dva ključna limita.
Uspješno ulaganje dijaspore u proizvodnju sladoleda
Ulaganje u proizvodnju u složenim ekonomsko-političkim odnosima u Bosni i Hercegovini nije nikad jednostavno, a posebno je bilo zahtjevno u godinama pandemije COVID-19. Međutim, upornost i odlučnost ljudi iz Prozora koji su 2020. godine pokrenuli proizvodnju sladoleda i leda u fabrici “Crystal Ice” primjer je koji nadahnjuje i motivira te mijenja perspektivu cijele lokalne zajednice.
“Crystal Ice” je rezultat ljubavi za rodnim krajem čovjeka koji više od 25 godina živi i radi u Americi. On je odlučio svoja sredstva investirati u saradnji sa prijateljem iz školskih dana, što se pokazalo kao uspješan recept.
“Imamo proizvodnju leda kapaciteta pet tona dnevno i sladoleda za dnevnu proizvodnju od 4.000 litara. Vrlo brzo smo napravili lanac dostave i saradnje sa ugostiteljskim objektima širom Bosne i Hercegovine, trgovinama, supermarketima i benzinskim pumpama. Naši sladoledi su dostupni u malim i porodičnim pakovanjima, a prepoznatljivi su po odličnom dizajnu i inovativnoj ambalaži. Nije trebalo mnogo vremena da potrošači prepoznaju kvalitet naših proizvoda” ističe Faris Dželilović iz “Crystal Icea”.
Već pet godina dostavna vozila fabrike “Crystal Ice” iz Prozora distribuiraju sladolede i led u gotovo sve veće gradove u BiH i na taj način mijenjaju dosadašnju percepciju Prozora koja se svodila na partizanske filmove i prirodne ljepote.
“Kvalitetu naših proizvoda potvrdili smo kroz primjenu najviših svjetskih standarda proizvodnje. U oktobru 2022. godine implementirali smo Halal standard kvalitete, čime smo poboljšali imidž naše firme i povjerenje kupaca. Na tržište plasiramo 22 halal proizvoda. U proizvodnji sladoleda kompanija ‘Crystal Ice’ koristi halal sirovine vrhunskih proizvođača iz Italije”, dodaje Dželilović.
Ovaj posao ima sezonske oscilacije u proizvodnji i potrebi za radnom snagom. Međutim, kroz širenje ponude proizvoda menadžment firme radi na ublažavanju ovisnosti o ljetnoj sezoni.
“Mi smo od početka u stalnom procesu razvoja i učenja i u proizvodnji i u distribuciji. Tokom sezone zapošljavamo 15 do 20 radnika, a tokom zime 5 do 10. Posjećujemo specijalizirane evropske sajmove i širimo saradnju sa italijanskim brendovima te na taj način potrošačima nudimo nove mogućnosti za pravljenje slastica u svom domu”, pojašnjava Dželilović.
Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini se bilježi jačanje svijesti o nužnosti kupovine domaćih proizvoda.
“Mi smo osjetili benefite jačanja ekonomskog patriotizma jer smo imali ogromnu podršku potrošača na našem početku. Niko nije očekivao da će baš u Prozoru neko uložiti u proizvodnju sladoleda. S druge strane mi smo kvalitetom proizvoda, ambalaže i uslugom zadržali povjerenje potrošača”, ističe Dželilović.
Sve češći primjeri u ekonomiji Bosne i Hercegovine su strane investicije, odnosno kupovine fabrika koje ubrzo gase svoju proizvodnju jer je za velike međunarodne kompanije koje imaju istu proizvodnju u više država isplativije uvoziti nego proizvoditi u BiH. Zadnji takav primjer je gašenje proizvodnje u fabrici Ledo u Čitluku. U tom kontekstu uspjeh “Crystal Ice” iz Prozora još je značajniji.(stav.ba)
akos.ba
