Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Ibrahim Kalin: Turska ima “veliki plan” za Balkan, to je mir i stabilnost

Ibrahim Kalin: Turska ima “veliki plan” za Balkan, to je mir i stabilnost

Članak generalnog sekretara i glasnogovornika Predsjedništva Turske Ibrahima Kalina, objavljen 1. juna 2018. godine u Daily Sabah, pristigao je iz Ambasade Turske u Bosni i Hercegovine na adrese bh. redakcija. Tekst prenosimo u cijelosti.

Odnosi Turske sa Balkanom i južnom Evropom oduvijek su bili interesantni za neke. Šta Turska želi na Balkanu? Kakav je taj takozvani “veliki plan” za region? Važan sastanak u Ankari koji je organizovala Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) ove sedmice pokušava dati odgovore na ova pitanja. Nema potrebe za panikom: odgovori su dobri za sve.

Oni koji nikada nisu prestali izmišljati priče o turskoj politici na Balkanu moraju znati šta Turska pokušava tamo da uradi. Dozvolite da vam to predstavim u par primjera. Prvo, Turska dijeli zajedničku geografiju sa Balkanom. Od kada se Balkan pridružio većem muslimanskom svijetu, Turci su vidjeli ovaj region kao svoj dom. Ovdje su izgrađeni gradovi, putevi, škole, bolnice, mostovi, džamije i tako dalje.

Različite nacije na Balkanu su Tursku i Osmansko carstvo posmatrale kao dio iste geopolitičke stvarnosti. Neki od ovih izraza mogu zvučati suviše romantično ili idealistično, ali stvarnost je da su Turci, Albanci, Bošnjaci i drugi izgradili kulturu i civilizaciju koja prevazilazi granice regiona. Neki ne mogu proučavati i razumjeti osmanski kulturni, religiozni, umjetnički i politički život bez priznanja velikog doprinosa književnih, naučnih i političkih figura balkanskog porijekla.

Među mnogim drugim, turski nacionalni pjesnik Mehmet Akif Ersoy i istaknuti turski pjesnik Yahya Kemal Beyatli bili su sa Balkana. Nekoliko ključnih članova i osnivača Unije napretka i progresa bili su sa Balkana. Šemsudin Sami, veliki lingvist i autor prvog velikog turskog rječnika, porijeklom je iz Albanije.

Stoga, nijedan Turčin ne smatra Sarajevo, Mostar, Prištinu, Skoplje ili Novi Pazar dalekim mjestima. Također, balkanski Muslimani imaju iste stavove o Istanbulu, Bursi, Konji i drugim anadolijskim gradovima.

Drugo, Turska ulaže u sve balkanske zemlje bez diskriminacije u pogledu etničkih i / ili vjerskih identiteta. Turska vlada, državne banke, privatne kompanije i nevladine organizacije sprovele su stotine projekata širom Balkana i nastavljaju to da rade.

Turska ne vidi nikakvu kontradiktornost u razvijanju dobrih odnosa sa Srbijom sa jedne i Bosnom i Hercegovinom sa druge strane. Napori Turske da se Kosovo prizna od strane međunarodne zajednice, pomažu a ne ometaju napore za mirom u regiji.

Posljednjih godina turske državne banke otvorile su nove filijale u balkanskim gradovima i povećale kreditne linije za sve poljoprivrednike i poslovne ljude. Turska izvozi stoku iz Bosne da pomogne poljoprivrednicima. Autoput Sarajevo-Beograd će završiti turske kompanije i on će služiti kao “put mira” na Balkanu.

TIKA je završila stotine malih i srednjih projekata u čitavom regionu koji obezbjeđuju povećanje tehničkih kapaciteta. Turska istovremeno pruža obuku i podršku sigurnosnim snagama nekoliko balkanskih zemalja. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Turska podržava proces pridruživanja zemalja Balkana NATO i EU. To je samo nekoliko primjera turskih političkih i ekonomskih angažmana na Balkanu.

Imajući ovo na umu, možemo sumirati tursku viziju Balkana u tri glavna poglavlja: političku stabilnost, ekonomski razvoj i kulturološki procvat.

Turska je podržala sve inicijative kako bi Balkan ostao politički miran i siguran. Politička stabilnost regiona je od izuzetnog značaja ne samo za Evropu već i za svijet. Nijedan konflikt, u svijetu međusobne zavisnosti nije lokalni. Nasilje pomjera granice i može izazvati smrtonosne posljedice. Stoga Turska razvija dobre odnose sa svim stranama kako bi održala političku stabilnost i sigurnost za sve. Ekonomski razvoj je kamen temeljac turske balkanske politike. Pod njihovim pravim potencijalom, balkanskim zemljama su potrebne ozbiljne i jednake poslovne mogućnosti, a ne odnosi zavisnosti. Turska je uložila i ohrabrila privatni sektor da investira u sve oblasti, uključujući trgovinu, finansije, komunikacije, infrastrukturu, građevinarstvo, energetiku i poljoprivredu. Trenutno na stotine turskih kompanija posluje na Balkanu, zapošljavajući hiljade lokalnih radnika.

Treća dimenzija je kultura i umjetnost u kojima se turske i balkanske tradicije spajaju u zajedničko naslijeđe. Osmanlije su izgradile mnoga svoja velika arhitektonska djela u zapadnim zemljama carstva i to uključuje južnu Evropu i Balkan.

Kulturološki procvat je ključan za pamćenje tradicije i prepoznavanje realnosti modernosti. Jedno od njih ne mora biti alternativa drugom.

Turski, bošnjački, albanski, makedonski, srpski, slovenački, bugarski i grčki autori, pjesnici, slikari i drugi umjetnici mogu imati sjajnu kulturnu i umjetničku tradiciju, mogu učiti jedni od drugih i kreirati velika umjetnička djela spajanjem svojih različitih horizonata. Turska podržava takve programe koji imaju za cilj stvaranje zajedničkog prostora za razmišljanje i kreativnosti.

U tom kontekstu, Turska pruža stipendije za studente na Balkanu, a stotine njih se školuju u Turskoj. Važnost vjerske nastave se pojavljuje kada se uspjeh naše zemlje u borbi protiv ekstremnog ekstremizma, radikalizacije i terorizma ozbiljno shvati.

Turska se protivi al-Kaidi i IDIŠ-u svojom ideologijom i razumijevanjem islama. Iako ove terorističke organizacije imaju neke članove u balkanskim muslimanskim zajednicama, onu nisu mogli prodrijeti u društvo. Ali ovdje čovjek ne može ne biti dovoljno oprezan. Zato Turska podržava obrazovne programe koji će osigurati da se Islam pravilno izučava.

Druga opasnost na Balkanu je teroristička mreža FETÖ. S obzirom da posjeduje neki kultni sistem vjerovanja, FETÖ predstavlja prijetnju ne samo Turskoj već i balkanskim zemljama. Oni funkcionišu pod krinkom činjenja dobrih djela, obrazovanja i međureligijskog dijaloga i tolerancije, ali svi trebaju znati njihovo pravo lice.

Oni se ne samo da su se infiltrirali u turskoj državi, već su također organizovali pokušaj državnog udara u Turskoj 15. jula 2016. Oni su prouzrokovali štetu islamu, koliko i terorističke grupe Al-Kaida i IDIŠ. Svi na Balkanu moraju biti oprezni kada je u pitanju prijetnja poput ove.

Cilj Turske na Balkanu nije tražiti uticaj, već osigurati političku stabilnost, podstaći ekonomski razvoj i podržati kulturne i obrazovne aktivnosti. Turska se suprotstavlja svim vrstama mikronacionalizma. Takođe se protivi stranoj intervenciji. Nacionalna, lokalna i unutrašnja pitanja treba biti vođeno i praćeno od strane lokalnog stanovništva i nadležnih vlasti. Jaka Turska je dobra za Balkan i stabilan i prosperitetan Balkan je dobar za Tursku i svijet.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top