Gubitak bh. privrede zbog viza za Kosovo 4 mil. KM mjesečno
Predstavnici više od 50 organizacija civilnog društva, kulturnih institucija i medija sa Kosova i iz Bosne i Hercegovine usvojili su aklamacijom u Prištini Deklaraciju “kojom traže hitno ukidanje viznog režima između dvije zemlje, najstrožijeg u Evropi, koji ograničava slobodu kretanja ljudi, ideja, kao i kulturnu razmjenu”.
Zahtjevi su upućeni vladama u Prištini i Sarajevu, entitetskim vlastima, kao i regionalnim i međunarodnim institucijama, od kojih se zahtijeva hitno formulisanje mjera kako bi građanima koji žive u BIH i na Kosovu bilo omogućeno uživanje prava na slobodu kretanja kakva imaju građani ostalih zemalja jugoistočne Evrope.
Sastanaku u Prištini prethodio je sastanak privrednika Kosova i BiH održan u oktobru 2015. u Sarajevu.
Istraživanja tada provedena pokazala su da bh. privreda svakog mjeseca gubi milion eura usljed postojanja viznog režima koji otežava poslovanje.
Alban Hašani, direktor Ekonomskog instituta “Riinvest” iz Prištine, istakao je da je ta cifra između dva sastanka Inicijative za otvorene razgovore narasla na dva miliona eura, te da izvoz BiH na Kosovo rapidno opada.
Jedan od učesnika sastanka, nekadašnji član Predsjedništva SFRJ, Azem Vlasi istakao je da je od svih apsurda koji danas postoje u regionu, najveći upravo postojanje ovakvog viznog režima koji u praksi putovanja između Kosova i Bosne i Hercegovine čini gotovo nemogućim, dok, istovremeno, Srbija na pitanje slobode kretanja gleda pragmatično.
Tako, kaže Vlasi, građani sa Kosova mjesecima čekaju bh. vize, dok u Srbiju putuju sa ličnom kartom.
On smatra da upravo takvo, pragmatično rješenje može da olakša život građanima, jer pitanje slobode kretanja ne mora da bude vezano za političko pitanje priznanja nezavisnosti Kosova.
Prištinski publicista Škeljzen Malići podsjetio je da su Kosovo i Bosna i Herzegovina sedamdeset godina bili dio iste države i da je iz tog perioda ostalo mnogo veza i pozitivnih tragova, “pa je neophodno da se vlade u Sarajevu i Prištini suoče sa istinom da je naš region ostao tu gdje jeste i da je razdaljina između Prištine i Sarajeva, Mostara ili Banjaluke ostala ista”.
Stoga, očekuje da dolazi vrijeme kada će se Kosovo i BiH i na sve druge načine iskoristiti tu geografsku i kulturološku blizinu.
Sastanak u Prištini dio je Inicijative za otvorene razgovore koju vodi Fondacija Dokukino uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo i Fonda otvoreno društvo u partnerstvu sa Inicijativom mladih za ljudska prava iz BiH, saopćeno je iz Fondacije Dokukino.
FENA
