Bajram u BiH: Sarajevo, Srebrenica, Banja Luka
U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz, a bajramsku hutbu i namaz u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevo predvodio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Bajram-namaz je klanjan u 6.10 sati, a prema ranije objavljenoj instrukciji, sabah-namaz klanjan je isključivo u prisustvu imama, mujezina i članova džematskog odbora, dok su vjernici pozvani da zbog mjera uvedenih na sprečavanju koronavirusa, sabah-namaz klanjaju u kućama, a u džamiju dođu 15 minuta prije bajram-namaza.
Kavazović je na samom početku hutbe podsjetio da je jučer bio dan Arefata, u kome je vrhunac obreda hadža, te kako je danas dan žrtve, Kurban bajram. Kako je kazao, u modernoj povijesti ovaj bajram će ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini.
– Svijet se suočava s velikom kušnjom koju možemo savladati pouzdanjem u Boga –
“Svijet se suočava s velikom kušnjom i izazovom. Virus je poharao mnoga društva i mnoge porodice. Mnogo je onih koji su izgubili svoje najmilije. Mnogo je bolesnih. No, i ovu kušnju možemo savladati kao i one prije: snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje. U ovom odabranom danu naša srca su s onim malobrojnim muslimanima koji će svojom telbijom radosnicom, u ime svih nas, ponavljati riječi što su u srcima i dušama svih muslimana i muslimanki: Odazivam Ti se, Bože, odazivam; odazivam Ti se, jer Ti u svom Gospodstvu nemaš sudruga. Sva zahvala pripada Tebi i sve blagodati su od Tebe i vlast je Tvoja, Ti zaista u svom Gospodstvu nemaš sudruga”, rekao je Kavazović.
Dalje je naveo kako je Arefat mjesto susreta Adema i Have, mjesto novog otkrivanja ljudske prirode i novog upoznavanja. Dan Arefata je dan početaka ljudske zajednice, dan bračnih odnosa, kako je rekao, “dan ljudskog roda u kome su naši praroditelji spoznali koliko su važni jedno drugom i koliko su potrebni jedno drugome. Njihov ponovni susret na Arefatu, nakon izgnanstva iz dženeta i dugog lutanja, jeste dan spoznaje i priznanja greške koju su počinili”.
“Dan Arefata je sama suština hadža, kako nas je poučio Vjerovjesnik, a.s., kada je rekao: ‘Hadž je boravak na Arefatu’. To je dan podsjećanja na naše pretke, dan u kome su oni, a i mi kroz njih, spoznali svoje ljudske potrebe, dan u kome su obnovili nadu u Božiju milost i oprost, dan u kojem se rodila nova želja za životom i strah od negove neizvjesnosti”, poručio je Kavazović.
Hadž i kurban, pojasnio je Kavazović, nas iznova podsjećaju na temelje naših života, na ono što je bilo na početku, ono što je sada i što će nam se desiti na kraju našeg ljudskog putovanja. Oni nas podsjećaju na ljudski pad i kajanje, na nadu i podizanje, na svijest o povratku sebi, na dobro i zlo koje vreba, na ono što je pravo među nama i ono što je krivo, na ono u čemu su naša nesreća i propast.
– Svađalački tonovi koje čujemo unose nemir i zabrinutost među nas –
Ibrahim, a.s., nam je kurbanom u liku svog sina Ismaila pokazao važnu duhovnu stanicu na kojoj treba da se zadrži svako od nas, svaki muškarac i svaka žena. Uvijek i iznova treba da preispitujemo svoj nijet prije nego što se odlučimo na čin.
“I mi danas, kao i Ibrahim, a.s., u svoje vrijeme, stojimo pred našim izazovima i kušnjama, dunjalučkim željama i zavjetima, ne samo vjerskim, već i moralnim i profesionalnim. Ibrahim, a.s., nas je podučio da čovjek treba da služi onome u što se zakleo. Svako od nas bi trebalo da ostane predan onome što jeste: učitelj vjere vjeri, roditelj porodici, političar politici, državnik državi, ljekar medicini, majstor svom zanatu, a umjetnik umjetnosti”, rekao je Kavazović, te nastavio:
“Sa žaljenjem moram konstatirati da smo se udaljili od imperativa da služimo onome u što smo se zakleli, na načelima morala, znanja i profesionalnosti. Ljudi od vjere, službe i struke ne bi smjeli dozvoliti da budu instrumenti manipulacija u ovako teškim prilikama koje proživljavamo. Svađalački tonovi koje čujemo u javnom prostoru, dok se borimo za živote i zdravlje ljudi, unose nemir i zabrinutost među nas. Ostrašćenost koju vidimo u komunikaciji poznatih javnih ličnosti, obrazovanih ljudi, čudi i zabrinjava”.
Bajram je, podvukao je, vrijeme u kome treba jedni drugima da priđemo, zatražimo halala i ponudimo izvinjenje.
“Ovi odabrani dani su idealni da započnemo dugu i tešku borbu protiv tih naših rascjepkanosti, zavada i javnih svađa. Neka prvi korak bude ademovska spoznaja da nismo u pravu, da često griješimo i pretjerujemo. Budimo hrabri u borbi sa samima sobom. Budimo odgovorni prema samima sebi i ne dozvolimo da pokvarimo vlastiti najljepši lik u kojem nas je Allah stvorio. Nemojmo čestitima i poštenima biti primjer lošeg postupanja i vladanja. U našem društvu budimo uzori, primjeri poštenja, morala i čestitosti. Širimo dobro i borimo se da ono postane dominantno među nama”, istakao je Kavazović.
– “Danas se naša vjera iskazuje disciplinom” –
Zamolio je da se povede računa o vlastitom zdravlju i zdravlju svoje rodbine i prijatelja, navodeći da se nalazimo u prilikama koje u novijoj historiji nisu zapamćene.
“Naši prijatelji i poznanici umiru u strašnim mukama i prolaze teška i bolna fizička i psihička stanja. Ljekari se bore da pomognu i olakšaju patnje, svjesni da lijeka za ovu zaraznu bolest još nema. Ono što možemo najlakše učiniti za sebe i za druge jeste da sami sebi pomognemo samozaštitom, noseći maske, čuvajući propisanu udaljenost i vodeći računa o higijeni”, rekao je Kavazović.
Poručio je kako danas vjera iskazuje disciplinom, u dobroj namjeri da sačuvamo život, jer „onaj ko bude uzrokom da se nečiji život sačuva kao da je sve ljude sačuvao“, kako nas opominje Uzvišeni. Samozaštita je danas sami dio vjere, najvrjedniji vid dobročinstva i morala.
“Nemojmo dozvoliti da nas razlike udalje jedne od drugih. Ne sudite ljudima o onome u čemu je Bog konačni sudija. Činimo ono što se od nas traži, pomozimo jedni drugima i natječimo se u dobru. Svima nam je zajednički neprijatelj Iblis i njegova vojska zla. Zloj napasti mržnje u sebi se suprostavite, tjerajte je iz svog srca kao što Sunce tjera tminu. Mislimo o danu kada od pomoći neće biti ni imetak, ni vlast, ni moć, već čisto dobro srce koje će svjedočiti pred Bogom. Savjetujem vam: ako ste uzeli nečije pravo, hak, vratite mu ga; ako ste nekoga zakinuli ili oštetili namirite mu; ako ste nekoga uvrijedili zatražite halala; a ako ste nekoga zapostavili potražite ga. Širite mir i dobro među ljudima”, istakao je Kavazović.
Na kraju je pozvao da se ovaj Bajram provede bez velikih okupljanja.
“Neka nam kurbani budu primljeni kod Allaha i neka budu zamjena za naše živote i živote naših najmilijih. Zamolimo Allaha jutros baš tom dovom. Dijelimo ih komšijama i rodbini na siguran način i ne dovodimo ih u opasnost. Svima vama od srca želim sretne bajramske dane. Neka nas Allah izbavi iz ove velike kušnje i neka se bolesnima među nama smiluje i podari ozdravljenje. Molimo Ga da nam da ono što je bolje za nas i za našu vjeru. Svima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, te Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i bošnjačkoj dijaspori želim sretne kurban-bajramske dane. Provedimo ih u radosti, nadi i iskrenom pouzdanju u Allaha. Bajram šerif mubarek olsun”, zaključio je u bajramskoj hutbi reisu-l-uelma Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Ranije je u Bosni i Hercegovini naloženo otkazivanje masovnih bajramskih svečanosti i prijema, kao i drugih vjerskih manifestacija.
Bošnjaci u Srebrenici su dočekali još jedan Kurban bajram. Na području opštine Srebrenica bajram-namaz jutros je klanjan u sedam aktivnih džemata, a centralna bajramska svečanost je održana u Bijeloj džamiji u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).
Pored Bijele džamije u gradu, bajram-namaz je klanjan i u Potočarima, Sućesci, Luci, Osmačama, Dobraku i Osatu. Kao i Ramazanski i Kurban bajram je zbog pandemije koronavirusa klanjan na manje mjesta na području opštine Srebrenica nego što je to bilo u prethodnim godinama.
Glavni imam Medžlisa islamske zajednice Srebrenica Damir ef. Peštalić rekao je da je bajram-namaz klanjan u skladu sa epidemiološkim mjerama i dodaje da je “dočekivati bajrame u Srebrenici velika radost”.
”Naravno, mi nikada nećemo dozvoliti da nam bilo ko ili bilo šta pokvari naše bajramsko veselje. Uvijek smatramo i vjerujemo da ima mnogo više dobrih ljudi, i da će na kraju dobri ljudi pobijediti i doći do izražaja. Ponosan sam na naše džematlije koji su pokazali i ovog puta, kao i svaki dan, da se u Srebrenici poštuju mjere koje su donesene. Ne bih kazao mjere, možda je bolje reći stvari koje čuvaju naše zdravlje. To smo dužni i kao vjernici. Pokazali smo na Bajramu da naši ljudi to poštuju, da vode računa. Naravno, radosni smo što smo dočekali Bajram u Srebrenici. Svaki Bajram, svaki dan, svaka minuta, sekunda, poslije genocida u Srebrenici dočekati u jednom novom životu koji svi zajedno pokušavamo formirati je velika čast i zadovoljstvo”, istakao je ef. Peštalić.
Ef. Peštalić je osvrnuo i na to što u srebreničkim džamijama jutros nije bilo struje. Naime, sinoć oko ponoći u jednom dijelu Srebrenice je nestalo struje.
”Veoma smo tužni što nije došlo do popravka kvara, električne energije. Zanimljivo je da jedna strana Srebrenice ima struju, jedna nema. Na ovoj drugoj strani na kojoj nije bilo struje su sve naše džamije, tako da mi jutros nismo mogli, da smo u bilo koju otišli, isto bi bilo, nismo imali struje. Smatram da je to jedna veoma ružna poruka i provokacija. Nadam se da nećemo više doživjeti takvu situaciju da ćemo ustati ujutro, spremati se u mraku i naš najradosniji dan dočekati u okolnostima koje nisu lijepe. Ne osjeća se čovjek lijepo, jer ne može iz svoje kuće rahat krenuti prema džamiji”, kazao je Damir ef. Peštalić.
Idriz Halilović svake godine na bajram-namaz dolazi u tradicionalnoj odjeći i sa konjem, a za Bajram kaže:
”Za mene bajram-namaz je tradicija dugogodišnja, koja ide s koljena na koljeno. Moj đed se zvao Idriz, ja sam dobio ime po njemu. Držao je konja uvijek, išao na bajram-namaz sa konjem. To je moja želja bila uvijek, i dok budem živ ja ću na bajram-namaz ići jer to mi je čast. To je naš običaj muslimanski, bošnjački, koji godinama se ophodi”, naglasio je Halilović.
Nusret ef. Abdibegović, muftija banjalučki, poručio je da su blagdani dani gdje ljudi trebaju hoditi ka Gospodaru i sjećati se njegovih milosti i darova. Prema njegovim riječima blagdani su takođe i da se čovjek sretne sa čovjekom jer taj susret čini čovjeka sretnim, kao i trenutci kada se čuva i njeguje tradicija i da se ukaže na kratkoću i radosti i tuge i prolaznosti ovog svijeta.
“U tom smislu mi ovogodišnji Kurban bajram dočekujemo sa sjetom i velikom tugom, sjetom jer se sjećamo svih tih toplih lijepih slika i osjećaja života i djetinjstva, ali i tuge jer očito da život ne ide onako kako bi mogli biti svi sretni”, kazao je Abdibegović.
Objasnio je da su to nekad prirodne okolnosti, a nekad ljudske slabosti, ali da je to razlog da čovjek današnjice stane da se pogleda, ne u ogledalo, nego iznutra, i da vidi gdje je, što mu je cilj i kuda ide.
“Izazov pandemije je toliko zaustavio proces ljudskog života, toliko osnažio pesimizam i beznađe da vjerovatno treba dosta mudrosti, pameti, energije, pa zajedništva i sloge da se iz ove situacije iziđe. Ono što svi govore jeste disciplina, higijena, distanca, sve su elementi, ali ta pošast koja dođe… Ona dođe u određenom intervalu da čovjek pogleda i ugleda svoju slabost, jer taj virus koji je toliko skriven, a toliko bolan, toliko malen, a toliko zaustavi procese da čovjek u ovim danima, danima Kurban bajrama, danima hadža može samo da osjeti tu svoju snagu u dovi i u želji da čovjeku pomogne, da mu pruži ruku, da utjehu i da čovjek osjeti sigurnost pored drugog čovjeka”, kazao je Abdibegović.
Istakao je da je uvjeren da se iz Banjaluke, kao i svih gradova Bosne i Hercegovine šalju iste dove, iste želje i misli da ovo što prije nestane, pa da možemo stisnuti jedni drugima ruku poželjeti radost u životu, porodicama i u svim kretanjima koja su čovjeku data kao dionica na ovom svijetu.
Adnan Beharić iz Banjaluke klanjao je bajram-namaz u Ferhadiji, a kaže da ovaj praznik dočekuje u sreći, radosti i veselju s porodicom na okupu.
“Na neki način u okupu svoje familije, lijepo je, ali ipak fale nam i naše porodice – majke, braća, sestre”, kazao je Beharić komentarišući epidemiološku situaciju.
Fahrudin Tufekčić kaže da će Bajram proslaviti sa komšijama i rođacima.
“Familija je na okupu, dolaze nam gosti na ručak i a večeru i tako, častimo prve komšije i oni nas. Tako je svake godine, fino društvo, fine komšije, dobri prijatelji, sreća pa je fino vrijeme”, kazao je on.
Elmir Mujčić čestitao je Kurban bajram svima koji ga proslavljaju.
“Iako je ovo problem, sa epidemijom i svim tim, nažalost je situacija takva kakva jeste i nadam se da će biti bolje i da ćemo iduće godine biti u većem broju i da će sve ovo riješiti i da ćemo se bolje osjećati i biti opušteniji nego sada”, rekao je on.
Dodao je da je tužno bez Banjalučana iz inostranstva koji ovog ljeta zbog epidemiološke situacije nisu u gradu na Vrbasu.
“Vjerovatno da je i njima teško što nisu mogli da dođu da se okupimo u većem broju”, dodao je Mujčić.
