Vi ste ovdje
Home > Sport i zdravlje > Zdravlje > Jeste li i vi meteoropat?

Jeste li i vi meteoropat?

Imate glavobolje pred promjenu vremena? Utiču li i na vas vremenske neprilike?

Meteoropatija, odnosno ‘bolest vremena’ danas postaje sve učestalija pojava pa je sve veći broj ljudi osjetljiv na vrijeme. Nekad su se na bolove u zglobovima ili kostima uzrokovanima lošim vremenskim neprilikama žalili samo stari ljudi, a danas meteoropatija nije nimalo neoubičajena među mlađom populacijom.

Pod meteoropatijom podrazumijevamo niz simptoma i reakcija organizma na vremenske promjene. Neki od vremenskih faktora koji nepogodno utječu na naš organizam su temperature, vjetar, kiša i UV zračenje.

Svatko od nas reaguje na svoj način na nepovoljne vremenske prilike, a neki su ljudi mnogo osjetljiviji od drugih pa prilikom dolaska lošeg vremena osjećaju mnoge poteškoće poput glavobolje, razdražljivosti, bolova u kostima, itd.

Vremenske promjene u posljednje su vrijeme nagle pa se ljudi teško prilagođavaju takvim situacijama i čestim promjenama temperature.

Grana meteorologije koja se bavi uticajem vremena na ljude naziva se biometeorologija. Stoga često možemo pročitati i biometeorološku prognozu koja objašnjava kakve će biti vremenske prilike te kako će one utjecati na ljude.

Kod nepovoljne biometeorološke prognoze često se mogu javiti nesanica, glavobolja, loša koncentracije i slabo raspoloženje. Rijetko kome odgovaraju loše vremenske prilike kao što su nagle promjene temperature ili pritisak zraka, no meteoropati su osobe čije su zdravstvene tegobe usko povezane s lošim vremenskim prilikama.

Meteoropatija češće pogađa žene, starije osobe te hronične bolesnike. Osim što negativno utiču na zdravlje, loše vremenske prilike također mogu poremetiti raspoloženje te izazvati razdražljivost. Tegobe izazvane lošim vremenom najčešće se javljaju kod naglih promjena, a mogu nastupiti i nekoliko dana prije dolaska promjene.

Postoje dvije vrste meteoropatije – primarna i sekundarna. Neki od najčešćih simptoma koji se javljaju kod većine meteoropata su:

glavobolja, mučnina, bolovi u mišićima, bolovi u području starijih povreda, vrtoglavica, reumatski bolovi, problemi sa srcem kod srčanih bolesnika, umor, razdražljivost, promjene raspoloženja, oslabljena koncentracija, nesanica, depresija,nervosa.

Kod nekih je osjetljivost na vremenske promjene veća, kod drugih manja. Isto tako, neki su ljudi osjetljivi na dolazak hladnijeg vremena, a nekima pak ne pogoduje toplo vrijeme. Svačiji organizam reagira drugačije. Kod pada temperature luči se hormon stresa koji uzrokuje razdražljivost i loše raspoloženje. S druge strane, kod porasta temperature dolazi do pada krvnog pritiska što posljedično može izazvati dehidraciju, vrtoglavicu i glavobolje.

Naučnici pretpostavljaju da je osjetljivost na vremenske prilike danas veća jer ljude žive brzo i pod velikim stresom te malo vremena provode u prirodi. Velik uticaj imaju i stil života, te prehrana.

Da bi se ublažile tegobe izazvane vremenskim nepogodama, važno je pratiti biometeorološku prognozu te se pripremiti na vrijeme. Vrlo je bitno unositi dovoljne količine tekućine te u prehranu uključiti zdrave namirnice poput voća i povrća koje obiluju vlaknima i vitaminima. Od velike pomoći prilikom nepogoda izazvanih lošim vremenskim prilikama imaju i eterična ulja, a osobito se preporučuju lavanda i paprena metvica.

Isto tako, vrlo je važno puno vremena provoditi na svježem zraku te pripaziti na to da razlika u temperaturi između unutrašnjeg i vanjskog prostora ne bude prevelika kako organizam ne bi doživljavao šokove izazvane naglim promjenama temperature.

https://zena.rtl.hr

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top