Hranite se zdravo, živite zdravo uz portal Dobrekalorije.ba

Dragi naši, portal Akos.ba uvodi još jednu rubriku, a to je zdrava prehrana, tekstove o zdravoj prehrani, vrijednostima, zabludama koje se vezuju uz nju,zdravim namirnicama, onima manje zdravim realizirat ćemo u suradnji sa dokrtoricom Safijom Softić Namas i portalom Dobrekalorije.ba

Iz biografije dr Softić-Namas izdvajamo:

Po zanimanju je doktorica medicine. Rođena je 1983. godine u Prijedoru, gdje živi do 1992. godine. Unazad 15 godina živi u Sarajevu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 2010. godine, a godinu dana nakon toga je položila stručni ispit i stekla licencu za samostalan rad. Radi u Medicinskoj školi Sarajevo kao predavač stručnih predmeta.

Od početka akademskog školovanja posebno je zainteresovana za pravilnu ishranu. Svo vrijeme studiranja i vrijeme nakon toga je posvetila ličnom usavršavanju u oblasti pravilne ishrane. Završila je online kurseve:

– „Nutrition for health promotion and disease prevention“ (California University)

– „Children nutrition and cooking“ (Stanford University)

Kao rezultat tog usavršavanja drži radionice zdrave ishrane u Centru za edukaciju i istraživanje Nahla. U istom centru je i sukoordinator Linije zdravlja. Osim toga, drži edukativna predavanja na raznim mjestima o pravilnoj ishrani i promociju ishrane kao načina prevencije mnogih zdravstvenih problema. Iz istog razloga piše blog pod nazivom „Doktorica sa oklagijom“.

Koautor je naučnog rada pod nazivom: “Matična mliječ kao hrana i lijek“ koji je predstavljen na simpoziju „2nd Turkish-Bosnian Scientific Days“ održanom u Istanbulu.

Učestvovala je na nizu naučnih simpozija profesionalnog i ličnog usavršavanja.

Priča engleski, njemački i arapski jezik. Majka je dvoje djece.

Dr Softić Namas šta je to pravilna prehrana?

Pravilna prehrana je prehrana koja zadovoljava potrebe pojedinca i jedan je od koraka prema dobrom zdravlju. To znači da je taj izraz relativan i ne podrazumijeva istu ishranu za svakoga.

Postoje neke općenite smjernice za pravilnu ishranu, ali često se griješi kada se svima preporučuje isti način ishrane. Dakle, nekome je zdravo da jede više proteina, jer njegov organizam zbog aktivnosti kojima se bavi to traži, a nekome baš suprotno. Neko je alergičan na orašaste plodove, tako da ih ne smije koristiti, iako se oni preporučuju kao zdrava namirnica. Nekome integralne žitarice izazivaju nadimanje, pa treba oprezno s njima, iako se smatraju zdravima. I niz je sličnih primjera.

Dakle, ako neko želi da se pravilno hrani da bi bio zdrav, potrebno je razmotriti mnoge segmente njegovog života: spol, dob, zanimanje, hobije, fizičku aktivnost, hormonski status, moguće prisustvo raznih bolesti, genetiku, količinu stresa i druge karakteristike. I vrlo često se zanemaruje instinkt samog organizma, koji često ukazuje na ono šta neko treba ili ne treba konzumirati, a često ga zanemarujemo.

Često se uz priču o pravilnoj ishrani započinje i priča o mršavljenju, odnosno smatra se da ono što vodi do mršanja je i zdravo. To uopće nije tačno i potrebno je dosta napora da se objasni kako je pravilna ishrana potrebna zbog zdravlja, a idealna tjelesna masa dolazi kao pozitivna posljedica iste, a ne treba biti cilj. Ako se postavi kao cilj, vrlo često dovodi do razočarenja i dijete mogu postati životni stil, stalna briga, stres, začarani krug i baš suprotno od onoga što se smatra zdravim životom.

2. Kako ćemo znati da se pravilno hranimo?

Ako uživamo u svojoj ishrani, a pri tome se dobro osjećamo, nemamo zdravstvenih problema, spremni smo za svakodnevne poslove i aktivnosti, vrlo je vjerovatno da se pravilno hranimo. Ako postoje problemi poput opstipacije (zatvor), nadimanja, osjećaja težine u stomaku, česte glavobolje, osjećaj iznemoglosti, stalnog umora, nevoljkosti i mnogi drugi problemi, vjerovatno negdje griješimo sa ishranom. Naravno, moguće je i da postoji i neki organski problem koji nije uzrokovan lošom ishranom, ali kada se ti problemi isključe, najčešće ostaje problem loše ishrane kao uzrok.

3. Koje su dobrobiti pravilne prehrane?

Dobrobiti su mnogostruke. Hrana je gorivo, ono što nam omogućuje bilo kakvu aktivnost; kretanje, obavljanje posla, razmišljanje, disanje, bilo šta što možemo zamisliti. Učestvuje u svim i najmanjim aktivnostima u tijelu, na molekularnom nivou. Učestvuje u građi našeg tijela, kao i normalnom funkcionisanju. To je naročito bitno za djecu, koja su u fazi intenzivnog rasta i razvoja i čini podlogu njihovom kasnijem zdravlju.

Hrana služi i za prevenciju, ali i kao lijek za mnoge bolesti. Za većinu bolesti postoji i određeni preporučeni režim ishrane, koji može da pomogne u liječenju ili izliječi bolesnu osobu. Kod nekih bolesti izbacivanje određene namirnice u potpunosti eliminiše simptome (npr. Izbacivanje glutena kod celijakije dovodi do enormnog poboljšanja stanje bolesnika, kao i kod izbacivanja mlijeka i mliječnih proizvoda kod laktozne intolerancije). Naravno, ne želim reći da je pravilna ishrana rješenje za sve moguće probleme i bolesti, ali slobodno mogu reći da je rješenje za najveći dio njih.

4. Uvriježeno je mišljenje da pravilna prehrana zahtjeva puno odricanja i puno vremena i da je jako skupo hraniti se zdravo,koliko je to tačno?

Da, zahtijeva odricanjei puno vremena je tačno samo do onog momenta dok se ne naviknemo na nju. Nakon toga pravilna ishrana postaje rutina, postane stil života koji ne želimo mijenjati, jer postanemo svjesni njene važnosti. Slično je sa bilo kojom novom navikom koju želimo uvesti, potrebno je određeno vrijeme da se naučimo i naviknemo na nove stvari.Potrebno je neko vrijeme da se isplaniraju obroci, nauče novi recepti za zdrava jela, pronađu ponuđači zdrave hrane i sl. Poslije toga sve postaje rutina, što je dobro jer pravilna ishrana ne smije postati opterećenje. Ona treba da je dio životne filozofije.

Što se tiče cijene zdrave hrane, to je tačno ako želimo da se zdravo hranimo namirnicama iz udaljenih dijelova svijeta i pratimo moderne smijernice ili bolje rečeno pomodarstvo u pravilnoj ishrani. Pri tome se mnogi trude da konzumiraju npr.chia sjemenke, acai bobice, brazilske orahe, japanske jabuke, spirulinu, razne praškove za ovo ili ono,  noni i aloe vera sokove i druge slične namirnice sa podneblja koji su nam jako udaljeni, a time su te namirnice i dosta skupe. S druge strane imamo slične, ako ne i bolje namirnice iz naših podneblja, koje su mnogo kompatibilinije za ljude koji ovdje žive. Naš lan je skoro jednak chia sjemenkama, naši domaći orasi, šipurak, šljive, šumski plodovi, gljive, jabuke, razne domaće sorte mogu zadovoljiti potrebe ljudi sa ovih podneblja za zdravom hranom. Mnoge zemlje nam mogu pozavidjeti na bogatsvu hrane koju sami možemo proizvesti ili pronaći na svom podneblju. Trebamo to iskoristiti, pogotovo ako sami možemo proizvesti u svojoj bašti.

5. Šta je to index tjelesne mase?

Indeks tjelesne mase je jedan od pokazatelja stepena uhranjenosti neke osobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima. Računa se po vrlo jednostavnoj formuli, čiji su članovi tjelesna visina i masa.

Međutim, iako se još uvijek često koristi, ovaj parametar ima veliki nedostatak i ne bi se trebao koristiti kao jedini pokazatelj. Pored samog broja kilograma i visine osobe, moralo bi se u obzir uzeti i aktivnosti kojima se neko bavi, fizička spremnost, debljina masnih nabora na struku i mnogi drugi. Ako bi se koristila samo ova dva parametra onda bi značilo da osoba koja se intezivno bavi sportom i neko ko ima izuzetno nezdrav način života mogu imati viši indeks od preporučenog, a jasno je da nisu jednako zdravi.  Zato mnogi stručnjaci danas odbacuju ovaj pokazatelj, a više istražuju druge parametre koji mogu pomoći osobi da bude zdravija. 

6. Koliko zdrava prehrana bez fizičke aktivnosti doprinosi zdravlju,ili je to neminovno povezano jedno s drugim?

Kao što sam ranije rekla, pravilna ishrana nije jedini preduslov zdravlja. Fizička aktivnost je također vrlo bitna. Jednostavno, stvoreni smo tako da imamo tijelo koje treba da se pravilno hrani, kao i da se kreće. Naše kosti, zglobovi, mišići, traže kretanje da bismo bili zdravi. Današnji sjedilački način života nam nanosi veliku štetu, što se najbolje vidi na djeci, koja sve češće imaju razne deformacije kostiju, pa i druge bolesti koje su ranije bile rezervisane za starije ljude. Sve više se zatvaramo u svoje zidove, izbjegavamo prirodu, težimo što “lakšem“ životu, a to nam uveliko škodi.

Pod fizičkom aktivnošću ne podrazumijevam samo aktivnosti u teretanam (iako i to spada u istu) ili neke druge aktivnosti koje zahtijevaju izdvajanje financijskih sredstava. Mnogi se brane time da nemaju novca za takve fizičke aktivnosti. Međutim, svako ima novca za šetnju svaki dan po barem pola sata, za igru sa djecom, igranje fudbala ili odbojke u parku, grudvanje i slično. To ne zahtijeva nikakav novac, a dovoljno je za za zdravlje. Posebno bi bilo bitno naviknuti djecu na takve aktivnosti, a ne dozvoliti im višesatno sjedenje pred televizorom ili kompjuterom.  A da ne spominjem koliko je to bitno za razvoj nervnog sistema, inteligencije, kognitivnih i motornih sposobnosti, snalažljivoti, emocionalne inteligencije.

Međutim, nije samo to dvoje bitno za zdrav život. Tu spada općenito harmonija koju svako postiže na svoj način, a koja osim ishrane i fizičke ktivnosti uključuje i emocionalnu, socijalnu, intelektualnu, duhovnu i svaku drugu ravnotežu, a tome svi trebamo težiti.

7. Vrlo često u stručnim tekstovima možemo naći termin piramida prehrane šta je to u stvari?

Piramida ishrane je jedan slikoviti model za predstavljanja pravilne ishrane. To nije jedini model. Postoji i model tanjira i još neki, a svi predstavljaju preporučene omjere unošenja pojedinih nutrijenata. Međutim, ti modeli prolaze stalne revizije, tako da se često mijenjaju, što je normalno s obzirom na opsežnost nauke o ishrani. Neki modeli se mijenjaju jer se vremenom došlo do zaključka da u njima nešto nije u redu, jer i dalje postoji veliki broj (koji raste) oboljelih i pretilih osoba.

8. Koliko vremena treba da uz dobru volju razvijemo zdrave prehrambene navike?

To zavisi od osobe do osobe, ali otprilike jedan mjesec upornog svakodnevnog ponavljanja zdravijih navika dovodi do željenih rezultata. To je vrijeme koje je potrebno da se uvede bilo koja navika. Nakon toga sve postaje rutina i prelazi u zdraviji život koji ne biste mijenjali za staro stanje. Naravno, tu ne ubrajam razne dijete. One su začarani krugovi iz kojih se teško izvlači, a stalno postoji određena doza nezadovoljstva samim sobom, svojim izgledom, uspješnošću, a zdravlje je često na zadnjem mjestu. Na kraju, ko je ikada dugoročno  bio zadovoljan rezultatima neke dijete. Eventualno zadovoljstvo je uglavnom trenutno, a onda se sve vraća na staro ili na gore stanje.

Zato pravilna ishrana treba da postane stil života, a ne neki trenutni hir nakon kojeg očekujemo da ćemo se vratiti na stare navike, a da će rezultati ostati.

9. Svjedoci smo jednog izuzetno negativnog trenda, naročito kod djece,a to su iznimno negativne navike u prehrani,brza hrana,grickalice, a za posljedicu toga imamu opasno visok procenat pretilosti kod djece, kako uticati na promjenu svijesti i pokušati promjeniti navike kod djece?

To je tačno. Taj trend je uzeo danak i kod nas. Mislili smo da je to daleko, u nekim tamo zemljama. Međutim, osim tog društvenog trenda, kojeg potpomaže pohlepa prehrambene industrije, čemu uveliko pomaže reklamiranje nezdrave hrane, pravilna ishrana ipak počine u samoj porodici.Od momenta kada je majka trudna, preko dojenja, preko samih navika roditelja, onoga što oni jedu, kupuju, rade, kakav stav imaju prema zdravlju, sve to utiče na ovaj negativni trend. Nakon toga dolazi uticaj vršnjaka, televizije i svih ostalih. Temelji se postavljaju u porodici. Stav prema hrani treba da je umjeren, bez tjeranja, bez nagrađivanja lošom hranom (ako pojedeš povrće, dobićeš kolu i sl.), bitno je provoditi zajedničke obroke u porodičnom druženju, ne puštati djeci da jedu besvjesno dok gledaju televiziju, nego da budu svjesni svojih zalogaja, objasniti  im koje su dobrobiti pravilne ishrane i sl. Djeci nije dovoljno reći da nešto nije dobro, nego traže razloge. Potrebno ih je i uključiti u pripremanje hrane, pustiti da svojim rukama pripreme hranu, smai se potrude i nešto proizvedu. Tako će lakše i usvojiti zdrave navike.

Mi se trudimo da Dobre kalorije pomognu u tome koliko god je to moguće. Održavamo radionice i predavanja za roditelje i djecu, u vrtićima, školama i udruženjima. U Srednjoj medicinskoj školi gdje radim često provodimo aktivnosti osvješćivanja djece o bitnosti ove teme. Žao mi je kada vidim da većina učenika na odmoru piju coca colu, jedu senviče od bijelog brašna, salame i majoneze, jedu čips, slatkiše i sl. Zato smo održali nekoliko predavanja o važnosti pripreme hrane kod kuće, pripremi zdrave užine, čak smo i praktično pripremali energetske kuglice i imali bazare zdrave hrane, kako bi djeca uvidjela da to i nije toliko teško. Sada me sretnu učenici i hvale se kako su ponijeli jabuku, bananu, domaći sendvič i sl. i kako su usvojili ono o čemu uporno pričamo i promoviramo. To me jako veseli.

12. Za kraj može li jedan praktičan savjet kako početi primjenjivati pravila zdrave prehrane?

Ako ste neko ko voli ići malim koracima, onda za početak izbacite barem jednu lošu naviku, npr. gazirana pića. Drugi korak neka bude izbacivanje neke druge loše namirnice (instant supe, gotove začinske mješavine, šećere, salame, paštete…), tako korak po korak. Kada izbacite nekoliko loših namirnica bićete sretni što ste uspjeli i imaćete više elana da uvodite neke zdrave namirnice. Onda počnite uvoditi više povrća, voćke, bijele zamijenite integralnim tjesteninama i sl.

Ako ste neko ko voli napraviti presjek i odmah uraditi „kako valja“, onda prvo proučite svoje navike, šta je ono što nije dobro, kao i ono što jeste dobro. Stavite na papir ono što želite promijeniti i bacite se na posao. Ako želite malu pomoć možemo vam poslati „Priručnik za početnike“, koji smo napravili upravo za one koji žele napraviti zdrave promjene. Biće nam drago da učestvujemo u takvoj pozitivnoj promjeni.

Ne želimo davati lažne iluzije i tvrditi da je to lako i da je samo do vas ako ne uspijete. Nije lako, ali sigurno vrijedi napora, kao i sve druge dobre stvari za koje ste se u životu morali potruditi.

U slijedećem tekstu o zdravoj ishrani tema: sedmični jelovnik štedi vrijeme i novac.

Razgovarala: Velida Olovčić

Akos.ba