FAKE news i manipulacija temom investicija Turske u BiH
Postoji više tema koje na različite način polarizuju bosanskohercegovačko društvo. Pored svih društvenih sfera kombinacija politike i ekonomije sa manipulacijama kroz medije daje najpogubnije rezultate. Prije početka analize konkretne tema dužan sam jednu važnu napomenu da bi ovu tematiku bolje shvatili. Svaki profil na društvenim mrežama građana i pravnih lica, pa i lažnih profila ili profila koji imaju “umjetničko ime” je medij. Ponekad upravo taj medij ima jači odjek od klasičnih medijskih kanala.
Svaka vijest koja je vezana za odnose Bosne i Hercegovine i Republike Turske u našoj javnost, najčešće se dvojako percipira. Najčešće su stavovi isključivi i suprostavljeni.
Tako je bilo i sa nedavnom posjetom predsjednika Turske Sarajevu. Mogli smo na društvenim mrežama pročitati slične komentare kao i za vrijeme posjete prošle godine samo što je dojam kritičara ovaj put pomutila informacija da je upravo Turska bila drugi investitor u BiH u 2021. godini.
Iako je Hrvatska ovaj put “dobila” džamiju, a Milanović diplomatski šamar kritičari turskog prisustva u BiH su ponovili svoje ustaljene mantre.
Infrastruktura je preduslov razvoja
Statistički, Turska znatno više ulaže u Srbiju što je za očekivati zbog veličine tržišta i geografskog položaja. S druge strane, turske investicije u Bosnu i Hercegovinu su najvećim djelom realizovane kroz projekte TIKA-e, Direkcije za vakufe i drugih vladinih i nevladinih organizacija.
Prema dostupnim analizama, TIKA je u Bosnu i Hercegovinu u proteklih 25 godina uložila gotovo 400 miliona dolara (342 miliona eura), a pet drugih državnih institucija dodatna 53 miliona dolara (45 miliona eura).
Upravo TIKA je najvećim djelom radila na obnavljanju porušenih nacionalnih spomenika koji su osnova za razvoj urbanizma i turizma kao godinama najbrže rastuće grane bh. ekonomije. Jedno radno mjesto koje je otvoreno u turizmu indirektno generira 1,5 radnih mjesta u pratećim djelatnostima.
TIKA nije samo obnavljala spomenike, obrazovne i kulturne institucije koje su bile porušene u Agresiji nego i objekte koje su rušeni tokom ili nakon Drugog svjetskog rata. Najpoznatiji takav primjer je Ćuprija u Konjicu koju su srušili Nijemci u povlačenju na samom kraju rata.
Mnoštvo kulturnih, obrazovnih, historijskih i vjerskih objekata preko kojih je turizam dobio najviše podrške izgradili i obnovili su upravo Turci. Međutim, ovi projekti se kroz statistiku ne prikazuju kao strane investicije što daje nepotpunu sliku. Najveće turske investicije u industriju su u Lukavac, Maglaj i Goražde u iznosu od 305 miliona eura, te u bankarski sektor 120 miliona eura i obrazovanje 42,5 miliona eura.
Mnogobrojni razlozi su zašto je lakše obnoviti nacionalni spomenik iz osmanskog perioda nego investirati u proizvodnju, a najčešće se izdvajaju sporost administracije te korupcija i nepotizam.
Analiza strukture stranih investicija
Kada analiziramo države koje su ulagale u Bosnu i Hercegovinu id 1994. godine od kada se bilježe podaci vidjet ćemo da dominiraju susjedne države, odnosno članice EU. Međutim, kada uđemo u pojedinačnu analizu strukture njihovih investicija vrlo lahko možemo uočiti da se radi o sektorima kroz koje se najbrže i najviše se može isisati novac. To su, prije svega, banke i osiguravajuća društva, kao i maloprodaja.
Pojedine investicije iz susjedstva imaju i negativan uticaj kroz koji se želi ostvariti direktni uticaj države ili određene politike često u cilju slabljenja naših državnih kapaciteta. Najčešći takvi primjeri su iz telekomunikacija i medija.
Iz navedenog nužno je da obratimo pažnju na kritike i stavove koji sa sobom nemaju argumente, a podsjećaju na politikantstvo i populizam.
Akos.ba
