Evropa jedva čeka da se riješi sirijskih izbjeglica

Hiljadu eura po izbjeglici. To je cijena koju je Austrija spremna platiti za svakog Sirijca koji se nakon pada režima Bashara al-Assada želi vratiti u domovinu. “Zemlja sada treba svoje građane da je ponovo izgrade”, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer, konzervativac, koji je takođe obustavio zahtjeve za azil sirijskih izbjeglica. Ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner čak je obećao provesti plan deportacije.

Novo poglavlje koje je upravo započelo u Siriji također je stvorilo dilemu u Evropi. S jedne strane, EU poziva na smirivanje situacije. Potrebna je razboritost, a prije svega vrijeme, kako bi se vidjelo kakvu budućnost žele uspostaviti pobunjenici islamističke Oslobodilačke organizacije Levanta – Hayat Tahrir al Sham (HTS).

U isto vrijeme, u desničarski naklonjenoj Evropi koja pooštrava migracijsku politiku, to predstavlja iznenađujuću priliku za mnoge zemlje koje žele smanjiti broj migranata. Od izbijanja građanskog rata 2011. više od 13 miliona Sirijaca bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, prema podacima UNHCR-a.

Polovina ih je raseljena unutar zemlje, dok su ostali uglavnom u susjednim zemljama ili u Evropi, posebno u Njemačkoj, gdje živi više od 850.000 ljudi sirijskog porijekla.

Čak i prije nego što su pobunjenici izbacili Assada iz predsjedničke palače, neke od tih država članica su se zalagale za to da se Siriju proglasi sigurnom zemljom za povratak dijaspore. Naprimjer, u Nizozemskoj, gdje je islamofobna stranka Geerta Wildersa dio nizozemske vlade, vlada je prije nekoliko sedmica dijelove Sirije, čiji državljani čine najveću skupinu migranata u ovoj zemlji, proglasila sigurnim, tako da vlasti mogu odbiti primiti građane s ovih teritorija.

Sada, prije nego što je uopće došlo do promjene režima, nekoliko zemalja – uključujući Njemačku, Francusku, Belgiju, Grčku, Italiju, Švedsku i Dansku – suspendovalo je, poput Austrije, zahtjeve za azilom sirijskih izbjeglica.

To ne znači da će sirijske izbjeglice odmah biti deportovane, no u Njemačkoj će, naprimjer, biti stavljena na čekanje obrada 47.000 zahtjeva za azil. Ako je prije devet godina kancelarka Angela Merkel izjavila čuveno “mi to možemo” kada je otvorila vrata zemlje onima koji bježe od rata, sada su se vjetrovi promijenili.

Jens Spahn, član parlamenta i bivši ministar iz Merkeličine Kršćansko-demokratske stranke (CDU), takođe predlaže da se ponudi 1000 eura onima koji žele ponovo započeti život u Siriji te je predložio organizovanje, zajedno s Austrijom, Turskom i Jordanom, konferencije o obnova bliskoistočne zemlje i povratak izbjeglica.

Evropski izvori kažu da je sada najvažnije vidjeti kako će se nove vlasti u Damasku ponašati u zaštiti manjina ili pacificiranju zemlje, te inzistiraju da je prerano za uspostavu koordiniranog evropskog stava o povratku izbjeglica. “Situacija je vrlo neizvjesna. Ne možemo reći hoće li se sigurno vratiti za dvije sedmice ili tri mjeseca. Bitno je da su to dobrovoljni i dostojanstveni povratci. Sigurni smo da su oni prvi koji se žele vratiti”, rekli su.  LA VANGUARDIA

akos.ba