Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Hutba iz Begove: Takvim kao vremenska odrednica ibadeta

Hutba iz Begove: Takvim kao vremenska odrednica ibadeta

Hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu održao je Direktor Uprave za vjerske poslove mr. Nusret-ef. Abdibegović a tema hutbe bila je takvim kao vremenska odrednica ibadeta.

Sarajevo; 03.12.2016. godine

Gazi Husrev-begova džamija Direktor Uprave za vjerske poslove mr. Nusret-ef. Abdibegović

Hutba:

Hvala Allahu Gospodaru vremena, prostora i ljudi. Neka je salavat i selam na posljednjeg pslanika i miljenika Muhameda a.s., njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i na naše bosanske šehide, a zatim:

Allahova odredba i Njegova moć stvaranja potvrdila je povezanost islamskih obreda, (ibadeta) sa vremenom, prostorom i ljudima. Klanjanje namaza je naređeno punoljetnim osobama, muslimanimai muslimankama i uslovljeno je nastankom namaskog vremena. Nastanak namaskog vremena se utvrđuje na osnovu kretanja Sunca. Uzvišeni Allah u Kur'anu veli: Namaz obavljaj krajem i početkom dana „..(Gafir 55), Zaista je namaz propisana dužnost vjernicima u određeno vrijeme. (En-Nisa, 102)

Hadždž peta temeljna dužnost je propisana i naređena u određenom vremenskom periodu i naznačenom mjestu, prostoru. Kur'an to potvrđuje riječima: Hadždž se obavlja u poznatim mjesecima. (El-Bekare, 197)

Pored Sunca i Mjesec ima svoju zadaću. Na pitanje o mlađaku Kur'an govori: „Pitaju te o mlađacima, Reci: „Oni su vremenski putokaz svijetu i vremenski znak za hodočašće“. (El-Bekare, 189) Kao ibadet post je vremenski naređen i povezan sa mjesecom Ramazanom, „…ko se uvjeri da je nastupio Ramazan neka ga posti. (El-Bekare, 185) Nastanak mjeseca Ramazana je uslovljen pojavom mlađaka, a dnevni period trajanja obaveznog posta uslovljen je pojavom prave zore (sehur) i zalaskom sunca (iftarom). Za zekat, kao ibadet, pored nisaba, uslovljen je protek mjesečeve-lunarne godine.

Samo je Allah vječan, a glavna odlika vremena i života je njihova prolaznost. Stoga, čovjekovo sjećanje na Allaha u vremenu, kroz izvršavanje propisanih ibadeta, činjenje dobrih djela i hajrata, čine ga, unatoč njegovoj prolaznosti, trajnijim od samog življenja. Propisani i naređeni ibadeti, kojima je Allah, dž.š., zadužio čovjeka i učinio ga mukelefom, imaju svoje vremensko određenje, trajanje i prostorno izvršenje. Da bi što tačnije, ispravnije, potpunije, vremenski i prostorno vjernici izvršavali ibadete, ulema šerijata je u saradnji sa znanstvenicima iz astronomije i matematike u proteklom vremenskom periodu, shodno potrebama i uslovima života, sačinila proračun kretanja Sunca i Mjeseca. Tako su, shodno geografskoj širini i dužini mjesta, rotaciji i revoluciji Zemljine kugle, izračunali i ponudili vaktiju namaskih vremena što se naziva Takvimom.

Takvim treba razumijeti kao primarno vjerski kalendar kojim se utvrđuje i određuje proračun za ibadete na dnevnom, mjesečnom i godišnjem nivou. Za nas Takvim predstavlja muslimanski godišnji kalendar kojeg usvaja Vijeće muftija, kao najviši organ za pitanje vjere. Zbog toga takvim ima snagu fetve. Vaktija je mjesečni proračun kojim se na dnevnoj, sedmičnoj i mjesečnoj osnovi utvrđuje i određuje vremenski raspored namaza.

Vjerske dužnosti (efalu mukelefin) se vrše pojedinačno (ferdijen) ili skupno i javno (džema'aten). Skupno i javno vršenje ibadeta ne može utvrđivati pojedinac. To utvrđuje i određuje ulu-l-emr, predstavnici vjere, vjerski prvaci. U javne ibadete spadaju džuma-namaz, post ramazana, izdvajanje zekat, davanje sadekatu-l-fitr i obavljanje hadža, dženaza-namaz itd.
Kur'an svjedoči da čovjekovo povezivanje sa vremenom i prostorom ima za cilj izvršavanje Allahovih propisa kojima se iskazuje pokornost Gospodaru svjetova.

Kur'anski tekstovi su jasno odbacili formalne prigovore koji su se pojavili nakon promjene kible. Poznato je da forma ima svoje značenje, ali ona nije suština. Kur'an kaže: I svoje lice okreni prema Časnom hramu… (el-Beqare, 144) Suština ibadeta se ogleda u čovjekovom nijjetu, njegovom takvaluku, bogobojaznosti, pročišćenoj duši, čistom srcu, moralu i potpunoj predanosti Bogu. Uzvišeni veli: Allahu pripada istok i zapad, pa na koju se god stranu okrenete, tamo je Božija strana, Allah sve obuhvata svojim znanjem. (el-Bekare, 115)
Spomenuti ajet potvrđuje da vrijeme i mjesto izvršavanja i obavljanja ibadeta isključivo imaju za cilj povezanost sa Allahom. U toj povezanosti postiže se predanost Bogu, a što vodi razvijanju ljudske plemenitosti, čistoći srca, pokornosti duše, ljudskoj dobroti, strpljivost i ustrajnost u dobru.

S druge strane u stvaranju Sunca, Mjeseca i zvijezda ogleda se Allahova milost prema ljudima. Smjer njihove putanje (kretanja), je znak potčinjenosti Allahu, dž.š., i tim činom oni slave Stvoritelja i pružaju različite koristi ljudima. Koristi se primarno ogledaju kroz mogućnost orjentacije čovjeka u vremenu i prostoru, te tačnom računanju vremena, smjeni dana i noći, nastanka mjeseca i proteka godine. Kroz mogućnost raspoznavanja vremena, njegovog tačnog računanja, ogleda se olakšica ljudima u izvržavanju ibadeta. Sa civilizacijskog i kulturološkog aspekta naprijed nabrojanom se može još dodati: poštivanje vremena općenito, izvršavanje obaveza, organizacije života, izvršavanje datih obećanja, smjena godišnjih doba i sl. Stoga, nije potrebno fenomen stvaranja i kretanja Sunca, Mjeseca i zvijezda i njhovu potčinjenost Allahu pretvarati u poteškoću, podjelu, neslaganje, razdor i neprijateljstvo.

U pristupu tumačenja ibadeta sa vremenske odrednice i njihovog izvršavanja, učenjaci fikha su naglasili da je:

a) kretanje mjeseca, hidžretski mjesec, vremenska osnova za izvršavanje ramazanskog i dobrovoljnog posta, obavljanje hadždža, trajanja bračnog počeka (iddeta), te izvršavanja iskupnina (kefareta)

b) hidžretska godina sa 354 dana, je osnova za izvršavanje i obračun zekata i punoljetstva osobe

c) kretanje Sunca, dan i noć se vezuje za obavljanje dnevnih i noćnih namaza (beš vakat).

Prirodni fenomeni pored vizuelne i materijalne vrijednosti, pružaju mogućnost spoznaje moći Božijeg stvaranja. Tako Uzvišeni daruje stvorenjima mogućnost traganja za mudrostima stvaranja svjetova. Božija stvorenja i kosmička tijela, slave Gospodara po svom predodređenju, dok čovjek kao razumno biće, Gospodara slavi, veliča i vjeruje Ga, činom spoznaje i slobodnog izbora. Uvidom u vremenske zone, ozbiljnom analizom i proračunom, može se izračunati da se u svakom trenutku, minuti, odnosno sekundi, na Zemljinoj kugli organizovano i institucionalno čini sedžda Gospodaru.

U takvom odnosu se realiziraju dva emaneta: prvi emanet čovjekove egzistencije na Zemlji i drugi: emanet sedžda, kao izraz zahvale na blagodatima kojima je čovjek obdaren na toj istoj Zemlji. Takvim programom i pristupom Zemlja ni jednog trenutka nije bez slavljenja i veličanja Allaha, dž.š.

Poštovanan braćo, imamo priliku da budemo učesnici zemaljskog džemata u slavljenju Allaha dž.š. Uzvišeni veli: „u svemiru se sve kreće“ (Jasin, 40), što znači da je sve u kosmičkom tavafu, odnosno kolektivnom činu slavljenja i veličanja Allaha.
Cilj izrade jedinstvenog takvima je: ponuditi vjernicima tačnu informaciju o namaskim vremenima i olakšati im u njihovim svakodnevnim ibadetskim obavezama, ponuditi takvim kao potrebu i mogućnost jedinstvenog djelovanja i organiziranja vjernika osnažiti i afirmisati stručna i naučna dostignuća kojima se ljudski rod služi i koristi u današnjem vremenu.

Vidljivost Sunca i njegovo kretanje niko ne dovodi u pitanje, no vidljivost mlađaka otvara različita pitanja. Pojavu mlašaka je moguće ustanoviti: a) astronomski, što znači da je mlađak prema astronomskom proračunu krenuo ka zapadnom horizontu nakon mijene, b) optičkom vidljivošću nakon mijene koja podrazumijeva vidljivost nekog predmeta na osnovu njegove veličine, po osnovu zakona fizike, c) faktička vidljivost, znači da je proteklo dovoljno vremena iza mijene, pa je vidljivost mlađaka zaista moguća golim okom, ako to vremenski uslovi dopuštaju.

Različite inerpretacije i pristupi u rješavanju tehničkog pitanja izrade takvima se krije u višeslojnosti značenja i razumijevanja kur'anskog teksta i vjerodostojnih hadiskih poruka. Kur'anski izraz „šehide“ (fe men šehide minkumuš-šehre) prema nekima ima jednoznačajnu vrijednost koja se ogleda kroz značenje „viđenja“, a što je identično hadiskom značenju izraza „ru'jetun“ (sumu li ru'jeti ve eftiru li ru'jeti). Takav pristup razumijevanju teksta navodi na zaključak da kur'anski i hadiski izrazi upućuju i zahtjevaju isključivo viđenje mlađaka, „golim okom“. Takvo tumačenje teksta vjere vodi ka statičnosti i redukcionizmu.

U pristupu tumačenja drugih alima, učenjaka, „šehide“ ima i značenje „alime“ (znati) i „hadare“ (svjedočiti). Ta značenja upućuju na zaključak da je potrebno saznanje o nastanku mjeseca posta i znanje o njegovom nastanku. U dijelu hadisa se ne insistira na viđenju nego se kaže (fakdiru leh) proračunajte, ili (fe ekmilu leh) upotpunite ga. Iz spomenutog se da zaključiti da se propis ne odnosi na viđenje nego na ustanovljavanje nastanka vremena. Poznato je da se proračun nastanka vremena može utvrditi na više načina, pa zašto ih ne koristiti. Još u prošlom stoljeću 1934. godine, bosanska ulema se i zvanično opredjelila za astronomski proračun izrade takvima. Taj način je Ustavom utvrđen, i svako odstupanje bi bilo kršenje Ustava IZ, član 25. Za ovakav način izrade Takvima opredjelio se znatno veći broj u muslimanskom svijetu.

Gledanje mlađaka i utvrđivanje njegove pojave nije ibadet i zbog toga je Poslanik, a.s., spomenuo viđenje ili upotpunjenje broja. Njegovom pojavom nastupa ibadetsko vrijeme. Metode utvrđivanja njegove pojave treba usvojiti i organizirati na taj način da daju što tačnije i preciznije rezultate.

Vjernici se ne smiju držati u neizvjesnosti, kako bi na vrijeme mogli planirati i organizrati svoj porodični, a i poslovni život. U vremenu promjena i dinamičnog života vjernici imaju pravo da na vrijeme znaju kojeg datuma su njihovi blagdani.
Stoga, Takvim jeste olakšavanje ibadetskog djelovanja, jer sve drugo bi bilo vraćanje i gledanje u prošlost, a što je prosto neizvodljivo. Život nezaustavljivo ide naprijed. Naša zadaća i dužnost je osmisliti ga i organizirati kroz ibadete. Zato molim Allaha dž.š., da nam pomogne oprosti nam grije i uputi na Pravi put.

Sarajevo; 03.12.2016. godine

Gazi Husrev-begova džamija Direktor Uprave za vjerske poslove mr. Nusret-ef. Abdibegović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top