Dr. Fikret Hadžić: Loša zakonska regulativa i pojedini političari sprječavaju arapske investicije
U ovom procesu treba učiti od racionalnih Britanaca. Naime, prije mjesec dana, uz podršku Britanske vlade, u Londonu je održan World Islamic Economic Forum (Svjetski islamski ekonomski forum). Na Forumu je bilo prisutno 1800 političara i poslovnih ljudi iz 115 zemalja svijeta. Forum je otvorio britanski premijer, a na svečanoj večeri govorio Princ od Velsa (Princ Čarls). Oni su jako afirmativno govorili o islamskoj ekonomiji, bankarstvu i finansijama i potrebi njihovog daljeg razvoja kao alternativnog načina finansiranja. Nisu propustili da ukažu na to koliko Velika Britanija podržava islamsko bankarstvo, zbog čega je investiranje u Veliku Britaniju dobro za investitore iz islamskog svijeta, te da ponude projekte koji bi se mogli finansirati kapitalom islamskih investitora.
Razgovarao: Semir Imamović
Svjedoci smo da je arapsko – musimanski kapital veoma dobro primljen u susjednim zemljama, Srbiji, Hrvatskoj i Crno Gori. U tim zemljama svi čine sve što je potrebno da se arapsko – muslimanski investitori osjete da su došli u prijateljsko okruženje. U Srbiji čak pristaju i na šerijatske uvjete poslovanja. U Bosni i Hercegovini je potpuno drukčija atmosfera. Nažalost, BiH ne čini skoro ništa da privuče arapsko – muslimanski kapital.
Kako komentirate priliv arapsko – muslimanskog kapitala u spomenutim zemljama i navedeni odnos BiH prema istom pitanju?
Dr. Hadžić: Kapital odlazi na područja i u države u kojima ima izgleda da se oplodi. Obično su to državekoje su politički i ekonomski stabilne, u kojima postoje resursi, a jedan od najvažnijih jeste stručna, kvalifikovana, ali i relativno jeftina radna snaga. Pored toga, kapital očekuje da dolazi u povoljno i stimulativno poslovno okruženje u kojem poslovanje neće biti opterećeno suvišnom birokratijom, te u kojem razni inspektori neće stajati pred vratima firme čekajući na red kada će moći ući i oglobiti novopristigle investitore. Nažalost naša zemlja još uvijek "nije spremna" za velike i ozbiljne investitore i investicije. Kod nas je suviše politiziran poslovni ambijent i gotovo da se ništa ne može završiti bez "podrške" politike i političara. To znatno otežava proces investiranja i poskupljuje proces poslovanja. Poseban rizik je u tome da se neko od stranačkih političara pohvali time da je upravo on "doveo" novog investitora. Njegovi politički protivnici stupaju na scenu i čine sve da onemoguće, otjeraju ili bar otežaju poslovanje novih investitora. I dok, s jedne strane, zemlje iz našeg okruženja čine napore u privlačenju investitora iz arapskih zemalja, naši političari se ponašaju kao da im ne trebaju nove investicije, te da ih nije briga za nova radna mjesta i razvoj domaće privrede. Oni će i dalje nastaviti "krpiti budžetske rupe" iz fondova MMF-a ili komercijalnih banaka, sve do trenutka dok ta "budžetska rupa" ne dostigne tolike razmjere da se više neće moći zakrpiti. Uz navedeno, ne treba zaboraviti da su investitori iz arapskih i muslimanskih zemalja medijski prilično dobro popraćeni u nama susjednim zemljama, mada javnosti nije poznat sadržaj zaključenih poslovnih aranžmana. Ponekad se stiče dojam da je njihovo prisustvo i dolazak više u funkciji lokalne političke promocije, a da konkretni poslovni aranžmani, na neki način, ostaju po strani. Ukoliko bi se sumirale izjave političara o najavljenim investicijama iz arapskih i drugih muslimanskih zemalja onda bi se moglo govoriti o desetinama milijardi dolara novih investicija. Ipak, od najave do realizacije investicije prilično je dug put.
U posljednje vrijeme vode se ozbiljne političko – medijske kampanje protiv arapskih investitora i turista. Kako komentirate takvu praksu u BiH?
Dr. Hadžić: U tome ste, na žalost, u pravu. Ono što se u posljednje vrijeme kod nas dešava upravo je u suprotnosti sa globalnim trendovima. Kako će se arapski investitori i turisti osjećati dobrodošlim ukoliko se u različitim domaćim medijima organizovano i gotovo dirigovano šalju "loši signali i poruke". Uostalom, trebamo se svi zamisliti kako bi se osjećali da se to isto nama, u tim zemljama, dešava. I umjesto da se koriste poslovne prilike za našu promociju, mi se trudimo da otjeramo i ono malo investitora i turista koji nam dolaze. Upravo je turizam jako značajan sa aspekta povezivanja i upoznavanja sa ljudima i kulturama različitih zemalja. Nakon turista obično dolaze preduzetnici i investitori. U tom smislu jako je važno turistima, kao predhodnici, ukazati gostoprimstvo po kojem smo, bez razlike na trenutne i prolazne političke i socio-ekonomske probleme, ipak poznati.
Može li se procjeniti na kom nivou je prisutan arapsko – muslimanski kapital u BiH?
Dr. Hadžić: Naravno. Za to postoje podaci koje publikuje Centralna banka BiH. Od većinski muslimanskih zemalja, do sada je Turska najviše investirala (ukupno 149 miliona Eura ili 2,6% od ukupnih stranih investicija u BiH). Ipak, to je tek 11% onoga što je investirala Austrija, 15% onoga što je investirala Srbija, 32% Rusija, pa čak manje od Švajcarske ili Holandije. Druge arapske i muslimanske zemlje nisu značajni investitori u BiH. Međutim, zabrinjava to da ne postoji dovoljno odlučnosti i spremnosti da se privuku ovi investitori za koje su zainteresovane gotovo sve zemlje u svijetu. U uslovima globalne finansijske krize, ali i poslije nje, investitori iz arapskih zemalja predmet su posebnog interesa mnogih vlada jer su se upravo oni pokazali kapitalno potentni i spremni za investiranje.
Znamo da ste dobro upoznati sa položajem islamskog bankarstva u BiH. Znamo da u BiH zakoni o bankarstvu ne idu na ruku islamskom bankarstvu, da li bi promjena te zakonske regulative u pozitivnom smjeru otvorila vrata islamskom bankarstvu, odnosno znate li ima li dovoljno zainteresiranih jakih banaka da bi odmah došle u BiH sa tim pozitivnim zakonskim promjenama?
Dr. Hadžić: Iako se često o tome govori, nemam pouzdanu informaciju o spremnosti nekih islamskih banaka da dođu u BiH. Mi smo malo i siromašno bankarsko tržište, tako da bi dolazak islamskih banaka kod nas mogao biti samo u kontekstu širenja njihovih aktivnosti u dijelu Centralne, Južne i Jugoistočne Evrope. Za to postoji dovoljan tržišni potencijal. U ovom procesu treba učiti od racionalnih Britanaca. Naime, prije mjesec dana, uz podršku Britanske vlade, u Londonu je održan World Islamic Economic Forum (Svjetski islamski ekonomski forum). Na Forumu je bilo prisutno 1800 političara i poslovnih ljudi iz 115 zemalja svijeta. Forum je otvorio britanski premijer, a na svečanoj večeri govorio Princ od Velsa (Princ Čarls). Oni su jako afirmativno govorili o islamskoj ekonomiji, bankarstvu i finansijama i potrebi njihovog daljeg razvoja kao alternativnog načina finansiranja. Nisu propustili da ukažu na to koliko Velika Britanija podržava islamsko bankarstvo, zbog čega je investiranje u Veliku Britaniju dobro za investitore iz islamskog svijeta, te da ponude projekte koji bi se mogli finansirati kapitalom islamskih investitora. Obznanili su da Britanska vlada radi na emisiji islamskih državnih obveznica (sukuk) u vrijednosti 200 miliona funti… itd. I tako, dok su Britanci uskladili svoje zakone da bi privukli investitore iz islamskih zemalja mi kao da se utrkujemo u tome kako ih onemogućiti i obeshrabriti da dođu u BiH. Tome doprinosi i nepovoljna domaća zakonska regulativa koja ne omogućava poslovnu ekspanziju ove vrste bankarstva. Ukoliko se propusti predstojeća šansa da se promjenama Zakona o bankama u FBiH olakša poslovanje islamskih banaka, onda se ne možemo nadati dolasku novih islamskih banaka u BiH. Ne želim da vjerujem u to da pojedini politički i bankarski lobiji upravo rade na tome da se zaštite domaće konvencionalne banke od konkurencije.
Kako procjenjujete odnos Turske prema investiranjima u BiH. Turska također ulaže u regionu. Mnogi građani BiH kažu braća Turci nama govore da smo njihovi a ulažu u Srbiju?
Dr. Hadžić: Ovo sa Turskom postaje pomalo frustrirajuće kako za domaće preduzetnike, tako i za domaću javnost. I dok su nam usta puna srdačne ljubaznosti, od biznisa se malo šta konkretno realizuje. Još uvijek imamo na sceni poslovno-turistička putovanja s jedne i druge strane, ali je teško vidjeti konkretne projekte i pomake. Turci kao i Arapi su poslovno oprezni i tako ih treba i posmatrati. Vjerujem da su vremena za veće investicije ispred nas, ali se malo što može uraditi ukoliko se ne osigura politička stabilnost i prihvatljivo poslovno okruženje o kojem sam na početku govorio.
Na kraju, da li ste ipak optimista kada je u pitanju dolazak arapskog, turskog, odnosno muslimansog kapitala u BiH?
Dr. Hadžić: I pored problema na koje sam ukazao u cilju njihovog prevazilaženja, optimista sam po pitanju investiranja kapitala iz muslimanskih zemalja u BiH. To se sigurno uskoro neće desiti, ali stabilizacijom ukupnih prilika u BiH i našim približavanjem Evropskoj Uniji vjerujem da će se desiti krupne promjene na planu investiranja. Naravno, sve to će zavisiti od nas i naše sposobnosti da kreiramo prihvatljiv poslovni ambijent za investitore. Takođe, ono o čemu nismo ovom prilikom imali vremena govoriti, ali što predstavlja izvanredan potencijal za BiH, jeste investiranje na islamski prihvatljivim principima. Ovaj segment investiranja danas predstavlja pravu "hit-temu" u poslovnim, stručnim, ali i naučnim krugovima u svijetu. Na tom polju, kod nas se prave značajni iskoraci o kojima se treba, može i ima što reći.
saff.ba
