Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Izlaz za bh. ekonomiju: Prestati trgovati i početi proizvoditi

Izlaz za bh. ekonomiju: Prestati trgovati i početi proizvoditi

„Prestati trgovati i početi proizvodtiti. Ono što isto tako vrlo pozitivno djeluje je naša izvozna industrija. Imamo u BiH već nekoliko kompanija u oblasti prerađivačke industrije koje su se povezale sa firmamam partnerima u Evropi i koji izvoze prvenstveno u Eurozonu“.

Michael Müller, direktor Raiffeisen Banke Sarajevo:„Predviđam porast BDP-a u BiH 1,5 – 2 posto u 2014. godini“

 

Direktor Raiffeisen Banke Michael Müller uskoro odlazi iz Bosne i Hercegovine na novu dužnost u Hrvatsku, gdje će predvoditi razvoj ove banke u najmlađoj članici Evropske unije. Ove sedmice Müller je imao veoma zapaženo izlaganje na Poslovnom savjetu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, govoreći o makroekonomskom pregledu dešavanja u BiH u odnosu na Evropu i Svijet. Za razliku od većine onoga što možemo čuti svih ovih godina, Müller je istakao da je optimista i da bh. privreda s obzirom na ekonomske pokazatelje ima razloga za takav stav. Rast BDP-a u BiH u 2013. godini bio je 1,9%, a ključni razlog za ovaj pozitivan rezultat su izvoz roba i izvozno orjentirana industrija čiji je rast bio 6,7%, zatim infrastrukturni radovi predvođeni projektom izgradnje Koridora Vc, a sve je pratio kreditni rast banaka od 3% kao podrška oporavku.

Privredni rast u ovoj godini bit će omogućen povećanjem investicija kao osnovnog pokretača ekonomije, najprije kroz projekat nastavka gradnje Koridora Vc, ali tu je i novi investicijski ciklus u oblasti proizvodnje električne energije. Müller predviđa i porast stranih investicija u ovoj godini na 1,4 milijarde KM a koje će se odnositi na posebne infrastrukturne investicije i privatne investicije. Sljedeći faktor je nastavak izvoza prerađivačke industrije, te prvi put nakon četiri godine rast privatne potrošnje od 0,5%, a koji je uvjetovan padom nezaposlenosti na 26,5%, rastom neto plaća, rastom doznaka iz inozemstva, i kreditnim rastom. Ipak, postoje i neizvjesnosti zbog uticaja politike na ekonomiju jer se radi o izbornoj godini, a što može bitnije uticati na strane investicije, te ispunjenje uvjeta MMF-a koji se tiču fiskalne održivosti budžeta i dospijeća vanjskog duga.

Sasvim dovoljan povod za kratak razgovor. 

Gospodine Müller kako ocjenjujete ekonomsku situaciji u našoj zemlji?

Ako posmatram makroekonomske pokazatelje u BiH, ne izgleda loše. Imamo dobrih naznaka da se situacija polako okreće u pozitivnom smjeru. Prošle godine smo izašli iz recesije. Prognoze za ovu godinu su da ćemo imati rast BDP-a što je vrlo pozitivno. Razlog za to je nekolicina malo većih infrastrukturnih projekata.  Ono što isto tako vrlo pozitivno djeluje je naša izvozna industrija. Imamo u BiH već nekoliko kompanija u oblasti prerađivačke industrije koje su se povezale sa firmamam partnerima u Evropi i koje izvoze prvenstveno u Eurozonu. A, kako je Euozona krenula sa rastom, krenuo je i izvoz, što je isto tako doprinijelo pozitivnom razvoju naše zemlje.

Šta bi po Vašem mišljenju trebalo učiniti da taj razvoj bude brži?

Ono na čemu uvijek treba raditi je poslovno okruženje. Još uvijek se na BiH posmatra kao na zemlju visokog političkog rizika. Zato su i sredstva refinansiranja dugoročno relativno skupa. Imamo taj pravni okvir koji na žalost nije uvijek napravljen tako da podržava ekonomiju. Pogotovo ne možemo reći da smo jedno tržište, nego najmanje dva, ako ne i više. I, na tim stvarima bi trebalo raditi. Dakle, sigurnost plaćanja, jedan ekonomski i jedan pravni prostor.

Kako riješiti ogroman problem vanjskotrgovinskog deficita BiH koji već godinama opterećava bh. privredu?

Prestati trgovati i početi proizvoditi.   

 

(MS+)

msplus.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top