Uncategorized

IZDANJE KOJE JE TREBALO GLAVNOM GRADU: Architectural Guide Sarajevo

Vodič je od pomoći sve brojnijim turistima koji posjećuju Sarajevo kako bi shvatili njegovu složenu i slojevitu graditeljsku baštinu te okolnosti koje su utjecale na fizionomiju pojedinih dijelova grada

U izdanju relativno nove izdavačke kuće iz Berlina, specijalizirane za naslove iz oblasti arhitekture i dizajna, pripremljeni su arhitektonski vodiči brojnih gradova širom svijeta. Od posebne važnosti za bosanskohercegovačku javnost i interes struke jeste izlazak arhitektonskog vodiča Sarajeva na engleskom jeziku. Zasluge za prikupljanje građe, valorizaciju i sistematizaciju pripadaju mlađoj entuzijastičnoj ekipi arhitekata okupljenoj u organizaciji LIFT Sarajevo, koja kroz izložbe, promocije, diskusije promovira i preispituje probleme savremene arhitekture i urbanizma, u svim svojim prostorno oblikovnim, funkcionalnim, sociološkim i kulturološkim aspektima.

Autorski tim LIFT Sarajevo čine Nedim Mutevelić, Irhana Šehović, Dunja Krvavac, Jasmin Sirčo, Senka Ibrišimbegović, Irfan Salihagić, Edin Sarić, Farah Zubović, Zerina Salketić i Edin Zoletić a doprinijelsu i Hubert Klumpner i Michael Walczak.

 

Počevši od 1923. godine, što predstavlja vremenski interval od stotinu godina koje su prethodile izdavanju, vodič obuhvata najznačajnije građevine nastale u periodu međuratne moderne, socijalističke izgradnje kao i savremena ostvarenja nastala nakon Agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Okosnicu strukture vodiča čine četiri poglavlja. Prvo poglavlje daje uvid u historijski kontekst obilježen osmanskom i austrougarskom upravom koje su polučile arhitektonske i urbanističke specifičnosti kao i osoben kulturološki spoj ostvaren na prostoru od Bendbaše do Marijin-Dvora, što je u to vrijeme i bio prostor grada i što čini okosnicu urbaniteta Sarajeva.

Drugo poglavlje ukazuje na konfiguraciju i morfologiju terena, što je uvjetovalo dominantnu izgradnju grada prema zapadu. Ta glavna longitudinalna osovina predstavlja i glavnu pozornicu na kojoj su nastajale stambene četvrti, kao i zapaženije građevine koje su obilježile identitet novijih dijelova Sarajeva.

Treće poglavlje skreće s tog nizinskog pravca i vodi po obroncima, po uskim i krivudavim ulicama te pronalazi građevine osmišljene da odgovore kontekstu stambenih naselja na padinama.

Četvrto poglavlje prikazuje širi dijapazon izgradnje oko Sarajeva s fokusom na izgradnju na planinama kao i obližnjim mjestima. Kvalitetne fotografije prikazuju najznačajnije dijelove grada, kao što je Marijin Dvor, čija se fizionomija uobličava počevši od austrougarskog vremena i traje kroz drugu polovinu 20. stoljeća, ali je i dalje aktuelna. Na to ukazuje izgradnja visokih ustakljenih zgrada odajući pri tome stremljenje korporacijskom identitetu s imidžem gradskog administrativnog i poslovnog centra.

Noviji dijelovi Sarajeva, s planovima izgradnje koji su trebali odgovoriti velikom prilivu stanovništva, doživjeli su kulminaciju izgradnjom kolosalnih stambenih blokova na Alipašinom Polju. Napredak u sadržajnom i kvalitetnom pogledu arhitektura je dobila programom izgradnje za potrebe Olimpijskih igara.

Prikazane građevine su, osim fotografija današnjeg izgleda, adrese, imena projektanata i godine nastanka, često upotpunjene i originalnim arhitektonskim nacrtima. Svaka građevina ima broj preko kojeg se može naći njena lokacija na kartama priloženim u knjizi. Selekcija panoramskih fotografija gradskog jezgra, Marijin-Dvora i predjela Čengić-Vile prikazuje hronološki, ali i u pogledu urbane morfologije kako se grad mijenjao tokom vremena poprimajući i drukčiju uličnu matricu kao i urbano mjerilo.

Vodič je od pomoći sve brojnijim turistima koji posjećuju Sarajevo kako bi shvatili složenu i slojevitu graditeljsku baštinu Sarajeva te okolnosti koje su utjecale na fizionomiju pojedinih dijelova grada. Osim potvrde vrijednosti zdanja poznatih i priznatih arhitekata, djelo osvjetljava i stvaralaštvo manje poznatih arhitekata koji su djelovali u Sarajevu.

I na kraju, liste dobara evidentiranih i zaštićenih spomenika pretežno se odnose na građevine iz osmanskog i austrougarskog perioda te će djelo nesumnjivo dati značajan poticaj institucijama zaštite naslijeđa u smislu dopunjavanja evidencija dobara baštine s građevinama iz recentnijeg vremena.(stav.ba)

akos.ba

Povezani članci