Džemati – najbolji čuvar bošnjačke dijaspore
Značajan broj Bošnjaka se iselio iz matične države, te iako svoje porodične živote temelje na tlu druge države, nastoje očuvati kulturu, tradiciju, religiju i vjeru, u cilju učvršćivanja odnosa sa maticom stupaju u ekonomske, političke, edukativne i nadasve emotivne veze sa državom maticom.
U tu svrhu, a kao izraz odnosa prema religiji i tradiciji, u dijaspori je formiran veliki broj bošnjačkih džemata, a proces formiranja džemata traje i dalje, što potiče od Bošnjaka koji teže očuvanju vjerskog života u zajednici u kojoj se nalaze. Proces formiranja džemata u dijaspori je iscrpan proces koji iziskuje istinsku volju i želju, i obično ga predvodi grupa aktivista koji nastoje organizirati Bošnjake u datom području.
Proces zahtjeva utvrđivanja broja građana koji bi bili dijelom džemata, utvrđivanja prihoda, plana aktivnosti koje bi se provodile i pronalazak prostora koji bi služio u svrhe džemata. Voditi džemat u dijaspori je daleko teže nego li je to sa ostalim organizacijama i udruženjima, zahtjeva transparentnost, efikasnost, urednost i tačnost. Na čelu džemata treba da se nalazi imam, koji iskazuje integritet, moralni kredibilitet, volju za radom i konkretne rezultate, do čega dolazi znanjem, umjesnošću, vizijom, ugledom, moralom, pregovaračkim i govorničkim sposobnostima. Uloga džemata u dijaspori u očuvanju bošnjačkog bića je velika.
Džemat je najorganizovaniji, najefektivniji i najprostaniji oblik organizovanja Bošnjaka koji može jačati bošnjačko biće satkano od nacionalnosti, historije, kulture, tradicije, običaja, jezika i ljubavi prema domovini. Džemati štite pojedince ali i porodice, te im omogućavaju adekvatan odgoj i obrazovanje ali i pomoć pri očuvanju islamske komponetne bošnjačkog bića. U vremenu delikatnih odnosa, predrasuda, stereotipa, organizaciono i kadrovsko jačanje džemata je veoma značajno.
Džemati u dijaspori treba da budu mjesta na kojima će se Bošnjci napajati istinama i znanjem, istvoremeno jačajući bošnjački lobi. Također, džemati treba da budu u međusobnoj povezanosti, te se od njih očekuje transparentnost i komunikativnost, koja vodi ka većem dobru.
Džemati treba da olakšaju koračanje i jačanje mira, a humanizam, pluralizam i komunikacija su od krucijalne vrijednosti, što Bošnjake u dijaspori treba da ujedini pod zajedničkim ciljem, postizanjem Njegova zadovoljsta, i očuvanjem onog istinskog, religije, jezika, kuture, jezika i tradicije.
Za Akos.ba: Rabija Arifović