Godišnjica velike pobjede nad austrougarskom vojskom: Tuzla slavila slobodu 40 dana
Na današnji dan, prije tačno 147 godina, stanovnici Tuzle i okolnih krajeva izvojevali su veliku pobjedu nad austrougarskom vojskom, u jednom od ključnih trenutaka otpora protiv okupacije Bosne i Hercegovine.
Kontekst ove borbe bio je dio šireg geopolitičkog previranja poznatog kao “Velika istočna kriza” (1875–1878), kada su evropske sile rješavale tzv. “istočno pitanje” – podjelu osmanskih teritorija. Odlukom Berlinskog kongresa 1878. godine, Austro-Ugarskoj je povjerena uprava nad Bosnom i Hercegovinom. Dok je Osmansko Carstvo na to pristalo, Bošnjaci su odlučno odbili tu odluku i pružili oružani otpor.
Otpor u Tuzli – simbol odlučnosti naroda
Dana 8. augusta 1878. godine, prema Tuzli se uputilo šest austrougarskih bataljona, jedna konjička jedinica i tri artiljerijske baterije – ukupno oko 5.000 pješaka, 130 konjanika i 24 topa. Suprotstavila im se znatno slabija, ali odlučna odbrana sastavljena od muslimana, katolika i pravoslavaca, predvođena pljevaljskim muftijom Mehmedom Vehbijom Šemsekadićem.
Dva dana kasnije, 10. augusta, u jednoj od najsnažnijih bitaka tog perioda, branitelji Tuzle su porazili XX pješačku diviziju austrougarske vojske kojom je komandovao feldcajgmajstor grof Capari. Okupacione snage su razbijene i potisnute sve do Doboja.
Tuzlanski kraj je tada doživio kratkotrajnu slobodu. Čak 40 dana, do 22. septembra 1878. godine, Tuzla je ostala posljednje slobodno područje u Bosni i Hercegovini, kojim je upravljalo multietničko Narodno vijeće.
Kraj otpora i reorganizacija pod austrougarskom upravom
Iako je Sarajevo palo 19. augusta, otpor u Tuzli predstavljao je posljednji bastion borbe protiv austrougarske okupacije. Nakon žestokih tromjesečnih borbi, Austro-Ugarska je krajem oktobra 1878. godine konačno okupirala cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.
Pod austrougarskom upravom, sjeveroistočna Bosna je organizirana kao zaseban okrug sa sjedištem u Tuzli, koja je po tom osnovu dala ime cijeloj regiji. U njegov sastav su ulazili gradovi poput: Bijeljine, Brčkog, Gračanice, Gradačca, Modriče, Šamca, Kladnja, Maglaja, Orašja, Srebrenice, Vlasenice i Zvornika.
Zanimljivo je da je i Gornja Tuzla u početku imala status grada, koji je izgubila 1885. godine.
Sjećanje na hrabrost
Ova godišnjica podsjeća na period kada su građani različitih vjera i identiteta zajedno branili svoj grad, svoje dostojanstvo i pravo na slobodu. Iako je otpor na kraju slomljen, bitka za Tuzlu 1878. godine ostaje simbolom odlučnosti, jedinstva i borbe za samostalnost.
Akos.ba
