Ekonomija

Direktor “Žitoprometa” iz Bijeljine: Izloženi smo nelojalnoj konkurenciji iz Srbije

Kompletna mlinsko-pekarska branša trenutno je izložena nelojalnoj konkurenciji koja dolazi iz Srbije, kaže Mirković

Bijeljinski „Žitopromet“ AD u proteklom periodu je na tržište Turske sedmično u prosjeku izvozio skoro 300 tona brašna. Bogdan Mirković, direktor ovog preduzeća, kaže da je kapacitet mlina za preradu pšenice u februaru bio maksimalno uposlen, kao u nekim sretnim godinama u vrijeme ljetnjih mjeseci, u julu i augustu.

Rast izvoza

– Brašno izvozimo u više gradova na području Turske. Kapaciteti njihove prerađivačke industrije su ogromni, te smo brašno počeli pakovati i u džambo vreće, težine od jedne tone. U pogledu otkupljenih količina žitarica, pšenice, soje i kukuruza, lider smo na širem području, ne samo u Semberiji, već i u Republici Srpskoj. Prošla godina bila je karakteristična i po tome što se veliki broj poljoprivrednih proizvođača opredijelio za sjetvu soje. U odnosu na ranije godine, otkupili smo znatno veće količine soje. Određene količine smo isplatili, ali se sve više proizvođača odlučuje i za preuzimanje ekstrudirane, punomasne soje. Otkupljenu pšenicu smo isplatili bez kreditnih zaduženja, što je rijedak slučaj kod nas – kaže Mirković.

Pekarski program „Žitoprometa“ permanentno se obogaćuje i dopunjava novim proizvodima. Direktor Mirković kaže da je više zainteresiranih poslovnih partnera iz inostranstva posjetilo u proteklim mjesecima „Žitoprometovu“ pekaru i maloprodajnu mrežu, te da su se uvjerili da je ovo preduzeće na prvo mjesto stavilo kvalitet proizvoda, a ne profit.

– Već ima naznaka za proširenje saradnje s drugim kompanijama i „Žitopromet“ bi mogao postati spona u saradnji između Nijemaca, Makedonaca i Rusa. Pojedine inostrane kompanije su zainteresirane za saradnju u oblasti prenosa znanja, tako da bi naši tehnolozi i pekari mogli uskoro početi vršiti obuku u nekoj od njihovih kompanija. Imali smo i posjete predstavnika pekarske industrije iz Turske i oni su zainteresirani za preuzimanje od nas tehnologije za pripremu proizvodnje pojedinih vrsta hljeba, koje do sada niko nije uspio u BiH kopirati, prije svega mislim na proizvodnju somuna. Za pekarsko tržište Bijeljine je zanimljivo i to da čim mi pustimo u prodaju novi proizvod, konkurencija ga odmah pokušava kopirati, tako da mi uvijek idemo korak ispred konkurencije – tvrdi Mirković.

Nelojalna konkurencija

Pekarstvo je profitabilna djelatnost, ali je kompletna mlinsko-pekarska branša trenutno izložena nelojalnoj konkurenciji koja dolazi iz Srbije, kaže Mirković, prije svega, zahvaljujući uvozu niskokvalitetnog brašna koje ima nižu cijenu, od kojeg se dobijaju pekarski proizvodi lošijeg kvaliteta.

– Zbog pada standarda, potrošači su orijentisani na kupovinu jeftinijih proizvoda, ali, to često može imati dalekosežnije posljedice za zdravlje konzumenata. Inspekcijski organi trebalo bi da vrše redovnije kontrole uvoznog brašna i stočne hrane. U uvezenoj stočnoj hrani često se nalaze i komponente animalnog porijekla, što je veoma rizično za zdravlje stoke, na kraju krajeva, i ljudi. Naša šansa je u organskoj proizvodnji i to je naše generalno opredjeljenje – kaže Mirković. „Žitopromet“ AD trenutno u svojim proizvodnim i prodajnim kapacitetima zapošljava 230 radnika.

Kontrole u Turskoj

Brašno iz „Žitoprometa“ već je prisutno na tržištu Istanbula i Izmira, velikih turskih gradova. Objektivan problem, kada je riječ o izvozu brašna u Tursku, predstavlja česta promjena podzakonske regulative u Republici Turskoj, jer tamošnji inspekcijski organi imaju informacije da se pod okriljem „bosanskohercegovačkog brašna“ na tursko tržište plasira i brašno iz drugih država regiona. Kontrole su rigorozne i na tom tržištu ostat će samo oni koji poštuju propise.

(Lj. Lj./Faktor.ba)

Povezani članci