Dr. Senaid Zajimović za Akos.ba: Vakufi su trajno dobro koje nastojimo sačuvati i unaprijediti

Od 02. do 13. aprila 2019. godine Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini će organizirati devetu po redu manifestaciju „Dani vakufa u Bosni i Hercegovini“.

Manifestacija počinje u Janji projektom kultivacije vakufskog zemljišta, a završava otvaranjem rekonstruisane Šarene džamije u Travniku. Sadržaji manifestacije bit će održani, pored Sarajeva i u Zenici, Travniku, Kiseljaku, Goraždu i Zavidovićima.

Tim povodom smo razgovarali sa direktorom Vakufske direkcije dr. Senaidom Zajimovićem.

Razgovarao: Voloder Sanadin   

Po čemu je specifična ovogodišnja manifestacija „Dani vakufa“, odnosno šta nam posebno možete izdvojiti iz njenog sadržaja?

Senaid Zajimović: Dani vakufa, imaju za cilj ukazati široj javnosti na značaj i ulogu vakufa kroz historiju postojanja Bosne i Hercegovine posebno u segmentu nastanka i urbanizacije bosanskohercegovačkih gradova. Zasigurno da je ovogodišnja manifestacija “Dani vakufa u BiH 2019”, specifična po svom bogatom vjerskom, kulturno-obrazovnom i ekonomskom programu. Teško je bilo šta posebno izdvojiti, obzirom da nam je svaki dan, svaki događaj izuzetno značajan. Ove godine želimo poslati jedinstvenu poruku svim građanima u BiH. Ideja o dobročinstvu je svojstvena čovjeku. Stara je koliko i čovjek. Dobročinstvo i solidarnost kao dvije glavne komponente vakufa potrebne su današnjem društvu više nego ranije. U prilici smo danas da svojim ulaganjem u dobro vratimo osmjeh na lica ugroženih i socijalno nezbrinutih.

Počinjemo sa projektom podizanja zasada povrtnih kultura, tačnije povrtne kulture krompir, na 30.000 m² vakufskog zemljišta u Medžlisu Islamske zajednice Janja, a završavamo sa svečanim otvaranjem rekonstruisane Šarene džamije u Travniku. Radi se o bogatom kulturno-obrazovnom sadržaju u okviru kojeg će biti organiziran naučno-stručni skup u Zenici pod nazivom „Socijalni aspekt vakufa“, te okrugli sto u Travniku o nastanku, historijatu, trenutnom stanju i perspektivi vakufa na području Travnika, zatim promocije knjiga: „Uloga vakufa u nastanku i razvoju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu“ i „Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine“  kao i svečano otvaranje novoizgrađenih džamija u Goraždu i Zavidovićima. Također je planirano i postavljanje kamena temeljca za izgradnju vakufskog poslovnog objekta „Divanhana“ u Han Ploči, Kiseljak. Zvanično otvaranje manifestacije  “Dani vakufa u BiH 2019” je u petak, 05. aprila, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i tom prilikom će, između ostalog, biti održana video projekcija o saradnji Islamske zajednice u BiH i institucija Države Kuvajt u realizaciji vakufskih projekata.

Akos.ba: Kroz svoje projekte Vakufska direkcija sarađuje sa brojim državama i njihovim direkcijama ili ministratstvima za vakufe. Do sada najplodniju saradnju imate sa Turskom i Kuvajtom što se vidi i po programu ovogodišnje manifestacije „Dani vakufa“. Koji su do sada realizirani projekti sa partnerima iz ove dvije prijateljske države?

Senaid Zajimović: Kroz sve aktivnosti i procedure koje provodi Vakufska direkcija, želimo da ukažemo na socijalnu, kulturnu, obrazovnu, vjersku i općedruštvenu ulogu vakufa u razvoju države, te da ukažemo na njihovu historijsku dimenziju u nastanku i urbanizaciji bh. gradova. Vakufi su trajno dobro koje mi nastojimo sačuvati i unaprijediti, prije svega oslanjajući se na svoje vlastite resurse. Onda kada nismo bili prilici da sami završimo projekte tražili smo pomoć od naših prijatelja koji se bave sličnom djelatnošću. Zahvaljujući dobroj saradnji sa prijateljskim fondacijama iz Turske, Kuvajta, Saudijske Arabije, Katara i drugih, obnovili smo i ponovno sagradili u agresiji porušene vjerske i kulturno-historijske objekte. Posebno se ponosimo dobrom saradnjom sa Generalnim sekretarijatom za vakufe države Kuvajt i Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske, kao zvaničnim državnim institucijama, kao i drugim institucijama i organizacijama iz tih zemalja, poput Humanitarne organizacije En-Nedžat, Rahma international, Bejtu zekat, Međunarodna islamska humanitarna organizacija, TIKA, Diyanet, Human Appeal iz UAE, Generalni kuvajtski komitet, Ihja turasul-islami idr.

Vezani tekst: Projekti Vakufske direkcije realizovani u proteklom periodu

Akos.ba: U programu manifestacije je i naučno-stručni skup na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici pod nazivom „Socijalni aspekti vakufa“. Da li je u naučnim krugovima i u javnosti dovoljno afirmisan socijalni aspekt i kapacitet vakufa?

Senaid Zajimović: Naučno-stručni skup „Socijalni aspekt vakufa“ se održava u organizaciji Vakufske direkcije i Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici. Cilj ovog skupa jeste propitati realne mogućnosti i poziciju vakufa kao institucije u bosanskohercegovačkom društvu, čime se nadilazi razumijevanje njegovog značaja kao historijske pojave i otvaraju perspektive savremenog stavljanja u kontekst dobrobiti.

Vakuf kao sredstvo za napredak u ekonomskom, kulturnom, društvenom i civilizacijskom pogledu nekog društva, imao je važnu ulogu u razvoju društva i naselja u mnogim islamskim zemljama. Vakuf je bio stoljećima najvažniji institucionalni vid socijalne zaštite i rješavanja konkretnih ljudskih pitanja. Vakufi su osnivali gradove, hranili gladne, liječili bolesne, pojili žedne, smještali putnike, premoštavali rijeke i popravljali puteve i česme. Poznati su česmanski vakufi u Mostaru čija je svrha bila da popravljaju česme koje su pojile žedne putnike u sunčanom Mostara. Drugi su opet osnivali vakufe za miraz siromašnim djevojkama a treći su vakufili imetak za smještaj napuštenih životinja itd. Vakufili su i mladi i stari i muško i žensko i oni koji su bili imućni i oni koji su imali manje. Zajednička nit svih ovih nastojanja jeste ideja da čovjek ne može promijeniti svijet ali može smanjiti nepravdu.

Trenutno je stanje takvo da je tema vakufa nedovoljno prisutna u javnom diskursu među muslimanima, i takvo stanje treba mijenjati. Vakufska direkcija posebno vodi računa kako o promociji ideje vakufa i uvakufljenja, tako i o zaštiti institucije vakufskog dobra. Transparentnost u radu je prilika da se oživi institucija i popularizira vakuf, te pokaže ljudima mogućnost da i oni budu dio tima koji će svojim dobrima i vakufom učestvovati u općem boljitku  zarad zadovoljstva Allaha dž.š. U tom smislu, svaka donacija, stipendija ili razvojni projekat treba biti prezentiran javnosti kao vid podsticaja na činjenje dobra i afirmacija međusobne brige i pomaganja među ljudima i muslimanima.  U okviru općeg sistema i shodno svojim potrebama, svaka zajednica muslimana ima obavezu razvijati vlastiti sistem vakufa i na taj način oživljavati instituciju vakufa. U današnje vrijeme i na prostorima naše države, mogle bi se razvijati brojne vrste vakufa i sve one mogle bi imati značajnu ulogu u postizanju boljitka i blagostanja zajednice i njenih članova.

Akos.ba: S obzirom da ste već deset godina na čelu Vakufske direkcije možete li nam uporediti stanje koje ste zatekli, promjene u odnosu institucija, društva i medija prema vakufima u proteklom periodu?

Senaid Zajimović: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje, zaista imam veliki potrebu da se zahvalim i pohvalim svoje prethodnike koji su na čelo Vakufske direkcije došli odmah nakon prestanka agresije na našu državu. To je bio izuzetno težak period za cijelo bosanskohercegovačko društvo, pa i za naše vakufe i vakife. Valjalo je oživjeti nešto što je socijalistički režim uništio. Vakufska direkcija je imala najveće ovlasti ali i najveće obaveze da očuva i unaprijedi vakufsku imovinu. Uradila je mnogo,  jer dvadeset godina od ponovne uspostave Vakufske direkcije (1996-2017) dovoljan je vremenski period, i dovoljan razlog da joj se nastavi ukazivati povjerenje.

Drastičan je odnos institucija prema vakufu danas u odnosu na postratni period. Danas je možda teže neka pitanja riješiti nego prije. Tako trebamo istaknuti, da je npr. u ranijem periodu bilo lakše usvojiti Zakon o restituciji, nego što je to danas. Kako vrijeme odmiče sve nam je teže ostvariti komunikaciju sa ministarstvima po ovom pitanju, a da ne govorimo o mogućnosti iznalaženja rješenja i donošenja Zakona o povratu imovine. Nažalost tada nije bilo političke volje i hrabrosti, a danas je još manje ima.

Nadalje, i u našem društvu i u našim medijima je tema vakufa nedovoljno zastupljena. Nažalost vrlo malo se radi na tome da se vakufi sačuvaju, unaprijede, da se prilagode savremenom dobu i da se iznađu nove forme korištenja. Ako nismo u prilici da ostavimo vlastiti vakuf, možemo se barem pobrinuti za vakufe svojih predhodnika. Zato mi i oragniziramo svake godine našu manifestaciju, Dani vakufa u BiH, da podsjetimo i naše društvo i naše medije na važnost naših vakufa, i na potrebu angažmana svakog člana zajednice u zaštiti naših vakufa.

Akos.ba