Darfur, Sudan: Genocid koji ne vidite na televiziji

Onaj koji se dešava u Gazi nije jedini genocid koji je u toku. Dok se u vijestima uvijek iznova ponavljaju slike smrti uzrokovane izraelskim bombama, postoji kutak svijeta koji gori i lomi se uronjen u tišinu. Ovo je mjesto gdje se žene, očajne zbog nedostatka hrane, vješaju o drveće kako bi okončale muke. Novinari nemaju pristup (kao što se događa i u Gazi) glavnom dijelu vijesti, prisiljeni su vjerovati izvještajima Ujedinjenih naroda i raznih organizacija posvećenih odbrani ljudskih prava.

Zemlja u kojoj se događa ovaj genocid zove se Sudan, a specifična regija Darfur. Otkako je u aprilu 2023. započeo krvavi građanski rat koji pustoši zemlju po treći put od njezine nezavisnosti, etničko nasilje koje sukobljava Arape i crne Sudance zbog kontrole nad plodnom zemljom ponovo je sličlno onome iz prvog desetljeća. 21. stoljeća. Snage za brzu podršku (RSF), koje se suočavaju s regularnom vojskom u raznim područjima zemlje, održavaju gotovo apsolutnu kontrolu nad Darfurom, osim izoliranih gradova, a humanitarni radnici već mjesecima upozoravaju na etničko čišćenje koje provode arapske milicije.

Već u junu 2023. godine prikupljena su svjedočanstva koja govore kako su “okupljali i strijeljali” djecu koja su pokušavala pobjeći iz grada Geneine, dok je nevladina organizacija Human Rights Watch prikupila više od 200 svjedočanstava koja pokazuju provođenje kampanje etničkih napada. Čišćenje koje je organizirao RSF ima za cilj iskorijeniti postojanje masalitske (nearapske) etničke skupine. Jedna od prvih sudanskih ličnosti koja je podigla svoj glas da osudi ono što se dogodilo bio je Khamis Abakar, guverner Zapadnog Darfura i Masalita; nekoliko dana kasnije, ubijen je.

Neophodno je zapamtiti da su genocidne prakse nad crnim stanovnicima u Darfuru započele početkom stoljeća i da je bila potrebna zajednička misija Ujedinjenih naroda i Afričke unije (MINUAD) koja je završila u decembru 2020.

Crna statistika ovog prvog genocida kreće se između 200.000 i 300.000 ubijenih, a nemogućnost pristupa terenu novinara i organizacija onemogućuje tačan broj u sadašnjoj situaciji. Dobri odnosi koje RSF održava s Čadom (zemlja koja graniči s regijom Darfur) i Ujedinjenim Arapskim Emiratima osiguravaju protok oružja i materijala za paravojne jedinice, što je navelo Human Rights Watch da zatraži od UN-a da odobri embargo na oružje u Sudanu. Nešto što se tek treba dogoditi.

Brojke koje imamo su zastrašujuće i označavaju najveću humanitarnu krizu današnjice. Najmanje 18 miliona ljudi u opasnosti je od teške gladi. Devet miliona ljudi (četiri miliona su djeca) bilo je prisiljeno napustiti svoje domove u onome što se smatra najozbiljnijom izbjegličkom krizom u ovom trenutku. Otprilike 80% zdravstvenih ustanova u zemlji ne radi. U kampu za raseljene osobe Zamzam, procjenjuje se da 30% djece pati od akutne pothranjenosti. Prema procjeni stručnjaka Ujedinjenih naroda, između 10.000 i 15.000 ljudi ubijeno je samo u gradu Geneina tokom druge polovine 2023. U novembru 2023. godine, u jednom vikendu, više od 800 ljudi je sistematski pogubljeno od strane arapske milicije u gradu Ardamata.

UN su zatražile budžet od 2,7 milijardi dolara za ublažavanje situacije, ali je krajem aprila skupljeno samo 10% prikupljenih sredstava u poređenju s 3,5 milijardi dolara vojne pomoći koju su Sjedinjene Države tražile Izraelu. A Geneina, glavni grad zapadnog Darfura, nalazi se 1000 kilometara od N’Djamene (glavnog grada Čada) i 1500 kilometara od Kartuma (glavnog grada Sudana), što čini pristup humanitarnoj pomoći iznimno teškim.

Šutnja međunarodne zajednice pred događajima u Darfuru gotovo je jednako iznenađujuća kao i ravnodušnost koja se ogleda u društvima koja svakodnevno demonstriraju u korist Palestinaca, ali koja ni riječi ne govore o drugom, divljačkom genocidu koji se odvija u Darfuru. Ovakva pasivnost znači da će se nasilne akcije protiv etničke skupine Masalit intenzivirati u nadolazećim mjesecima.(stav.ba)

akos.ba