Moja putovanja

Beč, biser na obalama Dunava

Asocijacije na grad Beč su dakako tradicionalni zvuci valcera, barok, umjetnost, Mozart i Betoven, te obale divnog Dunava. Pijući bečku kafu u nekom od poznatih bečkih objekata, slušajući Mozartovu muziku, poštujući arhitekturu, učinit će putovanje u Beč istančanim, odmjerenim i doista nezaboravnim. Pejzaži Austrije u zoru prosto ostavljaju bez daha.

Nepregledne zelene livade, bistra jezera, krda konja, šume Štajerske kao i skupine jelena na ispaši prate vas tokom putovanja kroz Austriju. Po dolasku u Beč slijedi susret sa mnogo toga fascinantnog. Milenijumski grad koji je na svakom koraku sačuvao tragove jedne specifične kulture i arhitekture, te odaje dojam čarolije.

U Beču vlada sklad, počevši od ponašanja, prometa, grad je podređen turistima, ali na drag i susretljiv način. Grad leži na obalama jedne od ljepših rijeka, Dunava. Nezaobilazna destinacija pri posjeti Beču je svakako ljetnikovac Habsburške monarhije, dvorac Šenbrun. Vožnja do Beča i posjeta Šenbrunu odvest će vas u neko drugo vrijeme, vrijeme careva i carica, plemstva, paževa i dvorskih dama.

Ulazak u palatu će vam omogućiti potpun doživljaj proteklih vremena, te ćete se osjećati kao da ste u društvu habsburških vladara. Šenbrun ima preko 1400 prostorija, te je nastao kao manja kopija Versaja, a oko njega se nalaze prelijepi zološki vrtovi, najljepši ali i najstariji na svijetu. Posebna atrakcija i ponos vrta su pande, koje se danas vrlo rijetko mogu vidjeti u zatočeništvu, a u prirodi još i rjeđe.

Iznad Šenbruna se nalazi tzv. Gloreta sa koje se pruža pogled na palatu, ali također i na cijeli Beč, te su habsburški vladari objedovali u tim vrtovima, posmatrajući grad. U neka davna vremena raskošna odjeća, bogatstvo uzoraka, korseti i ostali elementi svojstveni baroku bili su uobičajena slika koja krasi vrtove ovog dvorca. Iako danas nije tako, i dalje se osjeća duh tih predivnih vremena.

Posjeta Beču treba sadržavati i pješačka tura kroz prvi bečki becirk (kvart). Ulica Ring, Opera, Muzejska četvrt, Parlament, Rathaus, trg Marije Terezije i katedrala St. Stefana pričaju, svako za sebe, posebnu i intrigantnu priču. Arhitektura ovog dijela Beča naprosto plijeni svojom ljepotom. Nezaobilazna je degustacija odličnih bečkih kolača, Mozart kugli, kafe i kebaba, ali i vožnja fijakerom uz zvuk uličnih svirača koji daju osjećaj radosti i bezvremenske čarolije, a iz daljine valcer kao da dopire do vas. Turisti su dobrodošli i u Islamski centar „Ebu Hanife“ u Beču, koji godinama nesebično pruža pomoć i podršku narodu Bosne i Hercegovine.

Jedan od bisera Beča je i Dunavski toranj. Građani Beča ovaj toranj zovu „Betonska igla”, visok je 352 metara, a sa njega se pruža nezaobravan pogled na grad i tok Dunava. Ukoliko pak želite okusiti dah adrenalina i zabave, odlučite se za posjetu Prateru. Zeleni dio Pratera nekoć je bio carsko lovište, sve dok ga Josip II. nije otvorio za javnost. Danas je to idilično mjesto za šetače, trkače ili bicikliste, a najbrže ćete ga upoznati ako sjednete na Liliputbahn, starinsku željeznicu koja na nekoliko kilometara pruge vijuga parkom. O

dličan pogled iz ptičije perspektive pruža Prater Tower, koji brzinom od 61 km/h lansira 117 metara u visinu. U Prateru se može uživati satima, ali i za kratko vrijeme ovdje provedeno mogu se doživjeti spektakularne čari ovog zabavnog parka. Vrijedno je spomenuti i muzej Albertina. To je najbolji bečki muzej, a tamošnja grafička zbirka među najvećima je na svijetu. Golema grafička kolekcija razdvojena je po stilskim razdobljima te, među ostalima, obuhvaća radove Durera, Michelangela, Maneta, Schielea, Picassa.

Putovati Evropom, a ne posjetiti Beč, bila bi greška. Ovaj divni grad, prijestolnica Austrije, na obalama lijepog plavog Dunava čiji talasi zapljuskuju u ritmu valcera, pruža priliku za osjećaj bogatstva historije i kulture.

Prekrasne građevine najbolji su predstavnici prošlosti grada, a teatri, muzeji, opera, pružaju mogućnost osjećaja neprevaziđene kulture. Ljepote ovog grada su brojne i ponosno čuvaju historiju čiji je svjedok plavi Dunav.

Za Akos.ba: Rabija Arifović

Povezani članci

Back to top button