Gazi Husrev-begova biblioteka je nezaobilazni izvor za istraživanje naše kulturne baštine
S obzirom na svečano otvorenje nove zgrade Gazi Husrev-begove bilioteke našli smo za shodno da porazgovaramo sa direktorom dr. sc. Mustafom Jahićem, kao najodgovornijom osobom u proteklih dvadesetak i više godina za sve ono što je Biblioteka preživjela, i šta je sve ona značila i znači će, ako Bog da.
Svečano otvorenje Gazi Husrev-begove biblioteke je značajan trenutak za Biblioteku, ali i za Islamsku zajednicu kao i društvenu zajednicu u cjelini. Kako kao direktor ove institucije doživljavate njeno otvorenje?
-Naravno, doživljavam radostan i ponosan. Nekada mi je ovaj trenutak izgledao tako nedokučiv, posebno u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je pitanje bilo da li ćemo uopće preživjeti rat. Svečano otvaranje Biblioteke, koje bi se trebalo dogoditi 15. januara ove godine doživljavam kao krunu dugogodišnje ili čak višedecenijske borbe za dovođenje Biblioteke do nivoa moderne, savremeno organizirane institucije. Kada sam počeo raditi u Biblioteci 1983. godine Biblioteka se nalazila u prostorijama ispred Careve džamije, koje nisu osiguravale ni minimalne uvjete za čuvanje fondova, rad bibliotekara, kao ni za korisnike njenih fondova. Međutim, i u takvim uvjetima Biblioteka je vršila svoju misiju i bila više od Biblioteke. U Biblioteci su istraživali najpoznatiji profesori, naučnici i istraživači bibliotečke građe kao i studenti mnogih fakulteta Sarajevskog i drugih univerziteta. Biblioteka je organizirala i nekoliko značajnih naučnih skupova. Od 1972. godine počela je i sa izdavanjem godišnjaka Anali GHB u kome od tada pa sve do danas, osim uposlenika Biblioteke, sarađuju mnoga u nauci poznata imena koja se bave istraživanjem kulturne historije i opće historije BiH, islamskih i drugih srodnih nauka. Od 1963. godine Biblioteka je počela i sa katalogiziranjem svojih rukopisa. U ovome pogledu neprocjenjiv je pionirski rad rahmetli Kasim- ef. Dobrače koji je obradio rukopise za prvu i drugu knjigu Kataloga. U ovome poslu značajno mu je pomagao rahmetli hfz. Halid Hadžimulić. Nakon njihove smrti sa katalogiziranjem rukopisa nastavio je naš kolega rahmetli Zejnil Fajić kome su se nakon završetka rata pridružili dr. Fehim Nametak, Mustafa Jahić, Haso Popara i Osman Lavić.
Bibliotečki fond se u toku rata premještao osam puta
Gazi Husrev-begova biblioteka je dijelila sudbinu Sarajeva. Čak je bila i najveća izbjeglica u svome gradu. Koji su trenuci bili najteži za njenu opstojnost?
-Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana je kada i istoimena medresa i sa njom dijelila prostor sve do 1863. godine kada je premještena u posebno sagrađenu prostoriju pored munare Gazi Husrev-begove džamije, da bi 1935. godine premještena u prostorije ispred Careve džamije i tu ostala do aprila 1992. godine kada je zbog ratnih okolnosti izmještena na druga sigurnija mjesta. Treba istaći da su rukopisi kao najznačajniji dio fonda iz sigurnosnih razloga u toku rata premještani tačno osam puta. Pred kraj rata Biblioteka je smještena u zgradu u kojoj se nekada nalazila medresa u ulici Dobrovoljačka 50, sada Hamdije Kreševljakovića 58, da bi u aprilu 2013. godine prešla u novu zgradu u Gazi Husrev-begovoj ulici. Tako bi se moglo reći da je Biblioteka u svome gradu bila izbjeglica od 1863. godine pa sve do aprila 2013. kada se vratila u svoj novi dom blizu mjesta na kome je osnovana.
Biblioteka je u svojoj dugoj historiji prolazila kroz mnoge nedaće, kao što su poplave, požari i ratovi. Posebno je stradala za vrijeme provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je, između ostaloga, i iz Biblioteke odnesen veliki broj knjiga. Međutim, posve je sigurno da je opstanak Biblioteke najviše bio u opasnosti tokom posljednje agresije na BiH 1992.-1995. godine kada je, to je očito, uništenje bosanskohercegovačke kulturne baštine bio jedan od ciljeva agresije. Varvarsko paljenje i uništenje Narodne i univerzitetske biblioteke i Orijentalnog instituta to bez ikakve sumnje potvrđuju. Izmještanjem cjelokupnog fonda Biblioteke iz tadašnjih prostorija na sigurnija mjesta i premještanje rukopisa više puta u toku rata pomogli su uz Božiju pomoć da se svi fondovi Biblioteke u cjelosti sačuvaju…
Opširnije na preporod.com:
