Ahiretska investicija: Blago onom ko uspije
BLAGO ONOM KO USPIJE
Kada se puhne u rog i ljudi ustanu iz svojih grobova prestrašeni, među njima će biti jedna skupina onih koji se neće bojati. Oni će otresati prašinu sa sebe govoreći: Hvala Allahu koji je od nas tugu odstranio. Ljudi će biti proživljeni goli i bosi. Neki će biti gurani i na svojim licima će hodati. Rekao je Allah Uzvišeni: "Mi ćemo ih, na Sudnjem danu, sakupiti, licem zemlji okrenute, slijepe, nijeme i gluhe."[1]
Neki ljudi će ići normalno na dvije noge, a neki će biti na bijelim devama koje će imati zlatna sedla. Njihove uzde bit će ukrašene dragim kamenjem. Oni će sjedati na te deve i doći će do džennetskih vrata. Ostali ljudi će ići pješice. Oni će biti odjeveni za razliku od ostalih koji će biti bez odjeće.[2]
Žeđ neće osjećati, a drugi će žedni biti. Oni će biti u hladu prijestolja Vladara Milostivog, a druge će pržiti užareno Sunce. Ući će u Džennet, a neki će druge preteći svojim ulaskom u Džennet za 40 godina. Drugi ljudi će u strahu stajati na Suncu i vrelini Sudnjeg dana. Sunce će se primaći njihovim glavama. Njegova svjetla neće biti, a vrućina će se povećavati deset godina uzastopno.[3]
Ljudi će se topiti na njegovoj vrelini, od silne gladi i žeđi zapomagat će kao nikad ranije iščekujući trenutak presude. Tako će čekati 40 godina. U nekim izvorima spominje se i više od toga.
Uzvišeni im se neće obratiti ni jednom riječju, niti će obraćati pažnju na njih. Strah i vrućina će se stalno povećavati. Oni će tada otići do Adema, a.s, moleći ga da se za njih zauzme kod Allaha, a on će reći: Danas sam zabrinut samo za sebe. Idite Nuhu. I oni će ići od poslanika do poslanika, a svi poslanici bit će zauzeti brigom o sebi sve dok ne stignu do Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. On će zatražiti od svoga Gospodara pa će mu On dozvoliti to časno i hvale dostojno mjesto. Pa će pasti na sedždu pored Arša, tražeći i posredujući kod Gospodara da ljudima presudi. Tada će Allah Uzvišeni narediti da se postavi mizan – terezija i počet će suđenje ljudima. Oni će ostati na tom mjestu da im se presudi, prema njihovim grijesima i dobrim djelima, u danu koji će trajati pedeset hiljada godina.[4]
Zato blago onima koji uspiju!
VRATA KOJA ĆE SE ZA TEBE OTVARATI
Resul, sallallahu alejhi ve selleme rekao je: Džennet ima 8 vrata. Jedna od njih su i vrata koja se zovu Er-Rejan. Na njih će samo postači ući.[5] U hadisu koji bilježe Buharija i Muslim a prenosi Ebu Hurejre, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Ko potroši dva dijela (dvije vrste) svoga imetka na Allahovom putu bit će pozvan sa džennetskih vrata, a Džennet ima 8 vrata. Ko bude vodio brigu o svome namazu bit će pozvan sa Vrata namaza, ko bude udjeljivao svoj imetak bit će pozvan sa Vrata sadake i milostinje, ko bude od mudžahida bit će pozvan sa Vrata džihada, a ko bude od postača bit će pozvan sa vrata Er-Rejan.[6]
U drugom hadisu koji govori o šefa’atu (zagovorništvu, posredovanju) kod Allaha Uzvišenog, spominje se: Reći će Allah: O Muhammede uvedi od svog ummeta one koji su oslobođeni obračuna na desna vrata Dženneta, a oni su učestovali sa drugim ljudima u ostalim vratima.[7]
Ovo je dokaz da Džennet ima 8 glavnih vrata, pored ostalih vrata na perivojima unutar Dženneta. Neka od imena
tih vrata su spomenuta, kao što su vrata Er-Rejan, Vrata namaza, Vrata džihada, Vrata sadake (i milostinje), Vrata za posebnu skupinu od sedamdeset hiljada probranih koji će ući u Džennet bez polaganja računa (tj. hisaba), vrata za ostali dio ummeta Muhammedovog, sallallahu alejhi ve selleme, i sve ostale prethodne ummete.
Imam El-Kurtubi u djelu Kitabu Et-Tezkire nabrojao je više od 13 vrata. Od tih imena su:
– Vrata poslušnosti roditeljima,
– Vrata zadovoljnih,
– Vrata onih koji savlađuju svoju srdžbu.
Možda su vrata Dženneta podijeljena po vrstama dobročinstva!? Vrata zidina dženentskih spominju se u hadisu o šefa’atu. Es-Sidik je pitao Resula, sallallahu alejhi ve selleme: Da li će iko biti pozvan na sva ta vrata. Da. Nadam se da ćeš i ti biti jedan od njih.
Koja je poruka iz toga da neko bude pozvan na sva vrata da uđe u Džennet? Zašto se nije zadovoljilo spomenom jednih vrata i jednim pozivom, jer sva vode do jednog mjesta, do Dženneta? Dakle, mora da postoji posebna odlika onih koji će imati tu privilegiju i postići takvu čast. Čast da bude pozvan na sva vrata u Džennet je posebno zadovoljstvo, jer svaka blagodat ima svoju specifičnost u odnosu na druge.
Zato, molimo Allaha Uzvišenog da nas nagradi takvom počasti i odlikom.
Širina džennetskih vrata
U vjerodostojnom hadisu spominje se: Tako mi onog u čijoj je ruci Muhammedova, sallallahu alejhi ve selleme, duša doista je između dva kraja vrata džennetskih kao između Mekke i Himira, ili kao između Mekke i Busre.[8]
Hakim Ibn Muavija prenosi da je Resul, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Doista, između dva kraja vrata u Džennetu je razdaljina od 40 godina i doista će doći dan kada će sve to biti ispunjeno.[9]
Džennetska vrata izuzetno su prostrana. Ona se otvaraju i zatvaraju. U hadisu se spominje da je njihova veličina 40 godina razdaljine i spominje se da im je razdaljina kao od Mekke do Hudžera. Ta širina se razlikuje od vrata do vrata, a najšira vrata su vrata ummeta Muhammedova, sallallahu alejhi ve selleme. Rekao je Katade, opisujući ta vrata: To su vrata kroz koja se vidi svana ono šta je unutra i iznutra ono što je vani. Ona ce govoriti i razumjeti šta im se govori: Otvorite se, zatvorite se!
Na vratima će biti halke. Od Enes ibn Malika prenosi se da je Resul, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ja ću biti prvi koji će uzeti za halku od džennetskih vrata i ne ponosim se time. [10] U drugom hadisu o šefa’atu, u čijem lancu prenosilaca se spominje Ibn U’jejne, od Ali ibn Jezida od Enesa, spominje se da je Resul, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: I uzet ću za halku na džennetskim vratima i njome pokucati (zalupati).[11]
To je potvrda da je riječ o pravoj halki koja se pokreće i kojom se lupa na vratima. S obzirom da su bašče džennetske jedne iznad drugih, tako su i vrata jedna iznad drugih, a najuzvišenija vrata su i najveća svojom širinom.[12]
Govoreći općenito o opisu džennetskih vrata spominje se da su ona otvorena. Rekao je Uzvišeni: "Čije će kapije biti za njih otvorene."[13] Ovo će biti na Sudnjem danu kada do njih dođu vjernici u znak dobrodošlice i dočeka. Ova vrata se otvaraju svakog ramazana prije Sudnjeg dana, kao i radi drugih povoda. Rekao je Resul, sallallahu alejhi ve selleme: Ko abdesti i svoj abdest uljepša, a zatim podigne svoj pogled prema nebu i prouči: Svjedočim da je samo Allah bog, Jedan Jedini i da On nema Sebi nikog ravna, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Tom čovjeku se otvaraju svih 8 džennetskih vrata, da uđe na koja od njih hoće.[14]
Riječi Uzvišenog: Čije će kapije biti za njih otvorene (Sura Sad, ajet broj 50) ukazuju na sigurnost, jer tamo neće biti ništa što bi zahtijevalo da se zatvore. A izraz otvorene u arapskom jeziku nosi značenje i potvrdu sigurno otvorene, jer tamo se neće otkrivati sramote, niti će se strahovati od pogleda pokvarenjaka, niti od krađe tj. kradljivac a. Isto tako otvorene kapije znače da će stanovnici Dženneta imati na raspolaganju odlaske, izlaske i dolaske, po Džennetu, gdje hoće, i da će boraviti i živjeti gdje hoće. Meleki će im dolaziti u svim vremenskim periodima, donoseći im darove i radosti od njihova Gospodara, unoseći među njih ono što će ih veseliti u svakom vremenu.[15]
Razdaljina među vratima
Od Ebul Esveda, od Asima Ibnul Lukajea, Ibn Amira prenosi se da je on došao u jednoj delegaciji Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i rekao mu: O Allahov Poslanice: Šta je to Džennet, a šta Vatra? Pa mu je rekao Resul, sallallahu alejhi ve selleme: Tako mi tvoga Gospodara, doista, Vatra ima 7 vrata. Razdaljina između dvojih vrata je takva da putnik na najboljoj jahalici treba putovati 70 godina. A, doista, Džennet ima 8 vrata i razdaljina između dvojih vrata je tolika da putnik sa svojom jahalicom treba putovati isto tako 70 godina.[16]
STEPENI – DEREDŽE U DŽENNETU
U Džennetu postoje stepeni – deredže. Ovi stepeni – deredže su jedni iznad drugih. Udaljenost između dva stepena – deredže je udaljenost od 500 godina, kao što je udaljenost od Zemlje do nebesa, ili kao što je udaljenost od Ćursa Allaha Uzvišenog do Arša. Sve to pojašnjavaju hadisi, s određenom razlikom u udaljenosti. Na tu razliku odgovara Ibnul Kajjim el-Dževzije, govoreći: Prema brzini putovanja pješaka i onog koji putuje na jahalici, koliku udaljenost koji može od njih preci za 500 godina.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, pojasnio je razdaljinu između dva stepena u vjerodostojnom hadisu govoreći: Stanovnici Dženneta gledat će na one koji su iznad njih kao što mi gledamo na zvijede na nebu. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, takođe je rekao: Doista će stanovnici iz Dženneta gledati na one iznad sebe kao što se gleda na sjajne zvijezde na nebu, na istoku ili zapadu, zbog stepena koji oni imaju u odnosu na njih.[17] U hadisu se spominje: Doista u Džennetu ima 100 stepeni koje je Allah Uzvišeni pripremio za mudžahide na Allahovom putu. Između dvije deredže je kao što je između nebesa i Zemlje.
Ibn Abbas, r.a, spomenuo je da je broj deredža – stepeni u Džennetu ogroman. Možda bude onoliki koliki je broj ajeta u
Kur’anu. U hadisu se spominje: Reći će se hafizu Kur’ana: Uči i uzdiži se (penji se)! Uči, kao što si ga učio na dunjaluku jer tvoje mjesto će biti kod posljednjeg ajeta koji proučiš.[18] Broj ajeta u Kur’anu prelazi 6.000. U nekim hadisima koji govore o zikiru i dovama spominje se da Allah za njih nagrađuje stotinama i hiljadama deredža svaki put. Na osnovu toga vidi se da je broj deredža, odnosno stepeni u Džennetu ogroman i da prelazi milione, a Allah Uzvišeni to najbolje zna.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Ko uđe na pijacu i rekne: La ilahe illallahu. Vahdehu la šerike lehu, Lehul mulku ve lehul hamdu juhji ve jumitu ve huve hajun la jemutu bijedihil hajru vehuve ala kuli-šejin kadir – Samo je Allah bog. Njemu nije niko ravan. Njemu pripada sva vlast i svaka hvala. On daje život i smrt i On je Živi koji nikada neće umrijeti. U Njegovoj ruci je svako dobro i On je Svemoćan i sve može, bit će mu upisano milion sevapa i oprošteno milion grijeha i podignut će mu se mjesto za milion deredža.[19] Kad god na pijaci proučiš ovu dovu povećao si sebi deredžu za milion puta. Rekao je Ibnul Kajjim el-Dževzije: Možda postoje stepeni – deredže koje se prožimaju kroz druge stepene – deredže.
Ne treba da čudi to što je mnogo stepeni – deredža u Džennetu. Pogledaj, koliko je samo različitosti kod ljudi u njihovim društvenim slojevima. Možeš vidjeti mnoštvo stepeni u sloju siromašnih, kao i mnoge stepene među slojem onih koji su iznad siromaštva. Zatim među slojem srednjih bogataša i slojem bogatih i, na kraju, među slojem izuzetno bogatih. Rekao je Allah Uzvišeni: A na onom svijetu razlika u stepenima i prednostima bit će, doista, veća.[20]
Najuzvišeniji stepeni – deredže i njihovi stanovnici
Spomenuli smo da se stepeni (deredže) u Džennetu razlikuju po prostranosti i blagodatima koje u sebi imaju, kao i po uzvišenosti. Allah, džellešanuhu, je Svoje miljenike i dobre robove odlikovao najvećim stepenima, a manje stepene dao je za one koji su slabiji od njih. Vjernik, što god ima više dobrih djela ima veću deredžu i veći stepen. Ibnul Kajjim spomenuo je: Spas od vatre je sa Allahovim oprostom, ulazak u D’ennet sa Njegovom milošcu, a vrste deredza po dobrim djelima.
Najslabije mjesto u Džennetu imat će oni koji uđu u Vatru, ostanu u njoj prema veličini svojih grijeha, a zatim iz nje izađu. Stanovnici Dženneta nazivat će te ljude džehennemlijama, jer su oni ušli u vatru džehennemsku kako bi se očistili od svojih grijeha, a zatim ušli u Džennet. Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Izaći će skupina ljudi iz džehennemske vatre nakon što se isprže u njoj pa će ući u Džennet. Stanovnici Dženneta zvat će ih džehennemlije.[21] Oni će se obraćati Allahu da otkloni od njih to obilježje (to ime) pa će ga otkloniti.
Iznad njih nalaze se ljudi čija su dobra i loša djela podjednaka i oni će imati različita imena, a međusobno će se razlikovati i vrednovati po stepenima. Kur’ani kerim na njih ukazuje u više ajeta nazivajući ih: čestiti, oni čija će dobra i loša djela podjednako teška biti, oni sretni, sretnici, koji su djela dobra s drugim koja su hrđava izmiješali. Oni će nastanjivati srednje stepene (deredže) u Džennetu.
Što se tiče onih koji će nastanjivati visoke stepene u Džennetu, a molimo Uzvišenog da budemo od njih, Kur’an koristi sljedeće izraze za njih: Allahovi robovi, bogobojazni, bliski, oni prvi, oni koji su pretekli druge svojim dobrim djelima. Od te skupine su: Allahovi poslanici i sedamdeset hiljada, ili sedamsto hiljada, kao što se spominje u nekim hadisima, od kojih su dobri ljudi, pravednici i šehidi.
Oni će se takođe razlikovati po stepenima (deredžama). Na najuzvišenijim stepenima Dženneta nalaze se blagodati koje se ne mogu porediti s onima koje su na najnižim stepenima. A kako da se i porede kada je Uzvišeni svojom rukom zasadio sadnice u tim deredžama i stvorio sve što je u njima od voća i pića, a zatim to zatvorio da niko od njegovih stvorenja to nije vidio, ni poslani Poslanik, a ni bliski melek, zatim je rekao za ostale Džennete (niže stepene): Budite, i oni su postali!
Kada čovjek, koji je stanovnik visokih džennetskih deredža, izađe da šeta po svome carstvu neće ostati nijedan šator u cijelom Džennetu a da od svjetlosti njegovog lica (tog čovjeka) neće doći do njega jedan dio. Veselit će se njegovom mirisu govoreći: Divan li je ovaj miris. Ovo je čovjek od najuzvišenijih deredža. Izašao je da šeta po svome carstvu (Džennetu).[22]
Što se tiče najveće deredže (stepena) u Džennetu to je deredža koja dolikuje samo Poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve selleme, a zove se deredža El-Vesile. Nazvana je tako jer je blizu Milostivog i ona je najbliža prijestolju Allaha
Uzvišenog. Rekao je Allah Uzvišeni: Oni tra’e način kako će se Gospodaru svome što više približiti.[23] Riječ El-Vesile znači blizina. Rekao je Resul, sallallahu alejhi ve selleme: El-Vesile je stepen (deredža) u Džennetu kod Allaha Uzvišenog iznad koje nema drugog stepena, zato molite Allaha da mi podari taj stepen.[24] To znači da svaka deredža u Džennetu pored ove može biti za određeni broj Allahovih miljenika, da određeni broj stanovnika Dženneta može biti na istoj deredži i da svaki ima svoje perivoje i carstva, posebna za njega, na tom stepenu.[25]
[1]Sura El-Isra, ajet 97
[2]El-Kurtubi: Kitabut-tezkireh, strana 201-204
[3] Vidi: El-Hafiz Eš-Sejbani: Kitabus- sunne, hadis broj 813. Albani kaže da je hadis vjerodostojan – sahih i da je na stepenu Buharije i Muslima
[4]Vidi šire o tome u djelu Sahih Hadi el-Ervah Ibn el-Kajjima el- Dževzija, strana 278-282. Vidi i Sahih Et-Tergib vet-Terhib, hadis broj 749 i vidi El- Mustedrek El-Hakimov, hadis broj 2.430 koji je vjerodostojan po šartovima – uslovima Buharije i Muslima, Albani spominje ovaj hadis u svome djelu Sahihul-Džami’ , pod brojem 96
[5]Buhari: Sahih, hadis broj 3.178
[6]Muslim: Sahih, hadis broj 2.324
[7]Buhari: Sahih, hadis broj 4.594
[8]Buhari: Sahih, broj hadisa 4594
[9]Muslim: Sahih, broj hadisa 7384
[10]Ovaj hadis bilježi Ebu Nua’jm. Vidi: 2. tom, 28. strana. Recenzent ovog djela kaže da je hadis vjerodostojan. Hadis u tom kontekstu bilježi i Ed- Darimi kao i drugi autori hadiskih djela, a Albani ga bilježi u svom djelu Es- Sahiha.
[11]Et-Tirmizi: Sunen, broj hadisa 6.261, 8. tom, 566. strana. Albani kaže da je hadis vjerodostojan – sahih.
[12] Vidi: Ibnul Kajim: Hadi el-Ervah, strana 49, 50, uz malo skraćenje.
[13] Sura Sad, ajet broj 50
[14]Ahmed Ibn Hanbel: Musned, broj hadisa 17.036. Sličan hadis bilježi i Muslim u djelu Es-Sahih, broj hadisa 506
[15] Ibnul Kajjim: Hadi el-Ervah, strana 45
[16]Vidi: Ahmed Ibn Hanbel: Musned, hadis broj 15,897
[17] Buhari: Sahih, broj hadisa 7.093
[18]Ahmed Ibn Hanbel: Musned, broj hadisa 6.780. Et-Tirmizi u Sunenu bilježi sličan hadis i kaže da je hadis hasen – sahih (vjerodostojan).
[19] Hadis bilježi Et-Tirmizi u Sunenu i kaže da je hadis garib, a Albani kaže da je hadis vjerodostojan. Et-Tirmizi ga bilježi pod poglavljem: Dove, broj hadisa je 3.428
[20] Sura El-Isra, ajet 21
[21] Buhari: Sahih, broj hadisa 6.412
[22] El-Kurtubi: Et-Tezkire, strana 429
[23] Sura El-Isra, ajet 57
[24] Hadis bilježi Ahmed u Musnedu, broj 11.528.
[25] Vidi: Razlike u blagodatima između ovih stepeni pod naslovom: Vrste bašči
