Godišnjica smrti Hasana Kafi Pruščaka
„Nema vodiča kao što je razum, čuvara kao što je pravda, mača kao što je istina, niti pomoći kao što je iskrenost.“ Pruščak
Prusac u općini Donji Vakuf poznat je po istaknutom bošnjačkom alimu, najvećem misliocu 16. stoljeća, Hasanu Kafiji Pruščaku, njegovoj medresi i njegovim učenicima. O njemu se, naime, veoma malo zna. Poznato je da je rođen 951. godine po Hidžri, gdje je dočekao i smrt. Učio je u Sarajevu, pretpostavlja se u Gazi Husrev-begovoj medresi. Poznavao je orijentalne jezike, pamtimo ga plodnom intelektualnom stvaralaštvu, obnašao je funkcije kadije i muderrisa, a bio je i sultanov liči savjetnik, što nam govori da je bio najznamenitiji učenjak svoga vremena na području Bosanskog ejaleta. Evlija Čelebija, putopisac, spominje „preuzvišenog šejha Kafiju“ koji je „stekao veliko obrazovanje iz raznovrsnih nauka i napisao po jedan ogled i raspravu iz svih grana znanosti.“
Ono što je važno za duhovnu i opću historiju, jeste činjenica da jedan veliki uman čovjek svojim radom i ponašanjem može stvoriti svome mjestu veliki ugled i u velikom carstvu, da može postati arbitrom u stvarima etičke sadržine politike. Djelovanjem Pruščaka, duhovni rad se uzdizao, poboljšavajući živote pojedinaca i zajednice. Pisao je djela iz oblasti fikha, akaida, hadisa, tefsira, gramatike, logike, historije i šerijatske politike, a njegova djela su, nažalost, više izučvana u evropskoj orijentalistici, nego li kod nas.
Temelji mudrosti o uređenju svijeta
Slavu sebi, svome gradu i svojoj domovini, Pruščak je priskrbio svojim djelima, a mnogi su ih kasnije prepisivali i čuvali. Svoja djela počinje zahvalom Allahu Uzvišenom i salavatom na Poslanika. U predgovoru stoji: „On me naputi da napišem korisno djelo koje će u sebi sadržavati načela o reformi, djelo koje će u sebi sadržavati učenja razboritih ljudi iz različitih znanosti i mudrost o jačanju temelja državnog poretka. Neka Allah dž.š. učini da bude pomoć i uputa vladarima, uzor mudrima, i potpora siromasima.“
U svome najpoznatijem djelu ‘Temelji mudrosti o uređenju svijeta’ Pruščak govori o temeljima islamske politike i dijagnosticira slabosti jednog globanog carstva, koje se prostiralno na tri kontinenta, te je dao prijedlog kako da se carstvo očuva. Iako je ovo djelo nastalo u vremenu uspona Osmanskog carstva, Pruščak upozorava na opasnost od korupcije, nepravde, nasilja, nerada, pomanjkanja organizacije, nedovoljne kontrole armije. Imao je hrabrosti ukazati na navedeno, te jasno iznijeti svoje kritičko mišljenje i konkretne prijedloge u cilju rješenja problema. Ispravno i čvrstvo vjerovanje je naveo kao polaznu tačku u renesansi i apretku društva. Ovo djelo je napisao na arapskom jeziku, a ubrzo ga prevodi i na turski jezik. Ovo djelo je došlo do sultana Mehmeda III, koji ga pročita, i kao nagradu Pruščaku propisa Prusački kadiluk za doživotnu imovinu. Djelo ‘Temelji mudrosti o uređenju svijeta’ završava riječima: „Ovo je kraj knjige, a Bog zna šta je ispravno. Za onog ko razmišlja i u ovom obimu je dovoljno. A razgovoru kraja nema…“
Preselio je 9. oktobra 1615. godine, a ukopan je u turbetu koje se nalazi pod krovom medrese u kojoj je predavao svojim učenicima. Neka je rahmet plemenitoj duši Hasan K. Pruščaka, koji je doista veličina u svakom duhovnom i kulturnom kontekstu.
Za Akos.ba: Rabija Arifović
