Kako radi ABS i zbog čega je važan?

Danas gotovo svaki nov automobil ima ABS, ali mnogi vozači nisu upoznati sa njegovim funkcionisanjem, što može da bude vrlo opasno. Vozač je glavni faktor bezbjdnosti u automobilu. Razni sistemi i uređaji, tu su samo da pomognu. Stoga je važno da se upoznamo sa načinom rada tih “pomagača”, kako nas ne bi iznenadili u kritičnim situacijama.

ABS je odavno svima poznat. Međutim, koliko vozača zaista zna kako i kada se on aktivira, kako reaguje na različtim podlogama, koliko je u stanju da pomogne i slično?

Šta je ABS?

ABS je elektro-hidraulični sistem koji sprečava blokiranje točkova prilikom kočenja, što se uglavnom dešava pri veoma oštrom kočenju ili kod vožnje po klizavoj podlozi (mokar asfalt, snijeg, led…). ABS optimalno dozira kočionu silu – slabeći je čim osjeti da se javlja rizik od blokiranja točka.

Zašto je to važno?

1. a) blokiran točak produžava zaustavni put automobila. Na primjer, ukoliko se blokiraju svi točkovi istovremeno, trag kočenja biće mnogo duži od zaustavnog puta vozila koje je vozač uspio da zaustavi bez blokiranja točkova
2. b) kada se blokira samo jedan točak, na primjer prednji desni, automobil će tokom kočenja početi da se zanosi pošto je sila kočenja jača na lijevoj strani u odnosu na desnu
3. c) sa blokiranim točkovima ne možete da upravljate, a sa ABS-om čak i ako niste u stanju da se zaustavite prije udarca u prepreku, možete da smotate upravljač i izbjegnete je, istovremeno kočeći punom snagom
4. d) kada se lijeva i desna strana automobila nalaze na različitim podlogama, prilikom kočenja lako dolazi do zanošenja i potpunog gubitka kontrole nad automobilom. Na primjer, istovremeno kočite i pomjerate se u stranu da izbjegnete vozilo iz suprotnog smjera koje pretiče kamion i pritom “uhvatite” travu, šljunak ili blato – lijevi točkovi odlično koče na asfaltu, ali desni imaju problem.

Šta znači akronim ABS?

ABS je akronim za Antilock braking system. U prevodu – sistem protiv blokiranja kočnica ili bukvalnije – antiblokirajući kočioni sistem.

Da li ABS „pojačava“ kočnice?

ABS ne pojačava snagu kočenja. Mnogi savremeni automobili imaju sistem koji prepoznaje kritičnu situaciju po tome što je vozač iznenada i oštro pritisnuo papučicu kočnice, pa automatski povećava silu kočenja do maksimuma, ali ABS to ne radi. Sila kočenja zavisi od toga koliko je vozač pritisnuo papučicu kočnice – ABS služi isključivo da spriječi blokiranje točkova.

Da li ABS skraćuje zaustavni put?

Ne, ABS ne skraćuje zaustavni put. Međutim, u najvećem broju slučajeva kada je neophodno oštro kočenje, zaustavni put će zaista biti kraći ukoliko automobil ima ABS. Zašto? Zato što vozač tada može da iskoristi pun potencijal kočnica, bez potrebe da u kritičnom trenutku dozira silu pritiska na pedalu kočnice kako ne bi došlo do blokiranja točkova, a time i do produžavanja zaustavnog puta i eventualnog gubitka kontrole nad vozilom.

Kako radi ABS?

Osnovni elementi ABS-a su hidraulična kontrolna jedinica, upravljačka elektronika (elektronska kontrolna jedinica), ventili i senzori brzine okretanja točkova.

Senzori na točkovima konstantno mjere brzinu okretanja točkova i šalju informacije elektronskoj kontrolnoj jedinici. Kada ona “zaključi” da je neki od točkova na granici da se blokira, to jest, da kočiona klješta suviše jako pritiskaju kočioni disk, odmah šalje instrukciju hidrauličnoj jedinici da preko ventila smanji pritisak ulja kojim se kontroliše rad te kočnice.

Kočnica na problematičnom točku popušta i on nastavlja da se vrti. Međutim, pošto vozač i dalje drži papučicu kočnice punom snagom, odmah nakon toga se pojačava pritisak i klješta ponovo „hvataju“ disk – ukoliko se opet javi rizik da se točak blokira, ponoviće se opisana procedura.

Naravno, sve se odvija munjevitom brzinom, tako da praktično nije riječ o doziranju kočione sile, kao što smo se izrazili na početku teksta, već kočnica velikom brzinom steže i pušta disk (i do 15 puta u sekundi), tako da se kočenje realizuje tačno na granici u kojoj se točak maksimalno usporava, ali se još uvijek okreće.

Dakle, točak je stalno na granici blokiranja, ali je ne prelazi, već nastavlja da se okreće, obezbjeđujući visoku efikasnost kočenja. Prilikom kočenja na veoma klizavoj podlozi dolazi i do kratkotrajnog potpunog blokiranja točka.

Šta kad se ABS pokvari?

Kada dođe do kvara ABS-a, kočioni sistem će se u najvećem broju slučajeva ponašati potpuno normalno, kao kod automobila koji nema ovaj sistem. Ipak, kočnice su najvažniji dio automobila i sa njima se ne treba igrati – posjetite servis što prije.

Zašto je ABS tako bučan?

ABS kod nekih automobila tokom rada može da bude izuzetno bučan – toliko da vas uplaši, a mnogi pomisle kako se nešto lomi, naročito kada osjete i pulsiranje papučice kočnice. Budite bez brige. Koliko god buke da se javlja, sve je u redu – važno je da nema proklizavanja i zanošenja kada oštro kočite (naročito po klizavoj podlozi).

Pulsiranje pedale?

Pulsiranje pedale je potpuno normalna pojava kada se aktivira ABS i nema razloga da budete zabrinuti zbog toga. Ipak, neke vozače ovo pulsiranje može da iznenadi, te da u kritičnom trenutku popuste pritisak na kočnicu. Pulsiranje se javlja zbog naglih promjena pritiska ulja u kočionom sistemu.

Upoznajte se sa ABS-om

Predlažemo da nađete bezbedno mjesto na kojem možete da se upoznate sa kočnicama svog automobila. Na primjer, nađite neku dionicu puta daleko od naselja, kojom rijetko prolaze vozila i vježbajte oštro kočenje pri raznim brzinama – krenite od najmanje, kada automobil mili u drugom stepenu prenosa, pa nastavite ka većim brzinama, pritom poštujući ograničenje brzine i zdrav razum.

Prije oštrog kočenja uvjerite se da na vidiku nema drugih vozila! Suština vježbe je unapređenje bezbjednosti, a ne izazivanje saobraćajne nesreće.

Najbolje je da pronađete neki veći parking na kom nema (mnogo) vozila.

Vježba na klizavoj podlozi

Suština je u tome da osjetite kako radi ABS, a on se najlakše aktivira na klizavoj podlozi. Iskoristite vlažan asfalt nakon kiše. Također, zakočite oštro na zemljanom putu ili po makadamu. Tako ćete steći neprocjenjivo iskustvo – znat ćete približno šta možete da očekujete kada naletite na krivinu na koju su druga vozila nanijela pijesak ili blato, a morate da kočite…

Naročito je važno da se upoznate sa radom ABS-a po snijegu.

ABS u snijegu

Rad ABS-a na podlozi pokrivenoj snijegom i ledom je veoma komplikovana tema, pošto mogućnost zaustavljanja automobila sa ovim sistemom zavisi od brojnih faktora:

Temperature (koja utiče na karakteristike snijega i leda – npr. po veoma suhom i utabanom snijegu vozi se bez problema)

Vrste i kvaliteta pneumatika

Karakteristika podloge (dubina snijega, rastresitost snijega, led pokriven tankim slojem snijega…)

Brzine kretanja vozila

Tipa i podešenosti ABS-a

Dakle, svaka generalizacija je vrlo nezahvalna. Zato i predlažemo da se na vrijeme upoznate sa svojim kočnicama i drugim pomoćnim sistemima u raznim uslovima.

Snijeg je problematičan zbog toga što ABS prepoznaje blokiranje točkova i popušta kočenje, puštajući ih da se vrte i ne dozvoljavajući im da se „ukopaju“ u snijeg, dođu do podloge sa većim trenjem i nagomilaju snijeg ispred sebe.

Mnogi vozači su imali ovakvo iskustvo i doživjeli ga vrlo traumatično. Naročito je užasavajuća situacija kada se spuštate nizbrdo i pokušate da kočite – imate osjećaj kao da nemate nikakvu kontrolu nad vozilom, pošto vam pedala kočnice pulsira, ABS „lupa“, dok vi sve brže jurite ka raskrsnici iako ste pritisli srednju papučicu kao nikada do tada.

Zvanične institucije i proizvođači automobila odavno su prepoznali ovaj problem, ali tvrde da ABS, uprkos tome, u zimskim uslovima znatno unapređuje bezbjednost. Pritom se javno upozorava da ABS povećava put kočenja pri vožnji po rastresitim podlogama, kao što su dubok snijeg i pijesak. „Dubok snijeg“ je, naravno, relativan pojam.

ABS je ranije, kod nekih automobila mogao da se isključi pritiskom na dugme, kao danas ESP, ali ta opcija više praktično ne postoji. Neki terenci/SUV-ovi imaju tzv. inteligentni ABS, koji je u stanju da prepozna problematičnu podlogu i u skladu s tim da promijeni način reakcije, tj. da dozvoli povremeno kratko blokiranje točkova.

Deaktiviranje ABS-a

Činjenica je da su mnogi vozači frustrirani ponašanjem ABS-a pri vožnji po snijegu, naročito u regionima sa obiljem sniježnih padavina. Stoga na stranim internet forumima često može da se nađe pitanje kako deaktivirati ABS? Deaktiviranje ABS-a može relativno lako da se obavi, ali to nipošto ne preporučujemo.

Šta znači „četvorokanalni“ ABS?

Četvorokanalni ABS ima senzore brzine na sva četiri točka i poseban ventil za svaki točak – ovo je danas standardan koncept kod putničkih vozila. Postoje trokanalni i jednokanalni ABS.

polozivozacki.ba

Obukom u LifeLine-u postajete dio svijeta sigurnih vozača.

Autoškola Life Line

Džemala Bijedića 2

+387 33 841 222

+387 62 100 292