Intervju sa najmlađim bosanskim hafizom: Ahmed Hamidović – Kur’an se uči s ljubavlju i srcem!

Razgovarao: Nedim Botić

Dana 1.-og marta 2014. godine u džamiji Kralja Fahda u Sarajevu je održana hafiska dova trenutno najmlađem čuvaru Kur’ana u BiH-a, 13-godišnjem Ahmedu Hamidoviću. Svečanom činu su prisustvovale mnoge zvanice iz vjerskog i društvenog života, te više stotina okupljenih posjetilaca. Učenje Kur’ana napamet ima veliku i dugu tradiciju širom svijeta, pa tako i u našoj državi. To je i jedna od posebnosti Kur’ana, koji je jedina knjiga na svijetu koju milioni ljudi poznaju napamet. Kur’an sadrži 114 poglavlja (sura), 30 dijelova (džuzeva), više hiljada rečenica (ajeta) te 604 stranice gustog teksta.

Sam proces učenja se naziva hifz, što u doslovnom prijevodu znači čuvanje, te je stoga hafiz čuvar Kur’ana, osoba koja ga je u potpunosti zapamtila i redovnim ponavljanjem ga čuva od zaborava. Budući da put hifza izuzetno zahtjevan i traži mnoge sate i dane provedene nad knjigom, svaki učenik koji želi da bude uspješan mora imati svog mentora i učitelja (muhaffiza). Muhaffiz je osoba koja i sama naučila Kur’an napamet, te svojim znanjem i savjetima usmjerava buduće čuvare Kur’ana i olakšava im proces učenja. Nakon što učenik prouči napamet čitav Kur’an pred učiteljem, i nakon što bude u stanju da prouči čitav Kur’an za 15 dana, pristupa polaganju hifza pred Komisijom Rijaseta IZ-a u BiH-a koja je sastavljena od 6 eminentnih hafiza i poznavalaca Kur’ana. Ispit se sastoji od toga da kandidat svaki dan prouči najmanje po 2 džuza (40 stranica) Kur’ana, tj. za 15 dana čitav Kur’an napamet. U BiH-a je do danas više od 300 hafiza položilo ispit pred Komisijom.

Povodom ovog značajnog događaja, odlučili smo da s trenutno najmlađim bosanskim hafizom Ahmedom Hamidovićem napravimo kraći intervju za čitaoce Saffa.

Saff: Es-selamu alejkum, dragi hafize, i želimo ti u ime Redakcije Saffa i svih čitalaca mnogo uspjeha i svako dobro na oba svijeta. Ne sumnjamo da ćeš nas i u budućnosti obradovati s novim uspjesima, uz Božiju pomoć. Na početku, možeš li se ukratko predstaviti našim čitateljima?

Hafiz Ahmed: Alejkumus-s-selam, amin i hvala na lijepim riječima i željama. Zovem se Ahmed Hamidović, rođen sam u Sarajevu 29. Juna 2000. godine, živim u petočlanoj porodici sa ocem,majkom,bratom i sestrom. Učenik sam osmog razreda OŠ:”Aleksa Šantić”. Od ranog djetinjstva bavio sam se sportom, a najviše interesovanja sam imao za Kur’an.

Saff: Možeš li nam nešto reći o tvojim počecima druženja s Kur’anom? Kad si započeo s učenjem hifza?

Hafiz Ahmed: Uz pomoć majke sa četiri i pol godine sam završio arapsko pismo ( sufaru). Na prijedlog mamine prijateljice hafize Sabihe Hasković-Kapo sam počeo učiti hifz

Hafiz Ahmed: Većinu Kur’ana sam naučio sa majkom. Kroz učenje hifza imao sam tri muhaffiza. Hifz sam počeo učiti 1. maja 2005 godine. Prvi muhaffiz je bila hfz. Sabiha Hasković-Kapo pred kojoj sam proučio 15 džuzeva. Za svaki završeni džuz, od nje sam dobivao diplomu i prigodan poklon. Nakon njene udaje i odlaska iz BiH, nastavio me preslušavati šejh Sadik Ammar (Ebu Humejd), kod koga sam išao redovno na halku hifza u džamiji “Kralj Fahd”. On me je proslušavao tri godine. U ljeto 2012.godine, šejh je otišao iz BiH, a u tom vremenu sam završio cijeli Kur’an. Pripremu za polaganje hifza pred komisijom IZ u BiH, koja je trajala 13 mjeseci imao sam sa hfz Alijom ef. Rahman koji me je cijeli Kur’an preslušao četiri puta i prijavio za komisiju.

Saff: Možeš li nam reći kojim si redoslijedom učio Kur’an, da li si koristio metodu krugova li neku drugu? Koliko dnevno ponavljaš Kur’an?

Hafiz Ahmed: Hifz sam učio redom od početka Kur’ana po džuzevima, zato što mi se ova metoda učenja svidjela i u svakom momentu bio sam potpuno svjestan onoga što znam, a i imao sam jasan redoslijed sura koje sam učio. Dnevno ponavljam 2 džuza, a nekad i više.

Saff: Kakav je osjećaj biti hafiz, čuvar Allahove Knjige?

Hafiz Ahmed: Osjećaj je neopisiv, radosti nema kraja, hvala Allahu što me počastio da budem čuvar Njegovog Govora.

Saff: Koji ti je bio najljepši trenutak tokom učenja, a koji ti je ostao u pamćenju?

Hafiz Ahmed: Najljepši trenutak u toku učenja hifza bio je zadnji dan pred komisijom, kada sam od predsjednika komisije zvanično proglašen hafizom.

Saff: Pošto si ti učenik i redovno pohađaš nastavu, kako si uspio da uskladiš školske obaveze i učenja hifza? Da li si imao nekih problema, i kakva je bila reakcija tvojih nastavnika?

Hafiz Ahmed: Za svaki ozbiljan posao u životu treba planirati vrijeme i imati neki plan, vodeći računa i o slobodnom vremenu za igru i odmor. Na prvom mjestu uvijek mi je bio Kur’an, kojeg sam vremenom sve više i više učio.

Bilo je trenutaka kada mi je u toku dana jedan sahat bio dovoljan za Kur’an, bio je to početak učenja Kur’ana. Sa povećanjem znanja povećava se i vrijeme učenja Kur’ana. Prosječno dnevno vrijeme mog učenja bilo je 3-4 sata, uključujući i ponavljanje, dok je spremanje hifza za komisiju trajalo od 10 do 14 sati dnevno. Školu sam vremenski učio manje, ali mi je bilo sasvim dovoljno da imam dobre ocjene. Direktor škole, nastavničko vijeće i nastavnici koji su mi predavali imali su razumijevanja prema meni, posebno za vrijeme polaganja hifza kada su mi odobrili odsustvo sa nastave u vrijeme trajanja polaganja. Posebno želim istaći zalaganje moje razrednice Sabine Karović koja mi je u svakom momentu izlazila u susret. Neka joj Allah podari sve najbolje u životu!

Saff: Ko ti je bio najveća podrška na tvom putu?

Hafiz Ahmed: Na putu hifza najveća podrška su mi bili roditelji, muhaffizi, druga rodbina i prijatelji.

Saff: Kakvi su tvoji budući planovi?

Hafiz Ahmed: Planovi u mojoj daljoj budućnosti su da usavršavam Kur’an i da budem čvrst čuvar Allahovog govora.

Saff: Na kraju, imaš li neku poruku za tvoje vršnjake?

Hafiz Ahmed: Vršnjacima bih preporučio da slušaju roditelje, uče Kur’an i vole Allaha dž.š.

Muhaffiz, hafiz Alija Rahman, o Ahmedovom putu ka hifzu:

„Ahmed je Kur’an počeo učiti napamet još prije 5 godine života, a njegov prvi učitelj bila je bila Sabiha Hasković-Kapo. Kasnije je ona preselila u Kanadu, te je Ahmed ostao bez učitelja. Međutim, tu je veliku ulogu odigrala njegova majka, Maida, koja je najviše zaslužna što je njen sin danas hafiz. Ona je na sebe uzela ulogu preslušavanja, i nije dala sinu da odustane od svog cilja. Nakon toga, Ahmed je počeo učiti hifz pred hafizom Humejdom, tadašnjim imamom u ovoj džamiji, pred kojim je završio učenje Kur’ana napamet. Međutim, ponovo se javljaju iskušenja, pa hafiz Humejd napušta BiH-a, i Ahmed ostaje bez učitelja. Ponovo se žrtvuju njegovi roditelji, majka i otac Hamid, profesionalni vojnik, i daju sve od sebe da sin nastavi učenje i ponavljanje Kur’ana. U tom vremenu, ja postajem imam u ovoj džamiji, te preuzimam obavezu Ahmedovog preslušavanja. Zajedno smo radili, više od godinu i pol kako bismo se spremili za polaganje hifza. Posebno se zahvaljujem direktoru Ahmedove škole ‘Aleksa Šantić’, i nastavnom osoblju koji su bili prisutni na hafiskoj dovi, a koji su imali razumijevanja za svog učenika. Ahmed je i odličan učenik, i nadam se da će i nastaviti s odličnim uspjesima.”

saff.ba