Književni kutak

Edhem Mulabdić – autor prvog bošnjačkog romana Zeleno busenje

Ako želimo da razumijemo nekog pisca, reformatora, prosvjetitelja i ono što je iza njega ostalo, to bismo trebali posmatrati unutar historijskog konteksta u kojem je živio i radio. Ako govorimo o bošnjačkoj književnosti, treba imati na umu da se značajnim dijelom, mada nikako u cjelosti, počev od kraja 19., pa tokom cijelog 20. st., prožima tzv. ”austrougarska tema” . To je tema koja prožima, kako prvi bosanskohercegovački roman Bez nade (1895) Osmana-Aziza, tako i prvi bošnjački roman roman Zeleno busenje (1898) Edhema Mulabdića nakon kojeg će se tokom vremena ovoj temi, posebno u bošnjačkoj književnosti, vraćati čitav niz drugih autora u različitim književnim žanrovima, između ostalih i Skender Kulenović u romanu Ponornica (1977), koji je jedan od uvjetno govoreći posljednih bošnjačkih romana.

”Austrougarska tema” u bošnjačkoj, kao i općenito bosanskohercegovačkoj književnosti javlja se u specifičnom književnohistorijskom kontekstu, u tranzicijski traumatičnim kulturnim, društvenohistorijskim okolnostima tzv. Preporodnog doba u bošnjačkoj književnoj kulturalnoj povijesti (Rizvić 1990; Spahić 2008). To su prilike u kojima nastaje i Mulabdićevo Zeleno busenje  (1898). Vrijeme je to najradikalnijeg loma u ukupnoj novijoj bosanskohercegovačkoj povijesti, trenutak sudbinske povijesne migracije cjeline bosanskohercegovačkog prostora iz okvira orijentalno-islamske u modernu evropsku civilizaciju i kulturu, a zapravo vrijeme unutar kojeg započinju i oni procesi čiji će učinci na različite načine oblikovati ukupni bosanskohercegovački kulturno-društveni prostor.

U tim vremenima jedna od najmarkatnijih ličnosti bio je Edhem Mulabdić. Opet ne samo pisac prvog bošnjačkog romana, nego i onaj kojeg s pravom nazvaše reformatorom. U vremenu kada veliki broj Bošnjaka bojkotuje nove ‘okupatorske’ škole, Mulabdić zagovara ideju: ” Ko ne ulaže u nauku, ko se ne školuje taj nazaduje.”

Povodom završetka studija na Učiteljskoj školi održava se svečanost (30.6.1890.), a Edhemu Mulabdiću je , kao najboljem studentu, pripala čast da se obrati prisutnima. On je održao govor s naslovom” Učitelj u narodu ”(Mulabdić E., Književni pupoljci učitelja pripravnika, Sarajevo, 1912:187) i već tada pokazao da tačno zna šta mu je činiti.  U navedenim okolnostima, svjestan vremena u kojem se nalazi i svoje uloge u njemu, počinje intezivan prosvjetiteljski rad.

Kao prosvjetitelj koristio se različitim metodama i sredstvima da bi se približio narodu i da bi na njega uticao. On je vidio, odnosno razumijevao više od naroda kojem je pripadao i to ga je obavezivalo. Osim što je radio kao učitelj, koristio se i književnim izrazom, nadajući se da će tako uspjeti doći do svakog čovjeka, u svaku kuću.  Koliko mu je istinski bilo stalo do prosvjetiteljskog rada govore i dokumenti u kojima je ostalo zapisano da je noću u svojoj kući za one znatiželjne i zainteresirane držao predavanja i podučavao ih onome što nisu, ili su slabo znali.

Nastavit će se priča o bošnjakom književniku, prosvjetitelju Edhemu ef. Mulabdiću …

Za Akos.ba pripremila: Elma Fetić-Čehajić

Pridružite se naš Facebook stranici posvećenoj ovom velikanu:

Edhem Mulabdić

Povezani članci