Bošnjaci za šest godina izgradili veleljepni Islamski centar u Mainzu
Piše: Almir MEHONIĆ
Kada je u novembru 1991. godine grupa od dvadesetak Bošnjaka, svjesna važnosti institucije džamije u očuvanju vjerskog i kulturnog identiteta u emigraciji, osnovala Islamski kulturni centar u Mainzu, vjerovatno nisu ni slutili da će 28 godina kasnije, kao plod te inicijative, izniknuti najreprezentativniji Islamski centar Bošnjaka u Njemačkoj.
Ipak, iza ovog uspjeha stoje godine napornog rada i predanog organiziranja. Prethodno je ovaj Centar promijenio čak pet lokacija i tri imama. Prvi imam bio je Halil ef. Makić. Njegovim odlaskom na studije šerijatskih znanosti imamsku dužnost preuzima Dževdet ef. Mujović, zatim Bekir ef. Šuško, da bi 2004. godine na mjesto imama ponovno došao sadašnji imam, tada već svršenik Univerziteta u Medini Halil ef. Makić.
Prvi predsjednik džematskog odbora bio je Sabit Hadžipašić, a njegovi prvi saradnici bili su: dr. Dželil Karadžić, Adil Hadžić, Razim Palić, Galib Terović, Ismail Ljajić, Hamid Suljić, Hamed Dedajić, Fadil Hurtić, Ahmo Grbić, Sulejman Kajtazović, r. Džafer Karahasanović, Aćif Begić, Ibrahim Karaman, Bećir Pašić, r. Husein Imširović, Asim Palić, Majisad Adilagić, Ferid Imširović, Islam Garibović i Safet Hadžić.
Posvećenim radom Bošnjaci Mainza i okoline su u septembru 2013. svečano položili kamen temeljac na placu koji su kupili za izgradnju novog Islamskog kulturnog centra uz prisustvo više hiljada Bošnjaka iz Njemačke, Austrije, Luksemburga i Švicarske. Kamen temeljac položili su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, imam džemata Mainz Halil ef. Makić, predsjednik džemata Rifat Halilović, predsjednik Građevinskog odbora Nusret Faković, ministrica u pokrajini Rheinland-Pfalz Irene Alt, načelnica općine Mainz‑Hechtsheim Ursula Groden-Kranich, poduzetnik iz Frankfurta Sako Dacić i poduzetnik iz Mainza Hasib Zuković. Tražio se i deveti član ove ekipe, a čast da s reisul-ulemom i ostalim učesnicima položi kamen temeljac pripala je najvećem donatoru na dan postavljanja kamena temeljca Raifu Jusufoviću, koji je tog dana donirao iznos od 10.000 eura.
Samo šest godina nakon toga, 15. septembra 2019, svečano će biti otvoren novoizgrađeni Islamski kulturni centar Bošnjaka u Mainzu; veleljepna građevina s munarom i kubetom čija se vrijednost procjenjuje na 2,5 miliona eura i koja objedinjuje 1.750 m2 građevinskog zemljišta. Objekt je izgrađen na četiri etaže i ukupne je kvadrature 1.500 m2 s ciljem da se zadovolje potrebe jednog modernog islamskog centra, sa 150 m2 mesdžida za muškarce i 70 m2 za žene, ali i s multifunkcionalnom salom, restoranom, kuhinjom, ostavom, podrumom, bibliotekom, uredom, čajnom kuhinjom, salom za sastanke, učionicama, stanovima i prostorom za parking. Za šest godina, koliko je trajala izgradnja džamije i centra, učestvovalo je 1.108 vakifa i donatora s novčanim prilozima i više od 50 osoba s materijalom. Najvećim dijelom bile su to džematlije s novčanim prilozima i prijatelji iz drugih džemata u okviru Islamske zajednice Bošnjaka Njemačke, dijaspore i Bosne i Hercegovine.
Na izgradnji su radile brojne firme i na stotine radnika dobrovoljaca. A možda i najveći kuriozitet predstavlja podatak da za sve ovo nije podizan kredit i da je sve finansirano iz dobrovoljnih priloga i članarine ovih vrijednih Bošnjaka. Bošnjaci Bosne i Sandžaka hiljadama kilometara daleko od svojih topraka, ruku pod ruku, možda su uputili i najveću lekciju svim Bošnjacima, lekciju kako se zajedništvom i sviješću o jasnom cilju mogu učiniti veliki koraci.
Kako su nam rekli u IKCB Mainz, na svečanost otvaranja pozvani su visoki predstavnici političkog, kulturnog i vjerskog života Njemačke i Bosne i Hercegovine. Centralna svečanost i otvorenje džamije planirana je posljednjeg dana, 15. septembra, a čast da otvori IKC Bošnjaka u Mainzu pripala je reisul-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću. Za taj dan kao gost najavljena je i premijerka pokrajine Rheinland-Pfalz Malu Dreyer, kao i Michael Ebling, gradonačelnik grada Mainza. Za ovu priliku formirano je čak devet timova i oni zajedno broje gotovo 100 članova koji će raditi na pripremi trodnevne manifestacije. U petak, 13. septembra, bit će upriličena džuma s reisom, a istog dana u večernjem terminu bit će organizirana tribina na temu islama u Njemačkoj. U subotu, 14. septembra, održat će se manifestacija “Večer Kur’ana”, kao i svečanost Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Planirano je da se u toku ova tri dana organiziraju i sastanci na raznim nivoima s reisul‑ulemom.
Halil ef. Malić, imam IKC Bošnjaka u Mainzu: Težimo odgojiti generacije koje će voljeti život
STAV: Šta za Bošnjake u Njemačkoj i uopće Bošnjake u dijaspori predstavlja poduhvat izgradnje jednog ovakvog centra?
MAKIĆ: Islamski centar, odnosno džamija kao njegov integralni i centralni dio, u pravom je smislu Nuhova lađa spasa svakom muslimanu u svakom mjestu, a pogotovo muslimanima koji žive u nemuslimanskom okruženju. U vremenu gotovo potpune duhovne opustjelosti, nestanka moralnih vrijednosti i sveprisutnijeg agresivnog materijalističko-ateističkog pogleda na svijet, uloga džamije dobija na posebnoj važnosti. Ali ona uloga koja joj u društvu i stvarno pripada, a koja je nažalost i u muslimanskim sredinama, čak i u onim najoriginalnijim područjima, zagubljena. U hodu valja vraćati ulogu džamije u društvu i nastojati čuvati svoj vjerski, kulturni i nacionalni identitet.
STAV: Koje su perspektive muslimansko-bošnjačke zajednice u dijaspori?
MAKIĆ: Nastojat ćemo graditi zajednicu svjesnu sebe, kao i vrijednosti koje nosi kroz vjerska učenja kojima pripada, otvoriti se prema ovom društvu koje je otvoreno i spremno za saradnju. S obzirom na to da naš centar posjeduje i nekoliko multidisciplinarnih sala, želja nam je redovno priređivati naučne seminare i kružoke kroz koje bismo naše džematlije, mlade pogotovo, pripremali za preuzimanje odgovornosti u svim sferama života. A to znači kako u svom privatnom životu, gdje težimo odgojiti generacije koje će voljeti život i umjeti ga osmisliti kroz izgrađivanje osobnog osjećaja odgovornosti prema svom Gospodaru, prema sebi, svojoj porodici, svojoj rodbini, svijetu oko sebe, prirodi…, tako i u javnom životu gdje odgovornost za društvo mora biti dijelom naše životne orijentacije. S obzirom na to da je njemačko društvo, kao što sam već rekao, veoma otvoreno po tom pitanju, to nam daje još veće šanse i mogućnosti, ali i veće obaveze i odgovornosti. Bez toga i nema produktivne ličnosti.
STAV: Jesu li mladi Bošnjaci u dijaspori spremni za takve izazove?
MAKIĆ: Mi upravo na ovom putu želimo pripremiti naše generacije da se ne stide sebe, svog porijekla, a pogotovo ne svoje vjere. Sve to bez dobro obrazovane jedinke ne može dobiti na vrijednosti. Mi smo svjesni da je prvi imperativ naše vjere “uči”. Ovo društvo u toj oblasti mladima nudi velike mogućnosti, te je na nama da kod njih razvijamo svijest o vrijednosti znanja, pogotovo ako se uzme u obzir da kao narod i nismo puno skloni knjizi i da je ovaj tehnološki razvoj i razvoj socijalnih mreža itekako doveo u pitanje popularnost knjige, čitanja, pa i razmišljanja.
STAV: Šta sve od sadržaja i prostora obuhvata IKC?
MAKIĆ: Naš centar posjeduje džamiju za muškarce i žene, dvije prostrane abdesthane, tri učionice, jednu veliku konferencijsku salu, dva biroa, restoran, jedan stan, jedan apartman, jedan skromni poslovni prostor i dvije lijepo, i prema našoj tradiciji i kulturi, opremljene divanhane. U sklopu Centra je i veliki parking za auta na kojem, prema potrebi, može stati i do stotinu auta.
Stav.ba
