Arhiv BiH obilježava 69. godišnjicu: 80 % građe uništene 2014. sačuvano na mikrofilmovima

SARAJEVO (AA) – Arhiv Bosne i Hercegovine danas slavi 69. godišnjicu postojanja, povodom čega će u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu biti održana svečana akademija kojoj će prisustvovati državni vrh BiH i biti otvorena jedinstvena izložba pod nazivom ”lz zbirke matrica i pečata Arhiva BiH”, javlja Anadolu Agency (AA)

Direktor Arhiva BiH Saša Kleptić istakao je da je ovo dan svih arhiva u BiH, a državni Arhiv je nazvao “porodičnim albumom Bosne i Hercegovine”.

Kako je u razgovoru za AA kazao Kleptić, u Arhivu BiH se čuva oko 600 pečata iz raznih perioda, koji su pripadali mnogim organizacijama, javnim upravama i privatnim licima, a koji će večeras biti izloženi. Riječ je, istakao je Kleptić, o veoma bitnoj izložbi koja je urađena prvi put u regiji. “Ovaj dan smo iskoristili da prezentujemo našim gostima, kolegama iz susjednih zemalja, koje su naše ambicije, ciljevi i planovi u narednom periodu. Arhiv BiH sa novim menadžmentom od prije pola godine zaista je pokrenuo niz aktivnosti koje su dosad čekale, nisu iz objektivnih raloga započinjanje. Uzimajući u obzir da je primarna funckija arhiva čuvanje građe, svjedoci smo da ta građa i nije baš na najadekvatniji način bila čuvana u dosadašnjem periodu, pa i nemili događaji iz 2014. svjedoče o tome. U prostorije u kojima se čuva građa potrebno je dosta uložiti kako bi bile adekvatne za čuvanje te vrijedne građe”, rekao je Kleptić.

Najavio je da će u srijedu, 14. decembra, Arhiv BiH pokrenuti laboratoriju za restauraciju papirnih dokumenata, koja je prva takve vrste u BiH.

Spomenuo je i Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke federativne fepublike Jugoslavije, koji je zaključen u Beču 2001. godine, a stupio na snagu 2. juna 2004., nakon njegove ratifikacije od strane svih država sukcesora. Sastavni dio Sporazuma je i Aneks “D”, koji reguliše pitanje sukcesije arhivske građe.

“Arhiv Jugoslavije je smješten u Beogradu, koji baštini kompletan socijalistički period svih republika u sastavu bivše SFRJ, i ta građa stoji i dalje u Beogradu, i sve zemlje koje su sačinjavale tadašnju Jugoslaviju traže te dokumente. Mi smo u tom projektu već nekoliko godina, skeniramo dokumente i u digitalnoj formi ih ovdje arhiviramo. Mogu najaviti da definitivno sa krajem 2018. godine taj posao će i biti okončan i mislim da smo prvi koji su u tom dijelu napravili iskorak, jer sve ono što je bitno za BiH će se do kraja iduće godine i nalaziti tamo gdje mu je mjesto, a to je u Arhivu BiH”, poručio Kleptić.

Dodao je da je u skladu sa trendom u okruženju i napretkom digitalne tehnologije plan da se arhivska građa BiH što je moguće u većem obimu prebaci u tu formu.

Dio Arhiva Bosne i Hercegovine koji se nalazi u zgradi Predsjedništva BiH izgorio je tokom protesta 2014. godine. Tada je nestala najvrednija i neprocjenjiva arhivska građa, kojom je Arhiv raspolagao. Kleptić je podjestio da je tada jizgorjela jedna od 55 soba gdje se čuva arhivska građa u Arhivu BiH gdje se čuvala građa koja se skoro najviše koristila. Međutim, kako je kazao, 1985. godine je tadašnji Arhiv Socijalističke republike BiH kupio laboratoriju za mikrofilmove, i do 1992. ta laboratorija je radila.

“Mi smo došli prije šest mjeseci i tražili da vidimo šta je to mikrofilmovano imajući u vidu da je trebalo biti mikrofilmovano ono što je najbitnije i najkorisnije. Tu inventuru nismo mogli naći zato što je izgorjela u toj prostoriji koja je 2014. uništena u požaru. Nakon toga smo formirali komisiju od četvero ljudi koji su radili četiri mjeseca i prije mjesec i po smo došli do jednog zaista finog saznanja, a to je da je oko 80 posto građe koja je uništena u požaru 2014. sačuvano na mikrofilmovima. To je vijest koja je za našu državu jako bitna”, istakao je direktor Arhiva BiH.

Arhiv Bosne i Hercegovine, prva moderna arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovan je 1947. godine, rješenjem Vlade NR Bosne i Hercegovine br. 1061 od 12. decembra 1947. Taj datum danas se obilježava kao Dan arhiva Bosne i Hercegovine.

Na osnovi odredbi Zakona o arhivima, 1965. godine nastavio je djelatnost kao Arhiv Bosne i Hercegovine. Pod tim imenom, arhiv djeluje i danas, u suverenoj državi Bosni i Hercegovini.