Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Alarm u BiH: Nasilje nad ženama sve kompleksnije, mnoge životno ugrožene

Alarm u BiH: Nasilje nad ženama sve kompleksnije, mnoge životno ugrožene

Primijetili smo u 2019. godini da su slučajevi nasilja dosta kompleksniji, u smislu da je prisutno raznih oblika nasilja, da su žene koje dolaze u mnogo većem riziku da budu ubijene. Prethodnih godina takve prijetnje nisu bile na tom nivou, bar ne u ovoj mjeri, istakla je sarajevska psihoterapeutkinja Dželila Mulić-Čorbo

Zabrinutost zbog problema nasilja nad ženama široko je raspostranjena u Bosni i Hercegovini gdje je skoro svaka druga žena iskusila neki oblik nasilja koje, smatraju stručnjaci, postaje sve kompleksnije, a žene bivaju životno ugroženije, piše Anadolu Agency (AA).

Od ukupnog broja ubistava u BiH, pet su se dogodila na području Kantona Sarajevo, potvrdio je krajem novembra kantonalni MUP.

– Nasilje se češće tretira kao prekršaj –

Iako su policijski i statistički podaci o stopama kriminala uobičajeno sredstvo za utvrđivanje obima nasilja, ti su podaci ograničeni činjenicom da se većina nasilja, posebno porodničnog, ne prijavljuje policiji, zdravstvenim ustanovama ili službama za podršku.

“Stručnjaci kažu da se nasilje u porodici, u praksi ,u oba entiteta češće tretira kao prekršaj, a ne kao zločin, što ukazuje na percepciju policijskih službenika, tužilaca i sudova da nasilje nije ozbiljan problem”, navodi se u istraživanju koje je 2018. godine provela Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).

– U 80 posto slučajeva nasilnicima uslovna kazna –

Organizacija Atlantska inicijativa je u svom izvještaju o nasilju u porodici podsjetila da je OSCE i 2011. godine proveo sistematsku analizu odgovora pravosudnog sistema BiH na nasilje u porodici, a izvještaj nakon analize je pokazao da se počiniocima u 80 posto slučajeva izriče uslovna kazna.

“Ako dovedemo u vezu činjenicu da kaznene sankcije predstavljaju odgovor društvene zajednice na počinjeno kazneno djelo nasilja u porodici, onda presuda sa svojom uslovnom kaznom analizirana šalje pogrešnu poruku da se nasilje u porodici ne smatra dovoljno ozbiljnim kaznenim djelom”, navode iz Atlantske inicijative.

Dželila Mulić-Čorbo, psihoterapeutkinja Fondacije lokalna demokratija koja vodi sigurnu kuću u Sarajevu, smatra da ovakve sudske odluke odvraćaju žrtve od prijava i tjeraju ih da odustanu od optužbi.

“To je poruka da se negdje ne isplati proći cijeli pakao, jer žena zaista živi u strahu, sramu, s niskim samopouzdanjem i zaista jako mnogo prepreka. I onda kada se odluči da skupi hrabrost i prijavi nasilje i krene u cijeli proces počinilac dobije uslovnu kaznu”, istakla je Mulić-Čorbo.

U razgovoru za AA ističe da se u BiH radi sa ženama koje su pretrpjele nasilje, ali da nedostaju programi koji se bave počiniocima, kao i programi psihoterapijskog rada s porodicama koje su često prepuštene sebi.

– Potreban rad s počiniocima –

Tvrdi da, iako sarađuju s centrima za socijalni rad i policijom, nemaju procjene počinilaca i njihovih stanja, što im je neophodno kako bi se procijenio stvarni rizik po žene.

“Oni su postali počinioci. Nisu svi s odsustvom empatije, osjećaja krivice i preuzimanja odgovornosti, jer tada govorimo o nekoj psihopatologiji koja je opasna i rizična, ne samo za žene i djecu nego za bilo koga drugog u njihovom okruženju. Ovdje govorimo za veliki broj drugih počinilaca s kojima se itekako može raditi i dovesti do nekakvog funkcionalnijeg nivoa života”, smatra Mulić-Čorbo.

Kapacitet sigurne kuće u Sarajevu je 35 i unazad nekoliko mjeseci je popunjen. Mulić-Čorbo ističe da je u 2018. godini u odnosu na godinu ranije zabilježen porast prijava i poziva na SOS liniju koju je otvorila Fondacija.

“Primijetili smo u 2019. godini da su slučajevi nasilja dosta kompleksniji, u smislu da je prisutno raznih oblika nasilja, da su žene koje dolaze u mnogo većem riziku da budu ubijene. Prethodnih godina takve prijetnje nisu bile na tom nivou, bar ne u ovoj mjeri”, istakla je sarajevska psihoterapeutkinja.

– Nasilje se ne smije tretirati kao tradicija  –

U prošlogodišnjem istraživanju OSCE-a, u kojem je učestvovalo više od 2.300 žena iz BiH u dobi između 18 i 74 godine, navodi se da je njih 48 posto iskusilo neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine.

“Veliki postotak žena iz tog istraživanja smatra da je nasilje u porodici dio tradicije, što nam otvara prostor o kojem trebamo vrlo jasno da pričamo, da nasilje nije tradicija, da žene nisu potčinjene, da imaju pravo glasa i da je to njeno osnovno ljudsko pravo i negdje nam otvara prostor da mi sistemski zaista trebamo da počnemo da djelujemo na razne načine”, kazala je Mulić-Čorbo.

U izvještaju se navodi da je zbog sve težih slučajeva koje prijavljuju žrtve u FBiH (pri čemu se javlja veća učestalost fizičkih povreda), više slučajeva zadobilo pažnju policije u ovom entitetu u odnosu na RS.

– Prijava nasilja je zakonski obavezna –

Istakla je da se rizik od fizičkog povređivanja posebno povećava po izlasku iz sigurne kuće, na šta oni, ali ni sistem nemaju kontrolu. Zbog toga je, kako je kazala, važno raditi na prevenciji.

“Nedostaje nam preventivni dio. Za FBiH nam predstoji da se usklade zakoni s Istanbulskom konvencijom, koju smo potpisali i ratificirali, a koja garantuje da je žena žrtva nasilja u centru svih institucija. Ona to još uvijek nije, na terenu nije, žena nije u centru svih institucija, da joj se omogući zaštita i samostalan život”, poručila je.

– Sigurne kuće u BiH popunjene –

Prema podacima koje je od sigurnih kuća prikupila Anadolu Agency (AA) ove godine je u njih osam koje djeluju na području BiH smješteno više od 200 žena i djece, žrtava porodičnog nasilja.

Smještajni kapaciteti ovih sigurnih kuća su popunjeni, a zbog višestrukih problema koje imaju, žene u odnosu na ranije bivaju mnogo duže zbrinjavane.

Na SOS telefon je prijavljeno ukupno 1.032 slučajeva što je, ocijenili su, velika brojka, koja ukazuje da se nasilje percipira kao društveni problem koji zahtjeva prijavljivanje, evidentiranje i postupanje u cilju obezbjeđivanja zaštite za žrtve i sankcionisanja počinoca.

– Prisutno i institucionalno nasilje nad žrtvama –

Istakla je da se mnoge žene ne usuđuju prijaviti nasilje zbog lošeg iskustva sa subjektima zaštite.

“Primjera radi, ukoliko su ranije prijavljivali nasilje i institucije nisu uradile nešto konkretno kako bi se zaustavilo nasilje, odnosno počinilac kažnjen novčanom kaznom i slično, one se kasnije teže odlučuju, a mnoge od njih su doživjele i institucionalno nasilje što je pogubno sa aspekta njihovog povjerenja odnosno nepovjerenja u sistem zaštite”, istakla je Vidović.

Prijavljivanje nasilja u porodici besplatno i anonimno i može se obaviti na SOS telefone u Federaciji BiH 1265 i RS-u 1264.

akos.ba

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top