Dok u Sarajevu psi gospodare parkovima u Hrvatskoj urbano vrtlarstvo u ekspanziji
U Bosni i Hercegovini, a posebno u Sarajevu zadnjih godina je na sceni izuzetno velika devastacija svih zelenih površina, posebno parkova, dječijih igrališta i harema.
Pored toga mnoge poljoprivredne površine u urbanim i suburbanim zonama zjape prazne ili su postale rasadnik ambrozije i drugih agresivnih korova. Ako ovome dodamo još i podatak da preko polovine obradivih površina u BiH leže godinama, a u isto vrijeme uvozimo oko 80 % hrane.
Pametnom jei išaret dovoljan. U ovom tekstu vam donosimo podatke o vrlo progresivnom procesu u susjednoj Hrvatskoj koji pored obrađivanja tla i proizvodnje hrane vrlo pozitivno utiče na zdravlje društva.
Radi se o urbanom vrtlarstvu.
Dani kada se u gradovima uzgajalo samo cvijeće i ukrasno bilje postali su prošlost. U urbanim vrtovima širom Hrvatske danas se ponosno ističu paradajiz, paprike i raznovrsne salate. Dio je to društveno korisnog projekta koji je pokrenut 2013. u organizaciji Grada Zagreba, portala 24sata i Radija Kaj, uz potporu Peveca i jedne fabrike sokova koji su prepoznali važnost nastanka i razvoja društvenih vrtova u Hrvatskoj. Grad Zagreb je od proljeća 2013. do konca 2014. formirao i uredio čak deset Gradskih vrtova Zagreb u kojima vrtne gredice koristi 2 000 Zagrepčana.
Mnogi drugi gradovi prepoznali su važnost urbanog vrtlarenja za dobrosusjedske odnose i povećanje bioraznolikosti u gradskim središtima – prosječni urbani vrt, naime, nije samo zelena površina nego i mjesto gdje se ponovno uspostavlja prirodna ravnoteža, a građani imaju priliku vrtlarenjem poboljšati kućni budžet i opustiti se nakon svakodnevnog stresa.
Varaždinski vrt prvi je hrvatski društveni vrt o kojem od 2012. godine brine udruga Gredica, a Osijek je 2014. osnovao svoje “Osječke urbane vrtove” u kojima surađuje s permakulturnom Udrugom Ospera.
Tokom ove i protekle godine urbane vrtove otvorili su i Velika Gorica, Rijeka, Sisak, Karlovac i Čakovec.
Trenutno se Hrvatska može pohvaliti s dvadesetak gradskih vrtova u kojima više od 3 000 porodica besplatno koristi zemljište. U većini ovih gradova traži se “gredica više” pa većina gradova koji su otvorili prve vrtove sada planira i naredne lokacije. Partnerima projekta u međuvremenu su se pridružili Privredna banka Zagreb, Mesna industrija Ravlić, Samoborka i Eko taxi uz čiju potporu organiziramo edukativne radionice, donacije i vrtne zabave.
Za edukativne radionice zaduženi su stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji su tokom proteklih godina mnoge korisnike vrtnih parcela i sve zainteresirane posjetitelje, poučili kako kompostirati te zaštititi povrće od bolesti i štetnika te kako pravilno koristiti organska gnojiva jer štetnim hemikalijama u urbane je vrtove pristup zabranjen. Korisnici također dobivaju i besplatne sadnice, dar firme Ecoimpuls.
Znamo da nema ukusnijeg obroka od onog pripremljenog s povrćem koje je nekoliko trenutaka ranije ubrano iz vlastitog vrta. Povrće tako zadržava sve vitamine i minerale te se štedi energija potrebna za čuvanje u frižideru. A ako se uzgaja ekološki, možete biti sigurni u njegovu kvalitetu, a da pritom ne platite paprenu cijenu. Također, dostupni su vam i sastojci koje je katkad teško pronaći u trgovinama, primjerice majčina dušica s aromom limuna i drugi “egzotični” začini”. Na svakoj akciji u Gradskim vrtovima održavamo i radionice “Iz vrta na stol” s poznatim kuharima – edukacije i degustacije. U tome nam pomaže humanitarna udruga Renato-kuhari bez granica čiji se osnivač Branko Ognjenović osobito posvetio posebnim prehrambenim potrebama djece s različitim oboljenjima, a sav prihod odlazi u humanitarne svrhe, za rano otkrivanje srčanih bolesti, prenosi portal 24sata.hr.
Ovo je samo dio atmosfere koju proizvode urbani vrtovi u Hrvatskoj. Nadamo se da će uskoro ovaj pozitivni trend proširiti i u urbane srednice nše domovine.
Akos.ba
