Digitalni strip “Bissania”: Fantasy svijet inspirisan Bosnom i Hercegovinom i njenom prošlošću

Nermin Fazlagić je 35-godišnjak koji je kao dječak ’90-ih godina prošlog vijeka morao napustiti Sarajevo i tražiti utočište u drugim zemljama. Danas živi u Veroni u Italiji, a u srijedu je u rodnom gradu predstavio svoj digitalni strip “The Tajdarr’s tale, Bissania”.

Strip čitaoca vodi na putovanje zemljom u kojoj drevna bosanska mitologija oživljava na nov i jedinstven način.

“Rođen sam u Sarajevu, ali živim u Veroni. Autor sam digitalnog stripa ‘Bissania’. Na stripu radim dugi niz godina iako je želja nastala dok sam još bio dijete. Rastao sam u dijaspori. Kroz djetinjstvo je bilo različitih tipova superheroja – američkih, italijanskih, japanskih, ali sam uvijek tražio nešto naše, izvorno bosansko”, priča Fazlagić za Anadolu.

Tada je odlučio da po prvi put napravi takav strip.

 “Mislim da naša zemlja, naša prošlost, kultura, ima toliko lijepih priča, toliko bogatu historiju, tradiciju i mitologiju, da zaista možemo ponuditi nešto novo novim generacijama, a u čemu će prepoznati i sami sebe. Ime stripa je ‘Bissania’ jer je to zemlja u kojoj se odvija radnja. Strip nije historijski, ne prepričava istinitu priču Bosne i Hercegovine, nego je to fantasy svijet koji se inspiriše Bosnom i Hercegovinom, našom prošlošću. Strip je u digitalnom formatu, to je novina na ovom našem tržištu”, pojasnio je Fazlagić.

Smatra da je ovo prvi strip koji se bavi ovom tematikom, da predstavi na jedan inovativan, fantasy način, prvenstveno osmanlijsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini.

“Taj period je bio inspiracija čitavoj priči. Prezentacija stripa je danas u Hanikahu Gazi Husrev-begove medrese. Odabrao sam Sarajevo jer sam imao jaku želju da odavde počne cijela ova priča. Ova priča je ustvari nastala iz moje ljubavi prema Bosni i Hercegovini, ovom gradu, prema svom narodu. Odlučio sam da to bude u Hanikahu jer odiše orijentalnom arhitekturom, koja se povezuje sa stripom”, rekao je Fazlagić.

Cilj je da se priča proširi i na ostale gradove, ne samo u Bosni i Hercegovini, jer je strip dostupan na četiri jezika – bosanskom, engleskom, italijanskom i turskom.

“Zaista vjerujem da je ovo jedna priča koja može biti interesantna ne samo ovdje u Bosni i Hercegovini. Ponavljam da nije čisto historijska i da iz tog razloga bilo koji čitalac, iz bilo kojeg kraja svijeta, će moći da uživa u priči koja je u principu borba dobra i zla, a na kraju uvijek pobijedi dobro”, istakao je Fazlagić.

Postoje već četiri broja stripa, a autor ne namjerava stati na tome. Plan je da svakog mjeseca izdaje po jedan broj.

“Priča će se nastaviti. Ovo je uvod uvoda. U ova prva četiri broja čitaoci imaju priliku da upoznaju glavne junake. Glavna junakinja se zove Emina, jedno od najprepoznatljivijih bh. imena. U ova četiri broja čitaoci će imati priliku da vide povratak glavnog junaka, čije ime još ne bih otkrio, u svoju rodnu zemlju. Vraća se nakon dalekog puta. U zemlji Bissaniji počinju da se dešavaju neki fenomeni, čudne stvari, pobunjenici napadaju sela. Niko još ne zna šta se dešava, ali glavni junak zna šta se dešava i šta slijedi. Ima misiju koju treba da ispuni. Tu upoznaje i glavnu junakinju”, ispričao je Fazlagić.

Smatra da je o historiji Bosne i Hercegovine na različite načine jako bitno govoriti.

“Prebitno je posebno u ovoj novoj eri. Veoma je teško u dijaspori, ali vjerujem i ovdje, da se na jedan inovativan način predstavi naše bogat naslijeđe, koje imamo u Bosni i Hercegovini. Mislim da su nove tehnologije načini kojima trebamo pristupiti, da sva ta naša historija kojom se s razlogom ponosimo, ne ostane zatvorena u knjigama”, dodao je Fazlagić.

Misli da je napokon došao dan da se bogata bh. historija predstavi uz pomoć novih tehnologija na jedan inovativan način.