Investicije iz dijaspore: Izbjeglice biznismeni u Švedskoj ‘vraćaju’ posao u Bosnu
Za razliku od bh. procedura, koje su im iznenađujuće, švedskim su se brzo prilagodili i tamo sada pišu uspješne priče.
U Švedskoj žive deseci hiljada Bosanaca i Hercegovaca, koji su u tu skandinavsku državu otišli tokom rata u Bosni i Hercegovini. Neki su pokrenuli vlastite poslove i zapošljavaju stotine ljude. Planiraju i širenje svojih kompanija, i to upravo u Bosni i Hercegovini.
Slika prije 20 godina izgledala je kao obična priča. Počeli su s prodajom automobila u dvorištu kuće, ali sada ih u salonu prodaju po 250 godišnje.
“Ne da smo zadovoljni, nego smo prezadovoljni”, govori Mujo Gurdić, suvlasnik firme Auto Svartinge.
Godišnji obrt firme je blizu milion i po eura. Kažu da su se, prije svega, morali izboriti za povjerenje kupaca, koji su ih poznavali kao izbjeglice. Pomogla im je i lokalna vlast.
“Znači nema sputavanja, nema zaustavljanja, nema da ti neko stavlja štap u točak ili nešto tako”, ističe Gurdić.
Najviše transportnih firmi
Gradsko vijeće tako želi i nastaviti, kako bi do 2020. godine Norrkoping bio među top 20 švedskih gradova za razvoj biznisa. U njemu je trenutno 15 firmi u vlasništvu Bosanaca i Hercegovaca.
Na četiri točka pokrenuto ih je najviše. Vlasnik pet firmi koje se bave transportom je Nedžad Ljeskovica, porijeklom iz Srebrenice. Kaže da je u planu i otvaranje šeste, u Sloveniji.
“Pokretanje firmi sa švedskim vlastima su išle dobro u finansijskom dijelu, gdje smo im dali plan, program, budžet, šta bi se sve desilo i šta bi sve moglo da se desi, tako da su nas podržali u finansijskom dijelu ispočetka”, navodi on.
Neki su već na globalnom tržištu. Na čelu najbolje švedske firme koja se bavi osiguranjem kvalitete softwarea i zapošljava 160 ljudi je Hamdija Jusufagić, porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kaže da se iza njegovog imena na brojnim priznanjima, zapravo, krije uspjeh svih radnika.
“Ovo je diploma ‘biznismen godine’ u cijeloj Švedskoj. I tu su razne branše, otvoreno za sve da se takmiče tu. Ovo je za regiju Askone, a imamo istu diplomu za Malme. Znači, moraš prvo pobijediti u Malmoe, kasnije ideš u regiju Askone i, kasnije, za cijelu Švedsku”, objašnjava vlasnik firme System Verification.
Timski rad iznad hijerarhije
Smatra da je ključ uspjeha u kulturi rada, u kojoj na prvom mjestu nije hijerarhija, nego timski rad, iz Švedske javlja novinar Al Jazeere Emir Skenderagić.
“Za neophodno širenje posla ove firme i Švedska je mala. Nova radna mjesta otvaraju u Sarajevu”, dodaje.
U glavnom bh. gradu su već zaposlili šest IT stručnjaka, a trebat će ih još. Edhem Gigović, direktor firme koji povremeno boravi u Malmeu, kaže da kvaliteta radne snage ne zaostaje u odnosu na Švedsku, ali da su očekivali brže procedure prilikom otvaranja firme.
“Osnivanje firme oduzima dosta vremena, otprilike 30 do 40 dana. Preporuka znači firmama koje razmišljaju da otvore nešto u Bosni ipak da imaju dobre advokate, koje mogu pomoći oko toga”, ističe.
Za razliku od bh. procedura, koje su im iznenađujuće, kažu, švedskim su se brzo prilagodili i u toj zemlji ovi ljudi sada pišu uspješne priče.
Izvor: Al Jazeera
