Fikret Logić: Kartom opsade Sarajeva protiv zaborava

Fikret Logić je rođen u Sarajevu 1960. godine. Otac dvoje djece u sretnom braku sa suprugom Samijom. Cijeli radni vijek je proveo u JP Geodetski zavod BiH na poslovima katastra i tematske kartografije. Učio je od starijih i vrlo kvalitetnih stručnjaka koji su bili alfa i omega u tematskoj kartografiji u regiji. U toku agresije radio je na istim poslovima u Zavodu na izradi topografskih karata 1:25000. Sad je na birou i uzgred opet radi isto.

• Kakva je vaša ratna priča u opkoljenom Sarajevu?  

Cijeli rat sam bio u Sarajevu, na Mojmilu, u naselju koje je bilo na prvoj ratnoj liniji. Tokom rata stariji sin i otac su mi ranjeni tenkovskom granatom iz Nedžarića. Sin je bio šest dana u komi. Kao i svi drugi, borba sa vodom, hranom, granatama itd… Kako izgleda iz ove perspektive ”DA SE VIŠE NIKAD NE PONOVI”.

• Kako ste došli na ovu ideju i šta vas je motiviralo da uradite mapu?

Kao prvo slika ostaje trajno, a izgovorene riječi se zaboravljaju. Kao drugo ”DA SE NE ZABORAVI”. Kako smo krenuli djeca već zaboravljaju i ova mapa je potrebana mom gradu i mojoj zemlji, da bude istaknuta u osnovnim i srednjim školama, te na drugim javnim mjestima. I kao treće, da nešto iza sebe ostavim jer sam jako puno toga napravio u tematskoj kartografiji, a nisam pokazao i nisam uspio da to prezentiram. Ova mapa se može uraditi kao mapa na kojoj će se prikazati značajne borbe 1992-1995, mjesta pogibija ratnih heroja, te obilježavanja spomenika iz rata 1941 – 1945 i ovoga 1992 – 1995 i tome slično.

• Koliko vam je bilo potrebno vremena da uradite mapu?

Na projektu opsade Sarajeva radim u dijelovima. Prvo sam morao uraditi mapu grada koja obuhvata pojas istok – Faletići, zapad -Blažuj, sjever – Vogošća, jug – Hrasnica da bih mogao obuhvatiti linije opsade. Al Jazeera Balkans je radila projekat za web prezentaciju ”Opsade Sarajeva 1991-1996” (Edin Krehić i Fahrudin Smajlović) i tu sam preuzeo liniju opsade na mapu r 1:25000. Oni su izabrali stručnog konsulntanta Merisu Babić koja je autorica knjige “Masovna ubistva civila u Sarajevu u opsadi” i koautorica knjige “Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi”. Ona je radila dio koji se odnosi na masakre. Ja sam od nje preuzeo podatke o masakrima i urbicidu i unio na mapu koristeći i koordinate za lakše pronalaženje na što sam im zahvalan. Bez njihove pomoći i podrške ne bi ovo mogao napraviti

Ova kartu u formi panoa volio bi da bude postavljena u Velikom parku kod spomenika ubijenoj djeci Sarajeva. Jedna strana na engleskom, a druga bosanskom jeziku. Ima mnogo mjesta gdje se to može postaviti, ali pitanje je volje nadležnih. Kontaktirao sam ministrstvo za boračka pitanja, te ministarstvo obrazovanja i kulture gdje je mapa prošla recenziju komisije. Nadao sam se nastavku saradnje. Za sada ništa od toga.

Posjetio sam i Turističku zajednicu Kantona Sarajevo kako po pitanju mape opsade Sarajeva tako o daljem radu na tematskoj kartografiji (planovi gradova, turističke mape, razni panoi itd…) Stanje u Kantonu što se tiče turističko-propagandnog materijala je na niskom nivou i potreban je napor  da se to popravi.

• Da li ste imali namjeru napraviti ”historijsku mapu” u perioda 1992-1996.?

Pošto sam uvidio da je za potrebe Historijskog muzeja Sarajevo  potrebna mapa iz tog perioda sa ulicama, objektima izradio sam i tu mapu. Na prijeratni plan Sarajeva sam nanio liniju opsade, a sve je isto kao na mapi opsade iz današnjeg vremena. Mapa je jako interesantna jer je stanje sa ulicama iz tog vremena. Mapu je prihvatio Historijski muzej i nadam se brzom postavljanju.

• Po čemu se ova mapa razlikuje od drugih sličnih projekata?

Od 1996. godine se intenzivno bavim tematskom kartografijom i izradom tematskih mapa. Do sad, osim mape opsade Sarajeva firme Fama koja nije kartografska drugo se nije ništa pojavilo na tržištu. Osim pregleda inostranih mapa ja nemam sa čime da se uporedim da li je ovo što ja radim dobro ili nije. Nažalost, to je  tako.

• Da li je karta dostupna kroz štampu ili na internetu?

Pošto je je ova mapa moje autorsko djelo ja sam dio prava ustupio Fondu memorijala i Tunelu spasa. Medijima sam poslao da objave ovu mapu u rezoluciji koja se može gledati, a ne printati. Da je sve normalno Grad ili Turistička zajednica Kantona Sarajevo bi otkupila sva prava i ona bi postavila da se mapa može koristiti u sve svrhe. Do tada je tako kako jest. Meni je žao. Ja nisam pravio mapu da bih zaradio, ali mislim da za 4-5 godina truda trebao bih dobiti bar neka finansijska sredstva.

Osim ove mape, da li ste radili još projekata vezanih za kartografiju?

Radio sam 30 godina u JP geodetskom zavodu BiH između ostalog najduže na poslovima tematske kartografije. Do sada sam uradio Auto kartu BiH, planinarska karta Bjelašnica – Igman, Pano (mapa) Istočno Novo Sarajevo, Panoi mjesnih zajednica za općine (Centar  Ilidža, Novi Grad), letak Baščaršija koji je izdala turistička zajednica KS, Mapa kidanje izdala Turistička zajednica KS, Mini vodič – izdala Turistička zajednica KS, Pano za MUP Istočno Sarajevo, Panoi općina KS, horizontalni i vertikalni panoi Kantona Sarajevo (ne objavljen), Pano Grada Sarajeva sa ulicama (2200X1400) – ne objavljen, Panoi gradova: Trebinje, Široki Brijeg, Bijeljina, Istočno Sarajevo – ne objavljen, Plan Grada Sarajevo – izdao Conectum,  Plan Grada Sarajevo – izdala Turistička zajednica KS, planovi gradova: Bihać, Goražde, Jajce, Mostar, Travnik, Tuzla, Zenica – nije izdato, pregledni planovi Sarajeva za banke, rent-a-car, taxi – nije izdato, sakralni objekti Grada Sarajeva – izdala Turistička zajednica KS, Sarajevo centar grada – ne objavljen, turistička mapa BiH – izdala Turistička zajednica KS, Sarajevo uže gradsko jezgro – izdala Turistička zajednica KS.

  Za Akos.ba razgovarao: Voloder Sanadin