Da li ljepše vrijeme zaista utiče na poboljšanje našeg raspoloženja?

Iako su ovi osjećaji izraženi od strane mnogih ljudi, postavlja se pitanje da li su to obične pretpostavke ili postoji utemeljen dokaz za poboljšanje raspoloženja jednostavno zbog ljepšeg vremena, piše portal psychologytoday.com.

Da li se naše raspoloženje stvarno poboljša zbog dolaska proljeća i ljeta?

Ovo pitanje je složeno i izmiče jednostavnom da ili ne odgovoru. Na primjer, jasno je da su ljudi koji pate od sezonskog afektivnog poremećaja pod jakim utjecajem vremenskih promjena, te često proživljavaju depresiju zbog zime, koja polahko jenjava sa dolaskom proljeća, prvenstveno zbog povećane dnevne svjetlosti (Oren et al., 1994). Dakle, za ljude koji pate od ovakvog poremećaja, proljeće zaista donosi sa sobom bolje raspoloženje.

Ipak, kada je riječ o drugim ljudima, dosadašnja naučna literatura je utvrdila da je povezanost između vremena i raspoloženja izrazito mala i ponekad iznenađujuća (npr, Keller i dr., 2005). Na primjer, Deniseen (2008) je proučavao preko 1600 ljudi, ispitivanjem dnevnih izvještaja o njihovom stanju i izvještaje meteorološke stanice (npr. temperatura, sunčeva svjetlost, vjetar itd.). Rezultati su pokazali da nijedno od vremenskih mjerenja nije značajno predvidjelo pozitivan utjecaj (npr., osjećaj entuzijazma, inspiracije, odlučnosti). Međutim, bilo je dokaza o negativnom afektu (npr., osjećaj nervoze, uznemirenosti, razdražljivosti) što je bilo povećano s toplijom (ne hladnijom!) temperaturom i smanjenjem sunca i sa manje vjetra. Sve u svemu, efekti su bili mali, a nalazi ukazuju da iako je vrijeme povezano sa ljudskim raspoloženjem, toplije temperature zapravo povećavaju negativne osjećaje kod ljudi (iako više sunčeve svjetlosti, kao što bi se moglo očekivati, ima više poželjan efekat, pošto su, naglašavam, efekti bili skromnih dimenzija).

Međutim, vrlo je verovatno da bolji vremenski uslovi daju više indirektne koristi. Ljepše vrijeme često omogućava ljudima da budu napolju i da se druže u prirodi. Na primjer, barem 90 minuta hoda kroz park rezultira da ljudi pokazuju manje negativna razmišljanja i izlažu svoj mozak zdravijim aktivnostima (Bratman i dr., 2015.). Isto tako, istraživanje je također pokazalo da planinari pokazuju 50% više kreativnosti, nakon samo nekoliko dana planinarenja (Atchley i dr., 2012.). Zbog toga, čak i ako ljepše vrijeme samo od sebe ne proizvodi ogromnu direktnu korist za pojedince, ljepše vrijeme može poboljšati zdravlje i mentalne sposobnosti ljudi kroz veću povezanost sa prirodom i više aktivnosti.

Za Akos.ba preveo: Jasmin Mujakić