Ekonomska saradnja između Turske i BiH u usponu
Kako se navodi iz ambasade Republike Turske u BiH, prioritetno je da se korjenite historijske, kulturne i izvanredne političke odnose između Turske i BiH krunišu čvrstom trgovinskom i ekonomskom saradnjom te podignu na mnogo veću razinu od postojeće U posljednjem objavljenom pregledu ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Turske naglašeno je kako su odnosi ove dvije zemlje, posebno u ekonomskom smislu, u usponu, piše Anadolu Agency (AA).
Kako se navodi iz Ambasade Republike Turske u BiH, prioritetno je da se korjenite historijske, kulturne i izvanredne političke odnose između Turske i BiH krunišu čvrstom trgovinskom i ekonomskom saradnjom te podignu na mnogo veću razinu od postojeće.
– Bh. poduzetnicima ponuđene kreditne linije za poticaj
“Pored direktnih investicija, Turska inplementira razne projekte u cilju potpore investicijama koje će dati impuls proizvodnji, a samim tim i povećanju stope zaposlenosti u BiH. U okviru toga naša zemlja je posredstvom Ziraatbank BH i Bosna Bank International (BBI), za manje i srednje ekonomske investicije u BiH, obezbijedila niskokamatnu ‘soft-loan’ kreditnu liniju u iznosu od 100 miliona eura. Zahvaljujući investicijama prvenstveno u poljoprivredi i stočarstvu, zatim turizmu i industriji, koja su realizirana ovom kreditnom linijom, 6.500 raseljenih lica je dobilo priliku da se vrati na svoja prijeratna ognjišta”, navodi se iz turske ambasade u BiH.
Ističe se kako je, u cilju jačanja ekonomije BiH, sredinom 2015. godine poduzetnicima iz BiH ponuđena još jedna kreditna linija u iznosu od 50 miliona eura za poticaj start-up poduzećima.
Time je kreditnom linijom malim i srednjim poduzećima pružena snažna finansijska potpora uz mogućnost oročenja kredita i do 10 godina.
“Prema preliminarnim podacima Centralne Banke BiH za prvih devet mjeseci 2015. godine ukupni iznos investicija u okviru tokova direktnih stranih investicija (FDI) iznosio je 218,9 miliona konvertibilnih maraka (cca 111,9 miliona eura), dok je Turska sa udjelom od 22,3%, u ovom periodu u BiH investirala 48,8 miliona KM (cca 24,9 miliona eura). Prema preliminarnim rezultatima, Turska je u periodu od prvog do devetog mjeseca prošle godine pozicionirana kao najveći treći strani investitor u BiH”, naglašeno je.
Također, direktni finansijski doprinos privatnog sektora i turskih javnih ustanova i institucija Turske bh. ekonomiji od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, prelazi brojku od milijardu eura.
Tako je, kako se navodi, investicijama i njihovim indirektnim efektom Turska postala jedna od vodećih zemalja koje su najviše doprinijele razvoju ekonomije BiH.
“Među značajnijim proizvodima koje BiH uvozi su goriva i ulja, mašine i električni aparati, lijekovi, hrana i piće, bazni metali, motorna vozila, plastika i kaučuk, tekstilni proizvodi, poljoprivredni proizvodi, stoka i proizvodi životinjskog porijekla. Turska je u 2015. godini ostvarila izvoz u BiH u vrijednosti od 292 miliona dolara (Turska zauzima osmo mjesto među zemljama iz kojih uvozi BiH). S druge strane, uvoz iz BiH u Tursku se u odnosu na prethodnu godinu povećao za 45,9 posto i dostigao iznos od 250 miliona dolara.”
– Bilateralna trgovinska razmjena dostigla 542 miliona dolara
Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni između dvije zemlje, vanjskotrgovinski suficit se realizira u korist Turske, iako se on vidno smanjuje obzirom da je, počev od jula 2014. godine Turska odobrila BiH tarifni kontigent u iznosu od 15.000 tona rashlađenog i zamrznutog goveđeg mesa, čime je u 2015. godini vanjskotrgovinski suficit Turske pao na 42 miliona dolara.
Sporazumom o slobodnoj trgovini između BiH i Turske koji se primjenjuje od 2003. godine, bilateralna trgovinska razmjena koja je 2003. godine bila na nivou od 71 milion dolara – u 2015. godini dostigla je 542 miliona dolara.
“Kao rezultat aktivnosti, koje su sprovedene analizom vodećih proizvoda koje uvozi BiH i dinamike uvoza ovih proizvoda, zatim carinskih tarifa koje su u praksi, kao i položaja Turske kada je u pitanju izvoz ovih proizvoda u BiH i druge zemlje svijeta, ustanovljeno je da se proizvodi iz oblasti poljoprivrede kao konditorski proizvodi, biskviti, svježe voće i povrće, tjestenine, živina, maja i bezalkoholna pića, iz oblasti industrije kao proizvodi primarne i sekundarne automobilske industrije, hemijske industrije, galanterije, kozmetike i lične njege, namještaj, elektronika, bijela tehnika, građevinski materijal, mašine i mašinski dijelovi, plastična ambalaža, proizvodi od željeza i čelika, grejni, rashladni i klima uređaji ističu kao potencijalni izvozni proizvodi”, navodi Ambasada Republike Turske u BiH.
Podsjećajući na učešće Turske u svojstvu zemlje partnera koja je participirala na 19. Međunarodnom sajmu gospodarstva održanom u Mostaru od 12.-16. aprila 2016.godine, turska ambasada u BiH naglašava kako je riječ o jačanju ekonomskih odnosa sa hercegovačkom regijom, koja istodobno predstavlja i ulaz na tržište Hrvatske.
Također se ističe i saradnja između dviju zemalja na nivou vlada i tehničkom nivou koja se intenzivirala i u okviru trilateralnog trgovinskog komiteta Turske – Bosne i Hercegovine – Srbije.
“Naime u sklopu ovog mehanizma u predstojećem periodu u Istanbulu će početi sa radom ‘Zajedničko ekonomsko predstavništvo Srbije i BiH’, što će imati efekta na proširenje saradnje, pogotovu u oblasti investicija u vanjske trgovine. Crpeći snagu iz naše historijske, kulturne i socijalne povezanosti i imajući u vidu potencijale koje posjeduje, Bosna i Hercegovina za Tursku predstavlja jednu od najbitnijih zemalja na Balkanu. Naše dosadašnje investicije i djelatnosti naših kompanija u BiH doprinose jačanju njene ekonomije. Jedan od konkretnih pokazatelja našeg doprinosa ekonomiji BiH je i činjenica da su među prvih deset izvoznih kompanija dvije sa turskim kapitalom. Ulažu se i zajednički napori da se ova brojka poveća. Kada se uzme u obzir višestruki rast trgovinske razmjene, sticanje novih tržišta u oblasti poljoprivrede, stočartstva, turizma i industrije, podržani postojećim ugovorima između Turske i BiH, kao i potencijal zapošljavanja u BiH i brojne logističke prednosti, sasvim je jasno da dvije zemlje trebaju uložiti zajedničke napore kako bi ostvarile stabilan rast.”
Akos.ba
