Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Kad sam bio hodža – osvrt na roman autora Damira Ovčine

Kad sam bio hodža – osvrt na roman autora Damira Ovčine

U književnosti postoje, popularno nazvane velike teme, ili teme koje se mnogo više obrađuju od ostalih. Jedna od tih tema, kod nas mnogo obrađivanih je ratna tragedija, koja je zadesila bivše jugoslavenske republike.

Tako da danas imamo generacije koje svoje živote dijele na period prije i period poslije rata. Međutim, u tom moru velikih tragedija ističe se jedna jako velika, duga nevjerovatnih 1425 dana. Naravno riječ je o opsadi Sarajeva, opsadi najdužoj u historiji modernog ratovanja i najdužoj opsadi jednog glavnog grada ikad.

Ova tragedija je stvorila pozamašan broj knjiga i djela na ovu temu, poglavito je riječ o knjigama sa radnjom u opkoljenom Sarajevu, te tako imamo roman Miljenka Jergovića „Sarajevski malboro“ ili pak dobro poznatu knjigu Ozrena Kebe „Sarajevo za početnike“, koji su vrlo cijenjeni u Bosni i Hercegovini, na Balkanu, ali i šire. Da tema opkoljenog Sarajeva u svijetu čitana govori nam i činjenica da roman „Sarajevski malboro“ nalazi na popisu obaveznih lektira u Talijanskom obrazovnom sistemu.

Roman koji se čita iznova

Prije nekoliko mjeseci izašao je roman, privijenac, autora Damira Ovčine, sa posve zanimljivim i intrigantnim nazivom – Kad sam bio hodža. Sami naslov, ostavlja iza nas more upitnika, ne znajući šta se iza tog naziva krije.?

Glasine romana su govorile da je to još jedan u nizu romana sa tematikom opkoljenog Sarajeva. Roman je izlaskom iz štampe, proširio se Balkanom brzinom Facebook statusa, njegova kvaliteta i orginalnost je digla i najoštrije književne kritičare i samozatajne čitaoce na noge.

Naime, riječ je o romanu koji je orginalan, ne samo u svojoj sadržini nego i u stilu pisanja i načinu iznošenja priče. Ovakve romane rijetko imamo na našoj balkanskoj književnoj sceni, romane koji su tako sažeti a opet veliki, što po obimu, što po književnoj vrijednosti. Tako da sa sigurnošću možemo reći da je ovo roman koji se s vremena na vrijeme iznova čita.

Grbavica u fokusu

Za one koji dobro poznaju prilike ratnog Sarajeva, biće vrlo jednostavno utvrditi da je Grbavica, ujedno i radnja ovog romana, bila smještena van zone opkoljenog Sarajeva. Tako je rijeka, u ovom slučaju Miljacka, postala granica jedne i druge strane priče.

Ovaj put pred sobom imamo onu drugu stranu priče. Radnja je smještena na položajima agresora, gdje se glavni protagonista, mlad i neisuksan, nađe u vrlo nezgodnoj situaciji i ostane na liniji opasade, gdje bude uključen u akcije držanja obruča oko grada. Ne kao vojnik, već logistika i pogrebni vod agresorima.

Protagonist, a i autor romana, pripada onoj generaciji poznatoj kao „ranjena“. Generacije koje su iz školskih klupa završile na linijama odbrane svoje države i grada, generacije koje su zamjenile olvoku i knjigu sa puškom i metkom.

Ovaj roman, također, može se smatrati svojevrsnom uspomenom na bivšu državu, i nekadašnje jugoslavenske privredne gigante, unutar romana možemo primjetiti da autor naglašava šta od hrane jedu likovi romana, pa tako možemo pročitati da glavni lik doručkuje Agrokomercova jaja, Podravkin i Vitamnikin džem.

Svijet iza puščane cijevi

Autor koristi sažetu formu pisanja, te tako izbacuje glagole i pridjeve, gdje je to u krajnoj mjeri moguće, koristeći gradski ili pak kvartovski naglasake, izostavlja opise, imena i sva druga „nepotrebna“ pomagala, koristeći se snagom nerečenog, ostavljaja čitaocu na volju da sam sebi stvara sliku pročitanog, te tako ova činjenica izuzima roman od ostalih.

Roman „Kad sam bio hodža“, autora Damire Ovčine, je veliki roman savremene bosansko hercegovačke književnosti, roman koji zaslužuje da bude dio našeg permametnog obrazovanja. Stoga, uđimo u roman Damira Ovčine, koji priča priču nevoljnika minulog rata, i otkriva svijet iza puščane cijevi, uperenoj ka Sarajevu.

Za Akos.ba piše: Hadis Kurtović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top